Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Fleksibilnija primena pravila o dijagonalnom poreklu robe

PKS
Srpska ekonomija

Evropska komisija usvojila je paket mera za lakšu i fleksibilniju primenu pravila dijagonalne kumulacije porekla robe između Evropske unije i 20 zemalja Panevromediteranskog regiona (PEM), čiji je cilj povećanje trgovinske razmene, unapređenja konkurentnosti kompanija koje posluju u regionu i ublažavanja posledica ekonomske krize izazvane pandemijom Kovid-19, saopštila je Privredna komora Srbije.

Usvojenim predlozima menjaju se bilateralni sporazumi koje Evropska unija ima sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Severnom Makedonijom, Crnom Gorom, Srbijom i tzv. Kosovom*, Islandom, Lihtenštajnom, Norveškom, Švajcarskom, Farskim ostrvima, Turskom, Egiptom, Izraelom, Jordanom, Libanom, Palestinom, Gruzijom, Moldavijom i Ukrajinom.

Mere se odnose na uklanjanje kumulativnih zahteva kao i pragova za lokalnu dodatu vrednost, ali i na povećanje pragova tolerancije za materijale bez porekla, sa 10 na 15 odsto, uvođenje „pune“ kumulacije, na osnovu koje bi se  proizvodne operacije, potrebne za sticanje porekla za većinu proizvoda, podelile na nekoliko zemalja, kao i mogućnost povraćaja carine (otplate carina na uvozne komponente) za većinu proizvoda.

Sistem panevromediteranske kumulacije porekla robe zasnovan je na mreži sporazuma o slobodnoj trgovini koji omogućavaju primenu dijagonalne kumulacije između EU, država EFTA, Turske, zemalja koje su potpisale Barselonsku deklaraciju, zapadnog Balkana i Farskih ostrva.

Ostali naslovi

Od plastičnih flaša prave delove za održavanje aviona
Srpska ekonomija
Iako je avio-industrija jedna od najjače pogođenih pandemijom koronavirusa, grupa Air France-KLM nije odustala od svoje politike održivog razvoja ni u uslovima krize. Naprotiv, i dalje provode odgovorne akcije zbog kojih su 2019 postali lider održivog poslovanja u svom sektoru, prema Dow Jones-u, tačnije avio-kompanija sa najvišim indeksom održivog razvoja
Nemački BDP pao 9,7 odsto u drugom kvartalu
Srpska ekonomija
Nemačka privreda je pala u drugom kvartalu 9,7 odsto, usled kolapsa privatne potrošnje, investicija i izvoza na vrhuncu pandemije kovida 19
U 26 vojvođanskih gradova plata preko 50.000
Srpska ekonomija
Prosečna plata u junu u Vojvodini bila je 56.896 dinara, što je u poređenju s majskom zaradom, rast od 2,1 odsto.
Borski Teretni transport ponuđen za 30,8 miliona dinara
Srpska ekonomija
Akcionarsko društvo "Teretni transport" u stečaju prvi put je ponuđeno na prodaju po početnoj ceni od 30,8 miliona dinara, objavio je danas stečajni upravnik
Investitori aktivniji, indeksi blago skliznuli
Srpska ekonomija
Investitori su, posle letnjeg zatišja, ponovo postali aktivniji na Beogradskoj berzi, što ilustruje podatak da je ukupan promet juče iznosio 83,2 miliona dinara (707,4 hiljade evra), dok su berzanski indeksi blago skliznuli
Kurs 117,5914 dinara za evro
Srpska ekonomija
Zvanični srednji kurs dinara prema evru iznosi 117,5914 dinara za evro, što je neznatna promena, objavila je Narodna banka Srbije
Nova ulaganja za brži razvoj Valjeva
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić rekla je u Valjevu, gde je juče boravila zajedno sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislavom Nedimovićem i ministrom zdravlja Zlatiborom Lončarom, da se taj grad u prethodnom periodu nije dovoljno razvijao, najavivši značajna ulaganja
Razmatranje pomoći turističkim agencijama po završetku sezone
Srpska ekonomija
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić izjavio je danas da država želi da dodatno pomogne turističkim agencijama, koje su pretrpele štetu usled pandemije, ali da do eventualne pomoći može doći tek na kraju turističke sezone
Telekom Srbija ponudiće obveznice za 23,5 milijardi dinara
Srpska ekonomija
Telekom Srbija je pripremio odluku o izdavanju korporativnih obveznica kojima će, umesto zaduživanja kod banaka, otplatiti deo tekućeg duga
Prosečna neto plata za jun 59.740 dinara
Srpska ekonomija
Prosečna zarada (bruto) obračunata za jun ove godine iznosila je 82. 572 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 59. 740 dinara