Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zemlje ZB da sačuvaju stabilnost finansijskog sistema

Finansije
Srpska ekonomija

Zemlje Zapadnog Balkana trebalo bi da u vreme pandemije sačuvaju stabilnost finansijskog sistema, što podrazumeva pažljivo praćenje kvaliteta portfolija banaka i brzo reagovanje ako dođe do njegovog pogoršanja, saopštio je šef kancelarije Svetske banke (SB) za Crnu Goru, Emanuel Salinas.

On je agenciji Mina-business kazao da postoji namera da se pogođenim preduzećima pruži finansijska pomoć za izlazak iz krize, ali da je u tom smislu veoma bitno da ona bude pažljivo usmerena.

"Potrebno je pažljivo ciljati i potruditi se da dodeljivanje takve pomoći bude transparentno i da ona ne ode u ruke preduzeća koja nisu bila održiva pre same krize", kazao je Salinas komentarišući beleške SB koje sagledavaju uticaj Covid-19 na finansijski sistem na Zapadnom Balkanu.

Beleške SB, koje su prezentovane krajem maja, predstavljaju dopunu ranije objavljenog Redovnog ekonomskog izveštaja za Zapadni Balkan i osim na finansijski sistem odnose se na oblast fiskalne politike, siromaštva, tržišta rada i socijalne zaštite.

Salinas je zemljama Zapadnog Balkana savetovao da je bitno da prepoznaju ograničenja finansijskog sektora, preneo je Bankar.rs.

"Brojne kompanije nisu pre krize bile klijenti finansijskog sektora, međutim i ona se sada suočavaju sa vrlo teškom situacijom i verovatno neće moći da iskoriste nove programe podrške ili kredite koji će se nuditi kroz fianansijski sektor", dodao je Salinas.

Zbog toga je, kako je poručio, potrebno mobilisati dodatne instrumente, koji ne bi išli kroz finansijski sektor nego kroz druge kanale, kako bi se omogućila podrška i tim pojedinačnim preduzetnicima koji do sada nisu bili klijenti banaka, a kojima će pomoć biti potrebna zbog krize kroz koju su prošli.

Na pitanje kako je finansijski sektor regiona Zapadnog Balkana odreagovao na epidemiju COVID-19 i šokove koje je izazvala alarmantna epidemiološka situacija, Salinas je odgovorio da su u različitim zemljama videli različite odgovore.

"Različite zemlje su usvojile različite instrumente kao odgovor na ovu situaciju, u vidu raznih oblika pomoći koji su većinom bili podržani od međunarodnih finansijskih institucija u smislu pristupa izvorima finansiranja za preduzeća i kompanije koje su pogođene epidemijom", rekao je Salinas. 

U SB smatraju da je takva vrsta pomoći dobrodošla, ali da je u čitavom tom procesu potrebno slediti neke principe.

"Prvo i najvažnije je da ta pomoć mora biti usmerena na preduzeća koja su održiva, a koja su pogođena krizom. Dakle, treba se potruditi da takva finansijska pomoć ne ide kompanijama koje nisu održive i koje su pre svega ovoga bile neka vrsta zombi kompanija, koje samo traže i dobijaju finansijsku pomoć, čisto da bi koliko toliko ostale u životu", upozorio je Salinas.

Drugi važan princip koji treba imati u vidu je, kako je kazao, pažljivo targetiranje odnosno ciljanje i usmeravanje pomoći na preduzeća koja su zaista pogođena i kojima je pomoć zaista potrebna.

Na pitanje kakvi su trenutno indikatori finansijskog sistema u regiji, Salinas kaže da u SB još nisu primetili značajnije pogoršanje situacije, na primer kada su u pitanju nekvalitetni krediti.

"Međutim, to pogoršanje se očekuje, kao i u svakoj sličnoj krizi. Veliki broj preduzeća neće imati dovoljno prihoda, zbog čega neće biti u mogućnosti da otplaćuju kredite i dugove. To je nešto što se može očekivati", rekao je Salinas.

Na pitanje da li trenutno SB uviđa neke opasnosti po finansijski sistem zemalja regiona, Salinas je prvo naveo rizik od pogoršavanja situacije posebno kada su u pitanju portfoliji i veliki broj kompanija koji će trpiti posledice krize.

Salinas smatra da je još jedan rizik i moguće mešanje u funkcionisanje i rad finansijskog sektora.

"U pojedinim zemljama postoje neke namere da se aktivnosti davanja kredita usmere na pojedine odabrane sektore i da se ograniče kamatne stope. To su sve rizici koji potencijalno mogu da podriju održivost banaka. Dakle, govorimo o merama koje, ako se sprovedu, mogu da utiču na rad banaka, a samim tim i funkcionisanja finansijskog sektora i zemlje u celini", zaključio je Salinas.

Ostali naslovi

Naučnici iz Beograda i Beča otkrili dve nove vrste stonoga
Srpska ekonomija
Saradnja između Beogradskog univerziteta i Prirodnjačkog muzeja u Beču dovela je do otkrića dve nove vrste stonoga iz roda „Haasea“. Vrsta „Haasea makarovi“ sakupljena je poslednjih godina u pećini Bezdan u blizini Prijepolja, a „Haasea gruberi“ je bila skrivena u postojećoj zbirci stonoga Prirodnjačkog muzeja u Beču više od 70 godina, jer je tada pogrešno identifikovana
Italija sprema novi paket pomoći
Srpska ekonomija
Vlada Italije priprema paket mera pomoći u iznosu od 20 milijardi evra, kojima će biti uvedene poreske olakšice za porodice i dodatna sredstva za automobilsku industriju, lokalne vlasti i radnike privremeno proglašene tehnološkim viškom
Ekonomska klima u Nemačkoj blago pogoršana u julu
Srpska ekonomija
Očekivanja za nemačku ekonomiju blago su pogoršana u julu ali stručnjaci na finansijskim tržištima i dalje očekuju postupni oporavak ekonomije u drugoj polovini godine, pokazalo je istraživanje ekonomskog instituta ZEW
U Gorenju jun prvi profitabilni mesec ove godine
Srpska ekonomija
U poslednjih nekoliko nedelja povećan je broj porudžbina koje je kompanija Hisense Gorenje dobila za avgust, septembar i oktobar, saopštila je ta kompanija
Inflacija u evrozoni 0,3 odsto u junu, u EU 0,8 procenata
Srpska ekonomija
Međugodišnja inflacija u evrozoni je u junu, mesecu u kojem su postepeno ukidane mnoge restriktivne korona mere, iznosila 0,3 posto, što je ubrzanje u odnosu na majsku stopu od 0,1 odsto, objavila je evropska statistička služba, Evrostat
Elektronska prijava za naknadu za zaštitu životne sredine
Srpska ekonomija
Od danas će na portalu Lokalne poreske administracije biti omogućeno elektronsko podnošenje prijava sa podacima od značaja za utvrđivanje naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine (EKO taksa) na Obrascu 1 za 2020. godinu, saopštila je Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu Vlade Srbije
IT sektor najtraženiji, opada interesovanje studenata za pravo, ekonomiju...
Srpska ekonomija
Iza nas je upis na fakultete, a kao i prethodnih godina, pokazalo se da su interesovanja za neke struke, i pored malog broja radnih mesta ili bar oglasa za posao, i dalje velika, ali i to da za pojedina, do nedavno veoma atraktivna zanimanja poput ekonomije i prava, intresovanje nastavlja da opada
Zelene fasade u borbi protiv letnje vrućine
Srpska ekonomija
Grad Beč sprovodi mnogobrojne mere u borbi protiv klimatskih promena, ali i letnjih vrućina. Jedna od mera koje grad finansira jeste ozelenjavanje fasada, krovova i unutrašnjih dvorišta. Prednosti zelenih fasada su očigledne: leti rashlađuju zgrade, zimi pružaju izolaciju, povoljno utiču na mikroklimu i gradski biodiverzitet, filtriraju vazduh, normalizuju vlažnost vazduha, proizvode kiseonik
NBS i ECB uspostavile repo liniju za obezbeđivanje likvidnosti u evrima
Srpska ekonomija
Evropska centralna banka (ECB) pozitivno je odgovorila na inicijativu Narodne banke Srbije (NBS) za uspostavljanje preventivne repo linije putem koje bi se, u slučaju potrebe, domaćem finansijskom sistemu mogla obezbediti dodatna likvidnost u evrima
Čadež o novim merama
Srpska ekonomija
Predsednik Privredne Komore Srbije Marko Čadež rekao je da će biti novih mera za pomoć privredi, ali ne na onaj način kako je to bilo u prvom naletu, kada je bila neophodna hitna pomoć. On napominje da ništa neće spasiti ekonomiju, nikakav državni novac ili pomoć ako tržišta nema