Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za period januar-avgust 2020. godine iznosi: 27.997,5 miliona dolara – pad od 7,8 odsto u odnosu na isti period prethodne godine i 25.080,6 miliona evra – pad od 7,0 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Izvezeno je robe u vrednosti od 11859,4 miliona dolara, što čini pad od 8,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno je robe u vrednosti od 16138,1 miliona dolara, što je za 7,4 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine.
Izvoz robe, izražen u evrima, imao je vrednost od 10619,0 miliona, što je pad od 7,6 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Uvoz robe imao je vrednost od 14461,6 miliona, što predstavlja pad od 6,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Deficit iznosi 4278,8 miliona dolara, što čini smanjenje od 4,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Izražen u evrima, deficit iznosi 3842,6 miliona, što je smanjenje od 3,2 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom je 73,5 odsto i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 74,3 odsto.
Posmatrano regionalno, najveće učešće u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (35,3%); sledi Beogradski region (25,4%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (21,9%), Region Južne i Istočne Srbije (17,3%), a oko 0,1% izvoza je nerazvrstano po teritorijama.
Najveće učešće u uvozu Srbije imao je Beogradski region (49,0%); slede Region Vojvodine (27,7%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (13,0%), Region Južne i Istočne Srbije (9,6%), a oko 0,7% uvoza nije razvrstano po teritorijama. Ne raspolaže se podacima za Region Kosovo i Metohija.
Izvoz i uvoz po regionima dat je prema sedištu vlasnika robe u momentu prihvatanja carinske deklaracije. To znači da vlasnici robe, po carinskom zakonu, mogu biti proizvođači, korisnici, izvoznici ili uvoznici robe.
Tu činjenicu treba imati u vidu prilikom tumačenja podataka po regionima. Na primer, uvoz nafte i gasa najvećim delom se obuhvata u Regionu Vojvodine i Beogradskom regionu, a to su energenti za ukupnu teritoriju Srbije.
U strukturi izvoza po nameni proizvoda (princip pretežnosti) najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju, 57,6 odsto (6829,1 mil. dolara), slede roba za široku potrošnju, 31,2 odsto (3704,9) i oprema, 11,2 odsto (1324,9). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 0,0 odsto (0,5 mil. dolara).
U strukturi uvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju, 51,8 odsto (8367,6 mil. dolara), slede roba za široku potrošnju, 21,5 odsto (3462,7), i oprema, 15,0 odsto (2427,7). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 11,7 odsto (1880,1 mil. dolara).
Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 60,6 odsto ukupne razmene, naveo je Zavod za statistiku Srbije.