Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Državnu pomoć koristilo 80 odsto preduzetnika

Srbija
Srpska ekonomija

Unija poslodavaca Srbije, zajedno s Unijom poslodavaca Vojvodine i lokalnim kancelarijama, sprovela je anketu, da bi saznala ko su dosadašnji korisnici državnih mera pomoći i šta preduzetnici predlažu ubuduće od olakšica da bi bez velikih rezova zadržali pozicije na tržištu i sačuvali radnu snagu. 

U sprovedenoj anketi najveći broj ispitanika su bila mala i srednja preduzeća (84,4 odsto), dok je među anketiranim 10,3 odsto bilo velikih preduzeća. 

U anketi se došlo do saznanja da je više od 80 odsto preduzetnika  koristilo mere pomoći države. Kao najčešći razlozi za nekorišćenja državne pomoći privrednici su naveli što po dobijanju pomoći neće moći da smanjuju broj zaposlenih, što je, inače, bio jedan od osnovnih uslova za korišćenje tih mera.

Od mera, navela je Unija, najviše je korišćena isplata pomoći u visini minimalne zarade (75,3 odsto) i odlaganje plaćanja poreza na zarade i doprinose (62,3 odsto) i za te dve mere privrednici su rekli da su najbolje i da daju najviše efekata.

Privrednici su koristili i odlaganje plaćanja akontacija poreza na dobit (27,2 odsto) i kredite Fonda za razvoj Republike (83 odsto), a nije ih koristilo 17 odsto anketiranih.

Procenat korisnika mera pomoći DA NE Srbije koristi 12,9 odsto ispitanika, garantnu šemu za podršku privredi koristi 1,3 odsto i oslobađanje od plaćanja PDV-a za davaoce donacija 1,3.

Anketa je pokazala da je preduzetnicima najveća prepreka u korišćenju mera pomoći bila zabrana smanjenja broja radnika – više od deset odsto, pa su se zato pojedine kompanije radije opredelile za korišćenje bankarskog kredita, zatim preobimna dokumentacija koju je bilo potrebno prikupiti prilikom apliciranja na kredite Fonda za razvoj, i, po oceni privrednika, nedovoljno dugačak grejs-period.

Ujedno, ispitanici u anketi su davali i predloge mera da bi im poslovanje bilo olakšano tokom korone i posle epidemije.

Kao pomoć koja bi im olakšala rad i opstanak poslovanja, navodili su da bi im koristilo da se otpiše dug za poreze i doprinose za vreme za koje nisu radili, pa čak i za celu 2020. godinu, zatim da se oslobode od plaćanja komunalnih taksi i komunalnih usluga za vreme zabrane rada, to jest trajanja krize, da ne plate parafiskalne nameta, firmarine, članarine PKS-u, oslobađanje od plaćanja akontacije poreza na dobit, da se izjednači status sezonskih radnika u poljoprivredi sa sezonskim radnicima u prerađivačkoj prehrambenoj industriji.

Privrednici su u anketi naveli da bi im poslovanje bilo lakše ako bi im se pomoglo u otkupu viška poljoprivrednih proizvoda. Istakli su da treba dodatno pomoći delatnosti koje su bile zabranjene za vreme krize, produžiti meru isplate minimalne zarade, odložiti plaćanje PDV-a, bez obračuna kamate, uvesti dodatne mere pomoći za zapošljavanje, za drumski prevoz putnika, ugostiteljstvo i turizam, preneo je Dnevnik.

Velikoj većini ispitanika (93,5 odsto) nije bilo poznato da li je njihova lokalna samouprava donela dodatne mere pomoći za privredu, pa su zato od Unije poslodavaca dobili odgovore da su, na primer, u Subotici privrednici oslobođeni zakupa za dva meseca krize, a zakupci tezgi na pijacama oslobođeni zakupa. U gradovima Zrenjaninu i Novom Sadu su umanjene cene zakupa poslovnog prostora, u Rumi su novčanu pomoć dobile firme koje nisu radile za vreme epidemije…

Ostali naslovi

Cene nafte pale
Srpska ekonomija
Cene nafte su pale danas na najniži nivo u odnosu na početak avgusta, produbivši gubitke zabeležene u sredu, usled zabrinutosti tržišnih aktera zbog slabije američke potražnje za benzinom i sporog ekonomskog oporavka od pandemije Kovid-19
Auto-put od Preljine do Požege do kraja sledeće godine
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović održala je danas u kampu u Pakovraću sastanak sa investitorom, izvođačima radova, nadzornim organom i glavnim projektantom izgradnje auto-puta “Miloš Veliki” od Preljine do Požege
Čadež: U Vašingtonu o ekonomiji koja spaja
Srpska ekonomija
Predsednik PKS Marko Čadež izjavio je danas u Vašingtonu da je Beograd pripremio niz predloga iz domena ekonomije i infrastrukturnog povezivanja, jer je važno da dve strane nađu zajednički interes i ono što ih spaja kako bi građani na ovim prostorima živeli bolje
Traži se produženje roka važenja vaučera za odmor
Srpska ekonomija
Udruženje "Moja Srbija" uputilo je inicijativu Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije, da donese odluku o produženju važenja ovogodišnjih vaučera za odmor u Srbiji do 20. decembra
Amazon otvara 7.000 radnih mesta u Britaniji
Srpska ekonomija
Multinacionalna tehnološka kompanija Amazon saopštila je da planira ove godine da otvori dodatnih 7.000 radnih mesta u Velikoj Britaniji zbog rastuće potražnje
Ugroženo 197,5 miliona radnih mesta u turističkom sektoru
Srpska ekonomija
Prema prognozama Svetskog saveta za putovanja i turizam (WTTC) ugroženo je oko 197,5 miliona radnih mesta u turističkoj branši, što nije ništa čudno s obzirom da se prošle godine globalno oko 10 odsto radnih mesta odnosilo na turizam i povezane delatnosti
Frank investirao 2,25 miliona evra ove godine
Srpska ekonomija
Ukupne investicije firme Frank u prvih šest meseci ove godine iznosile su 2, 25 miliona evra (17 miliona kuna) i finansirane su vlastitim sredstvima
Zadržavanje kreditnog rejtinga potvrda stabilnosti finansija Srbije
Srpska ekonomija
Ministarstvo finansija Srbije saopštilo je danas da je rejting agencija „Moody’s“ u sinoć objavljenom godišnjem izveštaju potvrdila ocenu kreditnog rejtinga Srbije na nivou od Ba3 i zadržala pozitivne izglede za njegovo dalje povećanje
Trgovanje kriptovalutama na Bečkoj berzi
Srpska ekonomija
Na Bečkoj berzi se od 1. septembra može trgovati i kripto proizvodima. Putem švajcarskog dobavljača listiranih proizvoda (ETP), 21Shares, investitori mogu investirati u kriptovalute kao što su Bitkoin i Itirijum u trgovačkom centru u Beču. Za to ne treba digitalni novčanik
U prvom poluvremenu 2020. otvoreno 6.300 firmi više nego što ih je ugašeno
Srpska ekonomija
Privreda je, uprkos vanrednom stanju i ekonomskoj krizi, u prvih šest meseci uspešno „preležala“ prvi talas Covid-19, jer je broj otvorenih privrednih subjekata u odnosu na ugašene veći za 6.313 (18.124 naspram 11.811) i prvo poluvreme 2020. završeno je sa ukupno 389.644 aktivnih privrednih društava i preduzetnika