Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nastavlja se trend stabilizacije na tržištu nepokretnosti

Republički geodetski zavod
Foto: RGZ
Srpska ekonomija

Podaci Republičkog geodetskog zavoda sa tržišta nepokretnosti za treći kvartal 2023. pokazuju da je u Republici Srbiji nastavljena stabilizacija i smirivanje na tržištu nakon dvogodišnjeg, izrazito dinamičnog rasta, koji je usledio posle izbijanja pandemije korona virusa. Inflatorni pritisci u Srbiji i u EU nastavili su da slabe što se odražava i na tržište nepokretnosti u našoj zemlji. U istom periodu udeo delimično regulisanog tržišta (promet nekretnina koje nisu upisane u katastar nepokretnosti) u ukupnoj vrednosti nastavlja da raste u poređenju sa istim periodom prošle godine i iznosi 32 odsto od ukupnog prometa u trećem kvartalu. Pored stabilizacije i smirivanja aktivnosti na tržištu nepokretnosti, u trećem kvartalu dolazi do još umerenijeg rasta cena stanova na nivou Republike Srbije, objavio je RGZ.

Ukupna količina novca korišćena za kupovinu nekretnina iznosila je 1,5 milijardi evra, što je za 43 odsto više u odnosu na treći kvartal 2019. (pre pandemije) i za 10 odsto manje u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Od 1,5 milijardi evra, čak 478,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta. Ukupan broj kupoprodaja na tržištu nepokretnosti u trećem kvartalu 2023. godine u Republici Srbiji bio je 29.248 što je za 7 odsto više u odnosu na isti kvartal 2019. godine, pre izbijanja pandemije korona virusa i za 15,9 odsto manje nego u trećem kvartalu 2022. godine.

Najveći udeo u ukupnom prometu nepokretnsti zauzima prodaja stanova (777,9 miliona evra), sa učešćem od 52 odsto od ukupno prometovane vrednosti, što je za 4 procentna poena manje nego u trećem kvartalu 2022. godine. Za kuće je izdvojeno 131,2 miliona evra (9 odsto od ukupne vrednosti), za građevinsko zemljište 107 miliona evra (7 odsto od ukupne vrednosti), za poslovne prostore 73,3 miliona evra (5 odsto od ukupne vrednosti), za poljoprivredno zemljište 52,6 miliona evra (4 odsto od ukupne vrednosti). Kada je reč o načinu plaćanja, 6,6 odsto svih prometovanih nepokretnosti plaćeno je iz kredita, što je 3 procentna poena manje nego lane.

Najveći obim novčanih sredstava, i na ukupnom i na delimično regulisanom tržištu, zabeležen je u kancelariji Javni beležnik Srbislav Cvejić i iznosi 63,7 miliona evra, od čega je 45,6  miliona na delimično regulisanom tržištu. Najveći broj kupoprodajnih ugovora na tržištu nepokretnosti, zaključeno je u kancelariji Javni beležnik Milka Sredojević i iznosi 381 ugovor, dok na delimično regulisanom tržištu, Kancelarija Javni beležnik Srbislav Cvejić je kancelarija sa najvećim brojem dostavljenih ugovora sa 192 ugovora.

U Beogradu, u trećem kvartalu 2023. godine za nepokretnosti je izdvojeno ukupno 715,5 miliona evra, od čega je za stanove izdvojeno 456 miliona evra. Grad Beograd je zabeležio i najveći broj od 6.316 kupoprodajnih ugovora.

Uporedo sa izveštajem sa tržišta nepokretnosti Republički geodetski zavod je objavio i RGZ Indeks cena stanova za treći kvartal koji iznosi 157,03, što predstavlja rast od 1,11 odsto u odnosu na drugi kvartal. Godišnja stopa rasta cena je i dalje visoka, i iznosi 8,20 odsto gledano za celu Republiku Srbiju.

Najveće cene za stanove su postignute u Beogradu, gde je najskuplji kvadrat prodat po ceni od 9.475  evra na lokaciji Beograd na vodi, dok je najveća suma izdvojena za stan, ukupne površine 346 m2, 2.219.888 evra na Savskom vencu. Najskuplja kuća prodata je u gradskoj opštini Stari grad (Grad Beograd) za 2.000.000 evra. Najskuplje plaćeno parking mesto u trećem kvartalu plaćeno je 48.000 evra.

U segmentu „starogradnje“ međugodišnji rast cena je iznosio 9,26 odsto dok je u segmentu „novogradnje“, odnosno kupovine od investitora, rast cena iznosio 6,26 odsto. Nivo indeksa cena u ovom periodu prednjači u regionu Vojvodine (vrednost indeksa 164,71) i gradu Beogradu (vrednost indeksa 158,98).

U izveštaju Republičkog geodetskog zavoda nalazi se analiza tržišta nekretnina u Republici Srbiji za treći kvartal 2023. godine, kao i uporedna analiza podataka u periodu od 2019. do 2023. godine. Ovaj izveštaj omogućava uvid u trendove cena i prodaje nekretnina u Republici Srbiji. Izveštaj će biti koristan za investitore, kupce i prodavce nekretnina u Republici Srbiji zbog toga što daje objektivan uvid u stanje na tržištu nepokretnosti.

Ostali naslovi

Predstavljanje turističke ponude Beograda u Solunu i Bukureštu
Srpska ekonomija
U prvih devet meseci ove godine, 32.890 rumunskih turista je posetilo Beograd, što je za 45 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, te su ostvarena 72.323 noćenja u beogradskim smeštajnim kapacitetima, što je za 67 odsto više. Sve to svrstava ih u prvih deset turista u našoj prestonici, kažu u TOB-u
Evropska nagrada za bečke Hrabre influensere
Srpska ekonomija
Bečki socijalni projekat „Hrabri influenseri“ primio je u Briselu „građansku nagradu“ Evropskog parlamenta. U okviru ovog programa, mladi, posebno iz teških životnih uslova, podstiču se da predstave i realizuju svoje vlastite projektne ideje
Er Srbija prevezla više od 367.000 putnika u oktobru
Srpska ekonomija
Er Srbija je tokom oktobra, u redovnom i čarter saobraćaju prevezla ukupno 367.146 putnika, što predstavlja povećanje od 50% u odnosu na isti mesec prošle godine, odnosno rast od 45% u odnosu na do sada rekordnu pretpandemijsku 2019. godinu. Sa sva tri međunarodna aerodroma u Srbiji, nacionalna avio-kompanija obavila je čak 3.970 letova, što je 43% više nego u oktobru 2022.
Geopolitičke dimenzije zelene energetske tranzicije na Zapadnom Balkanu
Srpska ekonomija
Evropski Fond za Balkan i Savetodavna grupe za javne politike Balkan u Evropi (BiEPAG) predstavili su rezultate najnovijeg istraživanja BiEPAG-a Energetska dilema Srbije: kretanje kroz geopolitičke tenzije, rusko vlasništvo i put ka obnovljivim izvorima energije sa posebnim osvrtom na studiju slučaja Srbije
Informacija o radnom vremenu zanatskih i trgovinskih objekata na Dan primirja u Prvom svetskom ratu
Srpska ekonomija
Na osnovu Odluke o radnom vremenu zanatstva i trgovine na teritoriji grada Beograda kojom se uređuje radno vreme trgovinskih formata i zanatskih objekata na Dan primirja u Prvom svetskom ratu 2023. godine, privredni subjekti koji obavljaju zanatsku i trgovinsku  delatnost na teritoriji grada Beograda rade u prema drugačijem rasporedu, saopštio je Sekretarijat za privredu
Više od 3000 osnovaca u školama širom Srbije se priključilo izazovu Nacionalno razmrdavanje
Srpska ekonomija
Nacionalno razmrdavanje, izazov u okviru kampanje „Svaki dan je sportski dan”, uspešno je završen, uz učešće velikog broja osnovnih škola širom Srbije. Ovaj inspirativni projekat deo je ZdravoRastimo programa koji su podržali Ministarstvo prosvete i Savez za školski sport Srbije, a rezultati su nadmašili sva očekivanja
Novi Sad na UNESKO listi - prvi u ovom delu Evrope na polju digitalnih umetnosti
Srpska ekonomija
Na Svetski dan gradova, 31. oktobar, Novi Sad je ušao u jedinstvenu UNESKO Mrežu kreativnih gradova sveta i time postao prvi grad u ovom delu Evrope koji se našao na listi u kategoriji novih i digitalnih umetnosti (Media Arts)
Sve veći broj stranaca posećuje Srbiju
Srpska ekonomija
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u periodu januar-septembar 2023. godine u Republici Srbiji boravilo je ukupno 3.196.845 turista, što je za 10% više u odnosu na prvih 9 meseci 2022. godine, od čega je domaćih bilo 1.593.404 (1% manje u odnosu na 2022.) ili 50% od ukupnog broja gostiju, a inostranih 1.603.441 (+ 24%), takođe 50% od ukupnog broja gostiju
Norveška kredibilan partner Srbije u oblasti energetike
Srpska ekonomija
Ministarka rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa ambasadorkom Kraljevine Norveške u Beogradu Kristin Melsom o saradnji dveju zemalja u oblasti energetike
Bečki šarm na božićnim bazarima
Srpska ekonomija
Novembar je u austrijskom glavnom gradu rezervisan za otvaranje božićnih sajmova. Najlepši trgovi Beča i ove godine zasijaće i pretvoriti se u čarobne bazare koji će mirisom božićnih kolača, vrelog punča i pečenih badema mamiti brojne posetioce. Od ukupno 17 božićnih bazara u čitavom gradu, najomiljeniji su oni na trgu ispred gradske većnice, trgu Marije Terezije