Ministar finansija Srbije Siniša Mali predstavio je danas u Skupštini Srbije niz sporazuma koje je vlada potpisala sa renomiranim međunarodnim finansijskim institucijama, a kojima se pre svega omogućava bolji odgovor zdravstvenog sistema na pandemiju kovid-19.
Mali je na sednici Skupštine Srbije objasnio da je reč o sedam veoma važnih sporazuma, čija je ukupna vrednost gotovo 700 miliona evra, uz napomenu da se oni odnose na nabavku medicinske opreme, izgradnju regionalnih laboratorija, ali i na unapređenje zelene ekonomije i energetske efikasnosti i izgradnju vodovodne i kanalizacione mreže u 60 opština.
Ministar je, govoreći o Sporazumu o zajmu za Projekat "Hitan odgovor Republike Srbije na kovid-19", između Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, precizirao da je njegova vrednost 92 miliona evra.
Sredstva su, između ostalog, namenjena za nabavku dodatne medicinske opreme, za obuku medicinskih radnika, izgradnju regionalnih laboratorija u Novom Sadu i Kragujevcu, odnosno za modernizaciju i jačanje kapaciteta zdravstvenog sistema, objasnio je on, ocenivši da ćemo time sigurno ojačati naše kapacitete u borbi protiv koronavirusa.
On je, predstavljajući Predlog zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma o zajmu između Banke za razvoj Saveta Evrope i Srbije za finansiranje javnog sektora – podrška naporima Srbije na ublažavanju pandemije kovid-19, naveo da je vrednost ovog sporazuma 200 miliona evra a da će ta sredstva našoj zemlji biti na raspolaganju odmah po usvajanju u Narodnoj skupštini.
Prema njegovim rečima, pomenuta sredstva su takođe predviđena kao podrška zdravstvenom sistemu da se što bolje izbori sa pandemijom, a biće iskorišćena za nabavku lekova i neophodne medicinske opreme.
Kada je reč o Predlogu zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma o zajmu između Banke za razvoj SE i Srbije za programski zajam u vezi sa energetskom efikasnošću u zgradama centralne vlasti, Mali je podsetio na to da je naša zemlja potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici, koji predviđa renoviranje javnih zgrada u nadležnosti centralne vlasti.
Obavezali smo se da će najmanje jedan odsto ukupne grejane/hlađene površine zgrada koje su u njenom vlasništvu i koje koristi centralna vlast biti renovirano svake godine da bi se ispunili minimalni zahtevi u pogledu energetskih svojstava zgrada. Cilj je smanjenje emisije gasova, a doprinosi se i ublažavanju klimatskih promena, rekao je ministar.
Mali je, predstavljajući Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Bankom za razvoj SE u vezi sa projektom „Vodosnabdevanja i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda“, rekao da će sa 300 miliona evra, kolika je vrednost tog dokumenta, biti finansirano unapređenje vodovodne i kanalizacione mreže u približno 60 opština, kao i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
To se u potpunosti uklapa u projekat „Srbija 2025“ jer već sledeće godine krećemo u izgradnju vodovodne i kanalizacione mreže, kao i fabrika za prečišćavanje u više od 70 lokalnih samouprava, objasnio je ministar.
Prema njegovim rečima, u budžetu za 2021. godinu opredeljena su sredstva za te namene, a u narednih pet godina za to će biti izdvojeno više od tri milijarde evra.
Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu između Nemačke razvojne banke i Srbije za projekat "Rehabilitacija sistema daljinskog grejanja u Srbiji, faza 5", koji će poslanici takođe, razmatrati, vredan je 30 miliona evra, objasnio je Mali.
Istovremeno, kako je naveo, u fokusu je i projekat "Energetska efikasnost u objektima javne namene, faza 2", jer će se razmatrati i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu između Nemačke razvojne banke i Srbije.
On je rekao da projekat obuhvata mere energetske sanacije na 50 do 60 objekata javne namene u sektoru obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite i sporta u jedinicama lokalne samouprave širom Srbije.
Prema njegovim rečima, tim sporazumom obezbeđeno je 1,5 miliona evra bespovratnih sredstava, dok je zajam u iznosu od 20 miliona evra.
Pred poslanicima je i Predlog zakona o izmenama Zakona o regulisanju javnog duga Srbije po osnovu neisplaćene devizne štednje građana položene kod banaka čije je sedište na teritoriji Srbije i njihovim filijalama na teritorijama bivših republika SFRJ. Izmene predviđaju smanjenje članova nadležne komisije.
Ministar je uputio poziv poslanicima da ratifikuju pomenute sporazume, zaključivši da će predviđena ulaganja značajno poboljšati kvalitet života građana Srbije i doprineti rastu BDP.