Državna sekretarka Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Vlade Srbije Tatjana Matić poručila je danas na trećem Digitalnom samitu Zapadnog Balkana da je osnov regionalne saradnje digitalno umrežavanje.
Matićeva je na onlajn panelu "Propisi za digitalne veštine u 21. veku" u okviru ovog skupa, koji se održava u Tirani, navela da je Srbija spremno dočekala pandemijski udar na privredu, ekonomiju i normalno društveno funkcionisanje.
Ona je precizirala da je u prethodnom periodu definisano da je prioritet u radu Vlade Srbije digitalizacija, sa akcentom na reformi državne uprave i obrazovanja i na nastavku uspešnih ekonomskih reformi, u skladu sa evropskim demokratskim načelima, pri čemu je posebna pažnja posvećena uključivanju svih građana u proces digitalizacije.
Prema njenim rečima, usvajanjem Strategije razvoja digitalnih veština za period od 2020. do 2024. definisano je da je naš cilj unapređenje digitalnih znanja i veština svih građana radi omogućavanja korišćenja informaciono-komunikacionih tehnologija u svim oblastima i obezbeđivanja potreba privrede i tržišta rada.
Imajući u vidu stepen u kojem digitalne veštine dotiču svaki aspekt rada i života i obuhvataju različite oblasti kao što su obrazovanje, tržište rada, nauka, tehnologija i inovacije, kao i trgovinske i industrijske politike, vizija Strategije podrazumeva efektivnu međusektorsku saradnju i korišćenje svih raspoloživih resursa, rekla je Matićeva.
Iako se čini da pandemijska kriza može da uspori postojeće planove i projekte, tehnološko ubrzanje nas primorava da se prilagođavamo novoj realnosti i da upravo tehnologija, kao i digitalne veštine, budu naše oružje u borbi protiv posledica te krize, poručila je ona.
Matićeva je, govoreći o regionalnoj saradnji, podsetila na to da je prošle godine počela primena Sporazuma o snižavanju cena rominga u regionu, koji je potpisan na Digitalnom samitu Zapadnog Balkana u Beogradu.
Državna sekretarka je ukazala na to da je tada, takođe, potpisan i bilateralni sporazum između Srbije i Crne Gore o međusobnom priznavanju elektronskih usluga od poverenja, kao i da je takav dokument potpisan i sa Severnom Makedonijom.
Prema njenoj oceni, od izuzetnog je značaja održanje kontinuiteta Digitalnog samita, kao i svih ideja i akcija koje imaju za cilj digitalno povezivanje ekonomija Zapadnog Balkana i evropskih integracija.
Upravo su ogromni društveni i ekonomski izazovi koje je izazvala aktuelna globalna kriza dodatni razlog za ubrzanje digitalnih transformacija, dok je opšta nesreća koja nas je sve zadesila još jedan snažan motiv za zajedničko delovanje i umrežavanje u okviru naše višegodišnje posvećenosti regionalnoj saradnji i povezivanju sa jedinstvenim tržištem Evropske unije, zaključila je ona.
Na pomenutom panelu učestvovali su i visoki predstavnici Albanije, Crne Gore, Severne Makedonije, kao i privatnog sektora.
Zbog aktuelne pandemije, Treći digitalni samit Zapadnog Balkana organizuje se na hibridnoj platformi sa virtuelnim sesijama od 26. do 28. oktobra i ministarskim događajem kao završnim događajem 2. novembra ove godine u Tirani.
Samit, koji se održava u okviru Berlinskog procesa i Akcionog plana za regionalno ekonomsko područje (MAP-REA) za Zapadni Balkan, pokriva četiri glavne platforme – povezivanje sa mrežom i uslugama, poverenje i sigurnost, digitalne veštine i digitalna ekonomija.
Ovaj skup okuplja predstavnike vlada iz regiona na visokom nivou, Evropske komisije, Saveta za regionalnu saradnju, poslovne zajednice i druge relevantne aktere.