Ministar finansija Srbije Siniša Mali izjavio je danas da su Predlogom zakona o budžetu za 2021. godinu planirana velika ulaganja u sektor zdravstva, ukupne vrednosti 15,2 milijarde dinara.
Mali je, obrazlažući budžet za narednu godinu u Skupštini Srbije, istakao da će sredstva biti izdvojena za završetak Kliničkog centra u Beogradu i Kliničkog centra u Novom Sadu, kao i za početak radova na Kliničkom centru u Kragujevcu.
Pored tih ustanova, kako je naveo, novac će biti opredeljen i za radove na Dedinju 2, Klinici za infektivne i tropske bolesti, kao i na opštim bolnicama u Loznici, Aranđelovcu, Vrbasu, Surdulici, Vranju, Kikindi, Pirotu, Prokuplju i drugim gradovima.
Prema njegovim rečima, za Dom zdravlja u Novom Sadu biće izdvojeno 7,8 miliona dinara, a sredstva će dobiti i domovi zdravlja u Valjevu, Velikom Gradištu, Vrnjačkoj Banji, kao i Zavod za javno zdravlje u Kraljevu.
On je precizirao da je reč o rekonstrukciji 22 zdravstvene ustanove za koje su ugovori već potpisani, ističući da su na nekim objektima radovi već počeli, dok će na nekima krenuti naredne godine.
Istovremeno, on je ocenio da bi pad ekonomije u drugom kvartalu iznosio 15 odsto, a na nivou cele godine makar šest odsto, da država nije izdvojila šest milijardi evra za pomoć privredi i stanovništvu.
Ministar je podsetio na to da je program pomoći na početku podrazumevao isplatu tri minimalne zarade za više od milion zaposlenih, odlaganje poreza i doprinosa na zarade tri meseca, povoljne kredite preko garantne šeme sa komercijalnim bankama i preko Fonda za razvoj, kao i isplatu jednokratne pomoći od po 100 evra za više od 6,1 miliona građana.
Čim je nastupila pandemija, odmah smo reagovali i nabavljali neophodnu medicinsku opremu, respiratore, lekove, PCR testove, ukazao je Mali i napomenuo da su izgrađene dve kovid bolnice –u Batajnici, koja je već primila prve pacijente, i Kruševcu, koja će biti otvorena sredinom decembra.
Prema njegovim rečima, za izgradnju te dve bolnice izdvojeno je 6,1 milijarda dinara, plus dodatnih 2,9 milijardi za njihovo opremanje.
On je takođe konstatovao da situaciju na tržištu rada karakterišu relativno povoljna kretanja uprkos negativnim efektima pandemije, čemu je u značajnoj meri doprineo paket ekonomskih mera vlade koji je bio koncipiran, pre svega, tako da obezbedi održavanje proizvodnih kapaciteta privrede, posebno u pogledu očuvanja radnih mesta.
Prema njegovim rečima, stopa nezaposlenosti u prvom kvartalu 2020. godine iznosila je 9,7 odsto, da bi na kraju drugog kvartala bila 7,3 odsto, što je istorijski minimum, dok je na kraju trećeg kvartala stopa nezaposlenosti iznosila devet odsto.
Takođe, kako je dodao, nastavljen je i rast plata kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, pri čemu je u septembru 2020. godine zabeležen realan rast prosečne neto zarade od 9,2 odsto.
Zabeleženo je i realno povećanje prosečne neto zarade u javnom sektoru od 11 odsto i rast zarada u privatnom sektoru za 8,6 odsto, precizirao je ministar.