Na pad cena zlata, kao i na berze, najviše utiču različita kretanja na tržištu obveznica, jer se prinos na desetogodišnju američku obveznicu približava 1,5 odsto. Ovo je negativan znak za akcije, jer povećanje prinosa na obveznice povećava troškove kapitala za kompanije i njihovu vrednost. Takođe, ima negativan uticaj na cenu zlata, jer su obveznice velikih finansijskih institucija u direktnoj konkurenciji sa zlatom kada je u pitanju sigurna luka.
„Vlasništvo“ nad zlatom predstavlja oportunitetni trošak za njih, pa više vole da posežu za obveznicama u kratkom roku.
Prema mišljenju stručnjaka rast prinosa na obveznice je samo privremen, jer se očekuje da će američka Centralna banka uskoro intervenisati i zaustaviti svoj rast putem kontrole krive prinosa.
Ako bi američka centralna banka dozvolila dalji rast prinosa na obveznice, smanjila bi se podrška likvidnosti privredi, što bi imalo vrlo negativan uticaj na kompanije i cene njihovih akcija. U ovom slučaju, uskoro bismo videli početak pada na berzama, a sa njim i paniku na berzama i probleme u ekonomijama širom sveta.