Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Do leta sporazum sa Rusijom o razvoju BG voza

Moskva
Srpska ekonomija

Do leta bi trebalo da bude potpisan međudržavni sporazum između Srbije i Rusije koji će omogućiti učešće ruskih kompanija u projektu razvoja i modernizacije BG voza.

To je rečeno danas u Moskvi na sastanku delegacije Beograda i ministra zaduženog za inovacije i tehnološki razvoj Nenada Popovića sa kompanijom „Sinara – Transportne mašine” koja je zainteresovana da učestvuje u tom projektu, javlja Beoinfo.

– Razgovarali smo o konkretnoj realizaciji ovog projekta. Prema planu koji je napravila ruska vlada, u roku od dve do tri nedelje oni će našoj vladi predložiti međudržavni sporazum. Kada sporazum prođe proceduru u Srbiji, već u maju ili junu mogli bismo i da ga potpišemo – preneo je novinarima nakon sastanka zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.

On je naveo da u Beogradu već sada, bez metroa i razvoja prigradske železnice, u javnom prevozu dnevno imamo oko 2,5 miliona putnika, da sva vozila u javnom prevozu pređu dnevno više od 460.000 kilometara, te da je neophodno da se prevoz dalje razvija.

– Plan je da u martu 2023. godine u tri faze počnemo saradnju na izgradnji BG voza. Ukupno će biti 39 novih kompozicija, biće rekonstruisano više od 230 kilometara šina i izgrađeno skoro 80 kilometara novih koloseka. Kada sve to budemo završili, do 2030. godine ćemo imati dve nove linije metroa i potpuno urađen BG voz, koji neće pokrivati samo Batajnicu do Ovče već i potez do Pančeva. Biće mnogo više kompozicija na potezima prema Lazarevcu i Barajevu, odnosno Mladenovcu i Sopotu, a sa centrom grada biće spojen centar Surčina i aerodrom, kao i Obrenovac – rekao je Vesić.

Tada ćemo, istakao je, imati sjajan sistem i dodao da će u narednih devet godina dominantni sistem prevoza u Beogradu postati šinski sistem.

Prema njegovim rečima, to će omogućiti da se ljudi brže prevoze i da mogu da planiraju svoj život, kao i razvoj Beograda u delovima grada koji sada nisu zanimljivi investitorima.

– Grad će se razvijati na onim mestima gde budemo imali stanice BG voza i metroa, što se pokazalo i na primeru Moskve, kao i svih drugih gradova koji imaju ovakav sistem. Konačno ćemo imati mogućnost da svi delovi Beograda budu povezani sa centrom grada i da ljudi zaista mogu da žive udaljeni 30, 40 ili 50 kilometara od centra grada, a da mogu da planiraju svoj život i da ne izgleda kao da žive van Beograda – rekao je Vesić i dodao da je to velika i istorijska promena, jer se to planira decenijama.

Vlasnik kompanije „Sinara – Transportne mašine” Dmitrij Pumpjanski rekao je da su na sastanku razmatrali perspektive razvoja veoma ozbiljnog projekta za Beograd i Srbiju koji se zove „Beogradski dijametar” i trenutno je u fazi razmatranja.

– Razmatra se da u tom projektu učestvuju različite kompanije iz raznih zemalja, uključujući ruske kompanije. Srpskom rukovodstvu preneli smo informaciju da kompanija „Sinara” ima sve kompetencije da učestvuje u tom projektu, i u delu koji se tiče gradnje i u delu koji se tiče dopremanja kompozicija, njihovog servisiranja i održavanja – rekao je Pumpjanski.

Ostali naslovi

Zabrana gradnje svih hidroelektrana u zaštićenim područjima kroz novi zakon o OIE
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade Republike i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović, rekla je danas da će novi zakon o obnovljivim izvorima energije zabraniti izgradnju svih hidroelektrana u zaštićenim područjima
Cilj da 2040. najmanje 40 odsto energije dobijamo iz obnovljivih izvora
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade Republike i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović, rekla je danas da je cilj Srbije da ima više ulaganja u sve vidove obnovljivih izvora energije, kako bi do 2040. godine najmanje 40 odsto energije dolazilo iz obnovljivih izvora
Rezultati februarske ankete o inflacionim očekivanjima
Srpska ekonomija
Kratkoročna i srednjoročna inflaciona očekivanja finansijskog sektora i privrede, prema rezultatima februarske ankete, kreću se u granicama cilja (3 ± 1,5%)
Jedinstveno tržište Zapadnog Balkana još bliže EU
Srpska ekonomija
Jedinstvno tržište Zapadnog Balkana uspostavljeno na principma četiri slobode – slobode kretanja robe, kapitala, usluga i ljudi – ide ka priključenju tržištu EU, ali može biti i model rešavanja političkih konflikata na Balkanu, piše nemački dnevnik „Frankfurter Algemajne Cajtung“ (FAZ)
Potpisan Ugovor o kupovini vakcina kompanije Sinofarm
Srpska ekonomija
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas putem video linka sa rukovodstvom kompanije Sinofarm o procesu nabavke vakcina, izgradnji fabrike kineskih vakcina u Srbiji, ali i o izgradnji i opremanju srpskih bolnica
Strateški dokument o demografiji krajem godine
Srpska ekonomija
Ministar za brigu o porodici i demografiju u Vladi Republike Srbije Ratko Dmitrović boravio je danas u radnoj poseti Vlasotincu i tom prilikom istakao da će ministarstvo na čijem je čelu krajem ove ili početkom naredne godine, izaći sa strateškim dokumentom u kome će se naći i predlozi za zaustavljanje pada nataliteta u Srbiji
Ključ razvoja Zapadnog Balkana ekonomska saradnja
Srpska ekonomija
Ministar spoljnih poslova u Vladi Republike Srbije Nikola Selaković i generalna sekretarka Regionalnog saveta za saradnju Majlinda Bregu konstatovali su danas da su snažna regionalna ekonomska saradnja i slobodan protok robe, ljudi, usluga i kapitala ključni za razvoj i jačanje čitavog regiona
Razgovor sa najugroženijim sektorima o dodatnoj pomoći
Srpska ekonomija
Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali izjavio je da će u narednih nekoliko dana, zajedno sa premijerkom Anom Brnabić, razgovarati sa predstavnicima najugroženijih sektora kako bi se utvrdilo na koji način im dodatno pomoći u krizi izazvanoj pandemijom korona virusa
Za evro 117,5721 dinara
Srpska ekonomija
Dinar vredi danas prema evru približno isto kao u sredu i zvanični srednji kurs iznosi 117,5721 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije
Delegacija Beograda vozila se moskovskom železnicom
Srpska ekonomija
U okviru posete Moskvi, delegacija Grada Beograda obišla je danas gradsku železnicu i vozila se nekoliko stanica. Od predstavnika gradske železnice imali su priliku da čuju kako taj vid prevoza funkcioniše i na koji način je razvijan tokom godina