Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Doniranje odeće uprkos pandemiji

Beograd
Srpska ekonomija

Doniranje odeće prestaje da bude problem zahvaljujući Mapi organizacija i institucija koje primaju donacije korišćene odeće, saopšteno je danas iz Centra za unapređenje životne sredine. Na mapi je predstavljeno preko 30 organizacija širom Srbije koje prihvataju donacije uprkos trenutnoj medicinskoj situaciji sa COVID-19 i mogu se pronaći na: https://greenfest.rs/mapa-doniranje-odece/

„Prošle godine smo sproveli istraživanje o životnom ciklusu odevnih predmeta čiji rezultati su nam pokazali da postoji veliki potencijal u oblasti doniranja korišćene, a ispravne odeće. Trenutno, oko 16% građana donira korišćenu odeću, 16% je čuva u ormanu, a 55% poklanja garderobu. Mi smo želeli da unapredimo mogućnosti doniranja korišćene garderobe i ova mapa je jedan od načina. Nastavićemo da unosimo nove lokacije kako bi ceo proces doniranja bio što zastupljeniji u celoj Srbiji, a svi koji žele da se nađu na ovoj mapi mogu da nas kontaktiraju direktno sa stranice na kojoj se mapa nalazi.“ – rekla je Ivana Jovčić, direktorka Centra za unapređenje životne sredine.

„Mapa je izrađena zahvaljujući i građanima koji su nam preko društvenih mreža prosleđivali lokacije organizacija koje primaju odeću. Želimo da im se zahvalimo na odličnom odzivu i brzim reakcijama.“– rekle su Dunja Jovanović i Marija Radaković iz Udruženja za održive inicijative / F.fm podcast.

Na mapi organizacija koje prihvataju donacije korišćene odeće, u par klikova možete doći do svih potrebnih informacija kada se odlučite da donirate odeću. Vrlo jednostavno možete da pogledate gde se nalaze organizacije, kao i sve detalje koji su potrebni da bi se donacija sprovela brzo i efikasno – kontakt podaci, vrste odeće koju prihvataju, koji su termini za donošenje donacije, kako je moguće dostaviti odeću, kao i druge vrste donacije za kojima ove organizacije imaju potrebe.

„Doniranje stvari koje nam ne trebaju, uključujući i odeću, je sasvim prigodan način da pomognemo nekome ko nema ili ima manje od nas, a pogotovo u doba pandemije, kada nam je u potpunosti narušen uobičajeni ritam života i način na koji svi zajedno, kao društvo, funkcionišemo. Takođe, doniranjem umesto čuvanjem i posledičnim bacanjem korišćene odeće, ne samo da u sebi budimo brigu o drugima, već time doprinosimo i smanjenju stvaranja tekstilnog otpada, koji još uvek nije adekvatno regulisan u Srbiji.“ – izjavio je Vladan Šćekić, programski direktor Centra za unapređenje životne sredine.

Kada se odlučite da donirate odeću vodite računa da je odeća čista i da nije pocepana ili isflekana. Na taj način vodimo računa i o dostojanstvu ljudi koji će nositi odeću koju ste donirali.

Mapa je izrađena u okviru projekta “Tekstilni otpad nije u modi” koji realizuju Centar za unapređenje životne sredine i Udruženje za održive inicijative / F.fm podcast uz finansijsku podršku Evropske unije.

Ostali naslovi

Оmogućiti svima da rade uz poštovanje mera
Srpska ekonomija
Grad Beograd insistira da se nastavi sa vakcinacijom, ali i da se striktno poštuju mere i strogo kažnjavaju prekršioci, izjavio je zamenik gradonačelnika Goran Vesić
Sufinansiranje projekata pošumljavanja u 38 lokalnih samouprava
Srpska ekonomija
Ministarka zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Irena Vujović najavila je da će narednih dana potpisati ugovore sa 38 lokalnih samouprava u Srbiji, kojima će resorno ministarstvo sufinansirati projekte pošumljavanja sa 100 miliona dinara
Na snazi nove mere za suzbijanje epidemije
Srpska ekonomija
Od danas, zbog opasnosti širenja zarazne bolesti COVID-19, ostaju zatvoreni ugostiteljski objekti – kafići, restorani, noćni klubovi i barovi, kao i tržni centri. Svi objekti prodaje hrane i ustanove kulture (bioskopi, pozorišta, galerije i biblioteke) mogu da rade do 21 čas, a svi ostali objekti do 20 časova, po određenim uslovima
Rok za subvencije autobuskim prevoznicima 22. mart
Srpska ekonomija
Rok za podnošenje zahteva za dodelu subvencija Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, namenjenih za podršku radu autobuskih prevoznika zbog poteškoća u poslovanju prouzrokovanih epidemijom koronavirusa ističe 22. marta. Ova mera podrške Vlade Srbije doneta je na inicijativu Privredne komore Srbije
Podkast grada Beča o koronavirusu
Srpska ekonomija
Četvrta sezona zvaničnog podkasta grada Beča biće posvećena koronavirusu. Lekari Bečkog zdravstvenog udruženja, AKH bolnice, Medicinskog univerziteta i Psihosocijalne službe grada odgovaraće na pitanja građana u vezi sa pandemijom koronavirusa. Šta pomaže u borbi protiv Covid-19, a šta je prevara? Da li ima koristi od brisanja kolica za kupovinu sredstvima za dezinfekciju?
Evropska služba za monitoring useva očekuje veći prinos meke pšenice u EU
Srpska ekonomija
U Čikagu u odnosu na podatak iz prethodne nedelje, soja (majski fjučers) je pojeftinila 1,50%, a sojina sačma (majski fjučers) je pojeftinila 1,63%. Aktivnost prerade soje je smanjena prošle nedelje i pala je na sedamnaestomesečni minimum, uglavnom zbog snižavanja prerađivačkih margina
Oporavak kineske industrije
Srpska ekonomija
Industrijska proizvodnja u Kini u januaru i februaru porasla je za 35,1 odsto na godišnjem nivou
U Srbiji najzastupljenija teretna vozila nosivosti do 999 kg
Srpska ekonomija
Tokom IV kvartala 2020. godine može se uočiti porast broja prvi put registrovanih motocikala, putničkih automobila, poljoprivrednih traktora, priključnih i teretnih vozila, dok ostala motorna vozila beleže pad. Najbrojnije marke proizvođača motornih vozila su: Volkswagen, Opel, Audi, Peugeot i Fiat
Pad britanskog izvoza u EU
Srpska ekonomija
Britanski trgovinski deficit, uključujući zemlje koje nisu članice EU, smanjio se na 9,8 milijardi funti (13,70 milijardi dolara) u januaru, sa 14,3 milijarde u decembru 2020.
Granični promet u četvrtom kvartalu 2020.
Srpska ekonomija
Ukupan broj putničkih motornih vozila koja su ušla u Republiku Srbiju u četvrtom kvartalu 2020. godine manji je za 40,7% u odnosu na isti period prethodne godine. Domaćih vozila je manje za 42,5%, dok je stranih vozila manje za 39,4%. Od vozila sa stranom registracijom, najviše ih je sa registracijom Mađarske, 5,8%, zatim Bosne i Hercegovine, 4,7%, i Austrije, sa učešćem od 4,4%