Ekonomska integracija regiona može da poveća BDP šest ekonomija Zapadnog Balkana 6,7 odsto, primenom Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište do 2024. godine, poručuje Ahmet Egrlić, predsednik Spoljnotrgovinske komore BiH, članice Komorskog investicionog foruma (KIF ZB6).
CEFTA i Evropska unija su dva ključna tržišta ekonomija regiona Zapadnog Balkana. Koliko je značajna saradnja privrednika ilustruje činjenica da je Srbija treći najveći investitor u Bosni i Hercegovini sa dosadašnjim uloženim kapitalom koji premašuje milijardu evra, i drugi spoljnotrgovinski partner sa 12,97 odsto u trgovinskoj razmeni BiH prošle godine.
„Za razvoj bilateralne i regionalne saradnje BiH i Srbije u narednom periodu važne su mogućnosti koje nudi CEFTA region, i primena Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište (2021-2024), kao odskočne daske za tržišta EU i sveta“, ističe Egrlić za „Preduzetnik“,a prenosi Privredna komora Srbije.
Privrede dve zemlje su prirodno upućene jedna na drugu, dodaje naš sagovornik. „Ostvaruju vrlo blisku i tradicionalno čvrstu saradnju, a kompanije pronalaze puteve za saradnju kako bilateralno, tako i na regionalnom nivou, i trećim tržištima“.
Srpske firme i brendovi prepoznati su na bosansko-hercegovačkom tržištu. Privrednici sarađuju u agroindustrijskom, metaloprerađivačkom, hemijsko-farmaceutskom, energetskom, građevinskom sektoru... Potencijal se prepoznaje i u sferi IKT, kreativnoj industriji, turizmu... Članice CEFTA uprkos svim nedostacima i slabostima kroz multilateralne sporazume o slobodnoj trgovini, iz godine u godinu, povećavaju obim spoljnotrgovinske razmene.
"Ekonomije zapadnobalkanske šestorke jesu male, ali bogate neiskorišćenim potencijalima, treba nam promocija regiona kao jedinstvenog prostora za investicije. Nadamo se da će puna primena predviđenih mera za olakšavanje trgovine značajno smanjiti necarinske barijere i doprineti jednostavnijem i efikasnijem rešavanju trgovinskih problema i većoj povezanosti privrednika u regionu CEFTA-e“, kaže Egrlić.