Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Na putu do reforme parafiskala - Može li Srbija bolje od regiona?

Beograd
Srpska ekonomija

Više od decenije privrednici u Srbiji se zalažu da se reši problem velikog broja neporeskih nameta među kojima često ima skrivenih poreza koji se samo zovu taksama ili naknadama. Sličnu muku imaju i privrednici u regionu, a o tome kako se susedne države bore sa ovim izazovom bilo je reči na okruglom stolu u okviru mreže CORE Partnerstvo čiji je cilj razmena iskustava i dobrih praksi zemalja Zapadnog Balkana. Rešenje za ovo je formiranje jedinstvene javne baze svih neporeskih dažbina koje plaćaju privreda i građani, za šta se NALED zalaže dugi niz godina kroz svoju Sivu knjigu. Ovakav sistem već postoji u Republici Srpskoj (BiH) koja registar neporeskih nameta ima više od pet godina. 

- Uspostavili smo 2019. bazu koja sadrži sve neporeske namete koji se naplaćuju građanima i privredi. Posebno je važno da istaknemo da se kod nas ne mogu naplaćivati nameti koji se ne nalaze u registru, odnosno naš sistem ima konstitutivno dejstvo. Osim samog popisa neporeskih nameta, cilj nam je bio da ih učinimo transparentnim, a da nakon toga krenemo i u reformu, ukidanje, i promenu visine nameta. Imamo i Koordinaciono telo za analizu opravdanosti parafiskalnih naknada koje radi redovne ocene opravdanosti svakog pojedinačnog davanja iz baze – objašnjava savetnik premijera Republike Srpske Dalibor Tomaš i dodaje da je pre uspostavljanja sistema bilo 610 nameta, a da je uspostavljanjem sistema ukinuto 19 neporeskih davanja. 

Na ovaj dobar primer nadamo se da će se ugledati i Srbija, kaže programska direktorka NALED-a Jelena Bojović i podseća da je pre nekoliko godina ova organizacija zajedno sa KPMG-om, a uz podršku USAID-a, popisala više od 1.200 nameta samo na republičkom nivou u više od 500 zakona i podzakonskih akata. Među njima su najbrojnije takse koje čine čak tri četvrtine ukupnog broja, iako donose samo 25% ukupno naplaćenih neporeskih prihoda. S druge strane, analiza lokalnih administrativnih taksi na uzorku od 15 lokalnih samouprava pokazuje da je prosečan broj administrativnih taksi na lokalu oko 70, a da naplaćeni prihodi po ovom osnovu čine oko 0,2% ukupno naplaćenih prihoda.  

- Naša preporuka je da se propiše obavezan elektronski obračun i naplata svih neporeskih dažbina preko portala eUprava ili portala ePlati. Na taj način će se uspostaviti ažurni popis svih neporeskih nameta republičkih, lokalnih I pokrajinskih organa, javnih preduzeća, lokalnih javnih preduzeća, javnih agencija, itd. sa odgovarajućim iznosima. Neporeski nameti će biti transparentni, moći ćemo da ih plaćamo elektronski, bez dostavljanja dokaza o uplati, a država će imati bolji uvid u naplaćene takse i naknade - objašnjava Bojović. 

Učesnici okruglog stola bili su i predstavnici iz Crne Gore, koja takođe ima bazu nameta koja je napravljena projektno na inicijativu međunarodnih institucija. Njihov registar sadrži podatke o 1.800 državnih i lokalnih neporeskih dažbina koji su dostupni na crnogorskom i engleskom jeziku. Ono što je glavna manjkavost crnogorskog sistema jeste ta što ne postoji obaveznost unosa neporeskih nameta u ovaj registar, s obzirom na to da nije zakonski propisan. 

NALED podeća da CORE partnerstvo predstavlja platformu za dijalog i razmenu najboljih reformskih rešenja za održivi razvoj regiona. Partnerstvo okuplja više od 20 institucionalnih partnera sa teritorije Zapadnog Balkana i Hrvatske. Podršku za svoj rad ima od Nemačke razvojne saradnje koju sprovodi GIZ u okviru Otvorenog regionalnog fonda za modernizaciju opštinskih usluga. 

Ostali naslovi

Pančevo bogatije za 100 platana
Srpska ekonomija
Akcija ozelenjavanja nastala je kao rezultat saradnje kompanije CWP Europe sa Gradskom upravom Pančeva i JKP „Zelenilo“ Pančevo, koji su prepoznali lokalne potrebe i odabrali odgovarajuću vrstu sadnica, kao i lokaciju sadnje. Ova akcija ne samo što doprinosi unapređenju estetskog izgleda grada, već i pozitivno utiče na poboljšanje kvaliteta vazduha i životne sredine
Novi razvojni program za mlade
Srpska ekonomija
Program plaćene stručne prakse namenjen studentima i srednjoškolcima u trajanju od šest meseci, za pozicije u sektorima prodaje i proizvodnje kompanije Galenika: prilika da mladi steknu vredno iskustvo uz mogućnost stalnog zaposlenja u kompaniji posvećenoj ljudima i vernoj zdravlju
Počela gradnja do sada najveće solarne elektrane
Srpska ekonomija
Nofar Energy postavio kamen temeljac za najveću solarnu elektranu u Srbiji. Projekat vredan 25 miliona evra, sa procenom godišnje proizvodnje električne energije od 33.150.000 kWh
Arheološko brdo u okviru Golubačke tvrđave otvoreno za posetioce
Srpska ekonomija
Park Arheološko brdo u okviru Golubačke tvrđave zvanično je otvoren za posetioce. Otvaranju je prethodila revitalizacija Spoljnog dvorišta tvrđave u vrednosti od 556.650 eura, u okviru projekta #EUzaTebe - za kulturno nasleđe i turizam koji zajednički finansiraju Evropska unija i nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj BMZ, a sprovodi GIZ GmbH
Digitalno ubrzanje veliki potencijal za razvoj zemalja Zapadnog Balkana 
Srpska ekonomija
NALED je 2024. proglasio za godinu digitalizacije i veštačke inteligencije kao pokretača reformi svih zemalja Zapadnog Balkana. Prioriteti za novu Vladu Srbije, prema mišljenju članova NALED-a, treba da budu unapređenje uslova za razvoj eUprave i ePoslovanja, podsticanje gradnje i investicija, kao i sprovođenje zelene agende
U Kragujevcu osnovan prvi podsticajni fond za osobe sa invaliditetom u Srbiji
Srpska ekonomija
Fondacija Ana i Vlade Divac, Grad Kragujevac i Regionalna agencija za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja, uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), osnovali  su u Krgujevcu prvi Podsticajni fond za ekonomsko osnaživanje osoba sa invaliditetom u Srbiji
Dodeljene nagrade na Sajmu poljoprivrede u Novom Sadu
Srpska ekonomija
Program regenerativne poljoprivrede, koji kompanija Nestlé već četvrtu godinu sprovodi na srpskim njivama, doneo joj je nagradu Najbolji u agrobiznisu na 91. Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu. Prestižno priznanje dodeljeno je u potkategoriji Najbolji u sprovođenju strategije zaštite životne sredine i ekologije
Venčanja u Beču sve brojnija i individualnija
Srpska ekonomija
Prošle godine u Beču je bilo 9.300 venčanja. To je znatno više nego prethodne dve decenije. Iako broj sklopljenih brakova ne doseže nivo posle Drugog svetskog rata, ipak se poslednjih godina primećuje mali bum venčanja, pri čemu se akcenat stavlja na individualnost. Od 2015. godine u Beču postoji trend porasta broja venčanja
Genc Čeli novi predsednik Asocijacije ovlašćenih privrednih subjekata
Srpska ekonomija
Upravni odbor Asocijacije ovlašćenih privrednih subjekata (OPS/engl. AEO), koja predstavlja privredne subjekte u ekonomijama CEFTA u vezi s programom regionalnih OPS, izabrala je novog predsednika, g. Genca Čelija, stručnjaka za trgovinu i carinu, da predstavlja OPS Asocijaciju sledeće dve godine
Najavljeno više letova u zimskoj sezoni 2024-2025
Srpska ekonomija
Tokom zimskog reda letenja, tačnije od novembra 2024. do marta 2025. godine, francuski avio-prevoznik će svojim putnicima ponuditi pet dodatnih avio-linija, uključujući tri nove destinacije