Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali predstavio je danas u Narodnoj skupštini predloge važnih zakona koji bi trebalo da doprinesu daljem poboljšanju privrednog ambijenta u zemlji. Mali je, govoreći o Predlogu zakona o elektronskom fakturisanju, napomenuo da je reč o sistemskom zakonu kojim se menja način funkcionisanja naše privrede, po ugledu na praksu koja se već sprovodi u EU i čime se doprinosi većoj transparentnosti i pravnoj sigurnosti u poslovanju.
On je objasnio da će se zakon uvoditi fazno, tako što će od 1. januara 2022. subjekti javnog sektora biti u obavezi da primaju, čuvaju i izdaju e-fakture između sebe, a i privatni sektor koji želi da radi sa javnim imaće mogućnost da bude osposobljen da izdaje e-fakture javnom sektoru.
Ovaj predlog zakona, kako je naveo, podrazumeva postepeno uvođenje za sve privredne subjekte koji su u sistemu, poreza na dodatu vrednost od 1. januara sledeće godine do 1. januara 2023. godine, kada će to postati obaveza za sve i u privatnom i u javnom sektoru koji su u sistemu PDV-a.
Prema njegovim rečima, korišćenje sistema e-faktura biće besplatno da bi se izbegli dodatni troškovi za privredu.
Oni privredni subjekti koji žele da koriste informacione posrednike, moći će to da urade, ali će njihov odnos biti regulisan međusobnim ugovorom, a ne zakonom, naglasio je Mali.
Dakle, reč je o zakonskom rešenju koje će olakšati poslovanje privrednih subjekata, ponovio je ministar i ocenio da je ovo ogroman korak za privredu, jer se na ovaj način štedi vreme za pripremu faktura, njihovo izdavanje i pronalaženje ukoliko je to neophodno.
On je posebno napomenuo da privredni subjekti koji su u sistemu poreza na dodatu vrednost mogu da računaju na to da će se znatno ubrzati povrat PDV-a.
Ukoliko se ulazna i izlazna faktura poklope u tom sistemu, povrat PDV-a će biti u danu, tako da sa te strane više neće biti zamerki koje čujemo od privrede kada je u pitanju povrat PDV-a, precizirao je Mali.
U Centralnom registru faktura, kako je ukazao, godišnje ih bude približno četiri miliona, dok se na globalnom tržištu godišnje šalje i prima više od 550 milijardi faktura.
Predlog zakona o e-fakturama i Zakon o rokovima za izmirenje novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama predviđaju različite rokove vezane za upotrebu e-faktura, zbog čega je potrebno izmeniti Zakon o rokovima.
Prema njegovim rečima, izmena je neophodna da bi se umesto 1. jula 2021. godine, kako je trenutno propisano, naveo 1. januar 2022., kao datum početka obaveze evidentiranja e-faktura u centralnom registru faktura.
Ministar je predstavio i Predlog zakona o izmeni i dopunama Zakona o osiguranju, kojim se reguliše pitanje društvenog kapitala u društvima za osiguranje.
Naime, kako je istakao, u pojedinim društvima kapitala, koja se bave poslovima osiguranja, još uvek postoji društveni kapital, poput kompanija "Dunav osiguranje" a.d.o, "Dunav Re" a.d.o. i "Triglav osiguranje" a.d.o.
Ovim zakonom pokušavamo da rešimo to pitanje, jer je predviđeno da se društveni kapital pretvara u akcijski, i to tako što 70 procenata tog kapitala ide u korist Republike Srbije, 25 procenata zaposlenima i bivšim zaposlenima kroz besplatne akcije i pet odsto akcionarskom fondu.
Ta srazmera se ne odnosi na "Triglav osiguranje", s obzirom na to da je udeo društvenog kapitala 0,12 odsto, precizirao je Mali i napomenuo da Ustav ne prepoznaje društvenu svojinu, te da će na ovaj način konačno biti zaokružena pravna sigurnost svih koji posluju sa ovim osiguravajućim društvima.
Njihova vlasnička struktura biće definisana na pravi način i omogućiće bolje poslovanje. Sa druge strane, akcije koje budu podeljene zaposlenima i bivšim zaposlenima doprineće većoj atraktivnosti na beogradskoj berzi, a očekujemo i znatno transparentnije i bolje poslovanje tih društava, naglasio je on.
Mali je predstavio i Predlog zakona o registru administrativnih postupaka, kojim se obezbeđuju uslovi za uspostavljanje, upravljanje i vođenje navedenog registra.
Ministar je naveo da registar predstavlja jedinstven portal sa svim informacijama koje su potrebne korisnicima javnih usluga, a koje se odnose na administrativne postupke koji su u toku.
S jedne strane, kako je objasnio, reč je o procesu koji je u skladu sa digitalizacijom javne uprave, a sa druge strane doprinosi još većoj transparentnosti i javnosti svega što se u javnoj upravi dešava.
On je naglasio da će ovim zakonom biti eliminisan prostor za korupciju, kao i da se njime podiže ugled zemlje, smanjuju troškovi postupanja.
Prema njegovim rečima, ovo je proces koji će znatno promeniti sliku naše zemlje, posebno kada je u pitanju transparentnost, odnosno dostupnost podataka sa kojima raspolažemo.