Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić poručila je danas, učestvujući u dijalogu sa članovima Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji o održivom razvoju, da je zaštita životne sredine kompleksno i finansijski izuzetno skupo pitanje, ali da ništa nije skuplje i važnije od ljudskih života.
Brnabić je, na skupu u čijem su fokusu bila pitanja zaštite životne sredine i energetike, istakla da je, bez obzira na to kolika su velika ulaganja potrebna u oblasti zaštite životne sredine, Vlada spremna da to uradi i da je odredila zelenu agendu i zelenu tranziciju u oblasti zaštite životne sredine i energetike kao jedan od tri ključna prioriteta.
Premijerka je navela da je završena pregovaračka pozicija za Poglavlje 27, koje će biti otvoreno kroz klaster i da se o tome razgovara sa partnerima iz Evropske unije.
Prema njenim rečima, za pomenuto poglavlje, koje je najskuplje za implementaciju, biće potrebno najviše ulaganja da bismo dostigli standarde EU.
To je poglavlje u koje ćemo još dugo, nadam se i nakon što postanemo punopravni član EU, usaglašavati naše standarde, kao što to rade trenutno neke od zemalja članica EU, rekla je Brnabić, podsetivši na to da se pitanjem zaštite životne sredine bave vlade od 2014. godine, i da se mnogo toga promenilo u toj oblasti.
Prema njenim rečima, pre 2014. godine nismo imali izgradnju ni jednog jedinog filtera na našim termoelektranama, a tada je vlada tadašnjeg premijera Aleksandra Vučića počela da investira u postrojenje za odsumporavanje na termoelektranama.
U poslednje tri godine izgrađeno je mnogo energetskih objekata koji proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije, a od 2014. godine do danas država je uložila približno 600 miliona evra samo u izgradnju postrojenja za odsumporavanje.
To deluje mnogo, ali je ništa u odnosu na to koliko treba da uložimo kako bismo obezbedili usaglašenost sa zahtevima iz direktiva EU u oblasti upravljanja vodama. Procena je da tu treba da uložimo gotovo šest milijardi evra, objasnila je Brnabić.
Premijerka je navela da do kraja godine počinje izgradnja postrojenja za prečišćavanje voda u 27 jedinica lokalne samouprave, a da su u prvih šest meseci aktuelne vlade obezbeđena sredstva za rešavanje pitanja deponija.
Ona je podsetila i na to da je na predlog Vlade u martu ove godine usvojen Zakon o klimatskim promenama, koji predstavlja prvi sistemski zakon za ograničenje emisije gasova sa efektom staklene bašte.
Predsednica Vlade je podsetila i na to da je završena javna rasprava o izmenama Zakona o zaštiti prirode, kao i da su usvojeni važni zakoni iz oblasti energetike, među kojima je Zakon o obnovljivim izvorima energije.
Imamo problem upravljanja otpadom, imali smo dijametralno suprotne zahteve – da dozvolimo spaljivanje otpada, uz stroge kontrole kao u EU i istovremeno zahtev na „ustanku“ da nikako ne dozvoljavamo spaljivanje otpada, predočila je Brnabić.
Premijerka je navela da ima mnogo lažnih vesti i kontroverzi u vezi sa tim da Vlada štiti investitore, što nikada nije bio slučaj od 2014. godine, poručivši da je zaštita životne sredine važna tema kojom ne treba manipulisati, posebno ne politički.
Prema njenim rečima, pitanjem zaštite životne sredine treba da se bavimo na najodgovorniji način, bez manipulacija, i da postignemo dogovor o tome šta u vezi sa tim, kao društvo, želimo u budućnosti.
Brnabić je istakla da ne vidi konstruktivan predlog, već samo početno protivljenje vetroparkovima, solarima, malim hidrolektranama i termoelektranama.
Ona je navela da na kraju današnjeg sastanka, kao rezultat, očekuje konkretne zaključke o tome na kojim se konkretnim stvarima zajednički nastavlja rad i na koji način.