Iako danas znatno više uključena u globalne proizvodne i trgovinske lance, Srbija je, zahvaljujući odgovornom vođenju ekonomske politike u prethodnom periodu i koordinisanim i pravovremenim merama Narodne banke Srbije i Vlade Srbije, uspela da ekonomsku štetu tokom pandemije svede na minimum, rekla je na prezentaciji Izveštaja o inflaciji – maj 2021. guverner NBS Jorgovanka Tabaković.
Uspeli smo ne samo da sačuvamo postojeće proizvodne kapacitete već i da izgradimo nove, kao i da nastavimo sa investicionim ciklusom, koji smo započeli 2015. godine. Na taj način smo pad bruto domaćeg proizvoda u 2020. sveli na svega 1%, a njegov pretkrizni nivo uspeli smo da dostignemo već u prvom tromesečju ove godine – jedno tromesečje ranije nego što smo očekivali, kazala je Tabaković.
Inflacija je ostala čvrsto pod kontrolom uprkos brojnim šokovima koji su dolazili i iz međunarodnog okruženja, i po osnovu izmenjenih uslova poslovanja i potrošnje u Srbiji, što će se, po našoj oceni, nastaviti i u narednom periodu.
Prosečna inflacija u 2020. godini iznosila je 1,6%, a oko donje granice cilja inflacija kretala se i u prvom tromesečju ove godine, čime smo očuvali ukupnu makroekonomsku stabilnost, a time i povoljne uslove poslovanja i realnu vrednost dohodaka građana.
Kao i u drugim zemljama u regionu, pod uticajem viših cena energenata i hrane, kao i usled delovanja efekta niske baze iz istog perioda prethodne godine, inflacija se u aprilu našla blizu centralne vrednosti cilja. Na nivou od oko ili ispod 2% sve vreme nalazi se i bazna inflacija, što potvrđuje da su inflatorni pritisci sa strane tražnje i dalje niski.
Prema našoj majskoj projekciji, međugodišnja inflacija će se u narednoj godini dana kretati oko centralne vrednosti cilja, pod uticajem privremenih faktora, pre svega svetske cene nafte i primarnih poljoprivrednih proizvoda, koje već izvesno vreme rastu usled povećanog optimizma oko globalnog privrednog rasta.
Po očekivanom prestanku delovanja ovih faktora, od sredine naredne godine inflacija će se kretati u donjoj polovini ciljanog raspona od 3± 1,5% i tu se zadržati u srednjem roku.
Kao rezultat prethodnog ublažavanja monetarne politike, uslovi zaduživanja na domaćem tržištu ostali su povoljni, a rast kreditne aktivnosti nastavljen. U periodu od prethodnog Izveštaja o inflaciji, referentna kamatna stopa zadržana je na 1%, što je njen najniži nivo u režimu ciljanja inflacije.
Na osnovu bržeg oporavka u prvom tromesečju od očekivanog, većih planiranih kapitalnih investicija države i donetog trećeg paketa fiskalnih mera, procenjujemo da će rast bruto domaćeg proizvoda ove godine iznositi 6%, što je iznad naših prethodnih projekcija.
Zahvaljujući snažnom prilivu investicija i postignutoj sektorskoj i geografskoj rasprostranjenosti, industrijska proizvodnja i robni izvoz dostigli su pretkrizni nivo još sredinom 2020. godine, a ukupan bruto domaći proizvod u prvom tromesečju ove godine.
Sve što je ostvareno u prethodnim godinama – od postignute i očuvane cenovne stabilnosti i relativne stabilnosti deviznog kursa, preko usidrenih inflacionih očekivanja i uređenih javnih finansija, kao i bolje spoljne pozicije zemlje, do visokih deviznih rezervi, jakog finansijskog sistema i povećane efikasnosti monetarne politike – omogućilo nam je da se ovoj svetskoj krizi bez presedana suprotstavimo sa znatno bolje pozicije.
Borba s pandemijom još uvek nije gotova, ali sada nam je daleko lakše da gledamo unapred, nastavimo da sprovodimo strukturne reforme, planiramo i dodatno unapređujemo našu konkurentsku poziciju, a našim građanima obezbedimo veći životni standard i prosperitet, zaključila je Tabaković.