Rastući nesklad između primena video nadzora i interesa da se štiti privatnost građana podstaklo je Društvo za informatiku Srbije da nedavno organizuje vebinar pod nazivom “Primene video nadzora i zaštita ličnih podataka”. O stanju i potrebnim merama govorili su predstavnici institucije Poverenika za zaštitu podataka o ličnosti, MUP-a, Šer fondacije i Fondacije za otvoreno društvo, kao i predstavnici medija.
Konstatovano je da se u celom svetu masovno širi video nadzor. Na hiljade video kamera se nalazi na raskrsnicama, ispred stambenih zgrada, u bankama, prodavnicama, školama, u kancelarijama. Prognozira se da će do kraja 2021. godine u svetu biti oko 1 milijarda veb kamera. Istaknuto je da one svakako doprinose porastu bezbednosti građana i kompanija, ali i da sadrže opasnosti i izazove za privatnost građana.
Učesnici vebinara su se složili da primena video nadzora daje pojedine korisne efekte, ali da je stanje nezadovoljavajuće, jer primena video nadzora nije regulisana. Zato je potrebno doneti poseban zakon o primeni video nadzora ili hitno pristupiti dopuni Zakona o zaštiti podataka ličnost odredbama koje bi se odnosile na video nadzor. Predloženo je da se dopuni i Zakon o policiji koji bi regulisao video nadzor, ali bi se bavio i eventualnom obradom biometrijskih podataka što najšira javnost ne podržava.
Da li je sadašnji obim video nadzora u raznim objektima srazmeran realnim potrebama, bilo je jedno od pitanja koje je razmatrano na vebinaru, a čulo se i da bi trebalo suzbiti nekontrolisanu distribuciju snimaka video nadzora.
Svi izneti predlozi naći će se pred nadležnim organima koji se bave zaštitom privatnosti građana.