Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je da je zelena agenda model rasta i prilika da srpska privreda bude ne samo održiva, nego i predvodnik u tom procesu.
Mihajlovićeva je, obraćajući se na Skupštini Privredne komore Srbije (PKS) , istakla da je ministarstvo u prethodnom periodu zajedno sa PKS radilo na pripremi četiri zakona koji su bazični za dalji razvoj energetike i rudarstva, kao i da će se nastaviti zajednički rad na izradi novih strateških dokumenata.
Nacionalnim integrisanim planom za klimu i energetiku, kako je objasnila, odredićemo ne samo kako ćemo se razvijati u oblasti energetike, nego i šta to znači za životnu sredinu i za privredu.
Takođe, novom strategijom energetike odredićemo ciljeve i put gde želimo da budemo 2050. godine u ovoj oblasti, čiji će sastavni deo biti vodonična strategija, ukazala je ona.
U procesu energetske tranzicije Srbija mora imati dovoljne količine energije u svakom trenutku, naglasila je potpredsednica Vlade i ponovila da zelena agenda ne znači gubitak posla i zatvaranje elektrana.
Prema njenim rečima, zelena agenda znači da ćemo ići ka drugačijim načinima proizvodnje energije koji će se zasnivati, pre svega, na velikim i srednjim hidroelektranama, solarnim elektranama, vetroelektranama, gasnim elektranama, kao i vodoničnim tehnologijama za koje je već stvoren zakonski osnov u Zakonu o korišćenju OIE.
Ona je podsetila na to da novi investicioni plan u oblasti energetike i rudarstva obuhvata projekte vredne 17 milijardi evra, od čega su projekti u oblasti elektroenergetike više od sedam milijardi evra, a u oblasti OIE više od pet milijardi evra.
Mihajlovićeva je dodala da ne možemo dozvoliti da u promenama u energetici budemo samo kritičari i posmatrači, jer nije pitanje da li ćemo imati takse na ugljenik, već kada će one biti uvedene.
Ona je najavila i formiranje nacionalnog saveta za zelenu agendu, u kome će biti predstavnici države i privrede.
Zadatak tog saveta, kako je objasnila, biće da napravi plan šta da radimo ove i narednih godina i kako ćemo omogućiti da, i kad budemo imali takse, iz tog procesa izađemo na održiv način. Biće situacija i kad ćemo morati i određene kompromise da pravimo, ali naša privreda ima sve šanse da bude ne samo održiva, već i da budemo predvodnici u regionu.
Predsednik PKS Marko Čadež rekao je da nema važnije teme za razvoj celokupne privrede i život stanovništva Srbije od energetike.
On je najavio da se ovih dana očekuje predlog uredbe Evropske komisije o takozvanoj taksi na ugljenik na granici – Carbon border adjustment mechanism (CBAM).
Prema njegovim rečima, upravo ovo će odlučivati da li će naša privreda biti konkurentna, da li će naši proizvodi – bilo cement, čelik, mleko, moći da budu konkurentni cenom kada ih izvozimo.