Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 1,0 odsto.
Odluka je takva doneta jer je Izvršni odbor, pre svega, imao u vidu da se efekti prethodno donetih monetarnih i fiskalnih mera, uključujući i treći paket ekonomskih mera pomoći privredi i građanima od oko 4,3% bruto domaćeg proizvoda, mogu očekivati i u narednom periodu i da će po tom osnovu uslovi finansiranja privrede i građana ostati povoljni, što doprinosi rastu raspoloživog dohotka.
Izvršni odbor očekuje da će privrednom rastu ove godine najviše doprineti rast investicija u fiksne fondove i potrošnje. Izvesno je da se oporavlja i eksterna tražnja, uz dalji rast izvoza Srbije, koji će nastaviti da bude geografski i proizvodno rasprostranjen, podržan daljim snažnim prilivom stranih direktnih investicija.
Sve to, uz planirano povećanje kapitalnih izdataka države usmerenih ka realizaciji infrastrukturnih projekata, obezbediće da rast bruto domaćeg proizvoda na nivou godine dostigne 6%, uz mogućnost da stopa rasta bude i veća.
U maju je, prema očekivanjima, porasla međugodišnja inflacije (na 3,6%), što je bio slučaj i u većini drugih zemalja, pre svega zbog niske baze iz prethodne godine. Niska baza se u najvećoj meri odnosi na cene naftnih derivata, koje su u prvim mesecima nakon izbijanja pandemije zabeležile snažan pad pod uticajem niže svetske cene nafte.
U narednim mesecima Izvršni odbor očekuje kretanje inflacije oko centralne vrednosti cilja od 3%, a po prestanku delovanja privremenih faktora kod cena naftnih derivata i hrane, usporavanje inflacije od drugog tromesečja naredne godine. Na odsustvo znatnijih inflatornih pritisaka ukazuje stabilno kretanje bazne inflacije, koja je u maju iznosila 2,0% međugodišnje.
Takođe, važan faktor niske i stabilne inflacije čini obezbeđena relativna stabilnost deviznog kursa, kao i usidrenost inflacionih očekivanja finansijskog sektora i privrede, što potvrđuje kredibilitet monetarne politike.