Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Finansijska pismenost, veština koja se stiče dok smo mladi, a ostaje za ceo život

Međunarodni dan veština mladih
Srpska ekonomija

Kada se pomenu veštine mladih, preovladava mišljenje da je informatička pismenost veština u kojoj oni daleko prevazilaze starije generacije. Ipak, na Međunarodni dan veština mladih koji se obeležava svakog 15. jula, korisno je setiti se još jedne veštine koju mnogi mladi, a ni oni malo stariji, možda još uvek nisu savladali u dovoljnoj meri, a biće im od velike koristi tokom celog života. Reč je o finansijskoj pismenosti – odgovornom odnosu prema novcu i upravljanju ličnim finansijama.

Iako većina mladih finansijski još uvek zavisi od roditelja i ne mora sama da zarađuje novac, osim ako to želi, mnogima od njih već od prvog susreta sa novcem postane jasno koliko ga je teško steći, a koliko lako potrošiti. Većina njih složiće se sa konstatacijom da novca retko kad ima dovoljno za sve što im treba i što žele. Upravo zato je za mlade važno da ovladaju veštinom finansijske pismenosti – ona će im pomoći da novac koji imaju na raspolaganju iskoriste na što efikasniji način.

Koliki ti je budžet?

Bez obzira na to da li spadate u kategoriju mladih ili ne, da li sami zarađujete novac ili ne, prvi korak u uspostavljanju kontrole nad ličnim finansijama je formiranje budžeta. Jedan list papira, ili prazna stranica na ekranu, podeljeni na levu i desnu stranu, biće dovoljni za početak. Sa jedne strane potrebno je zabeležiti sve prihode koje imate tokom meseca – džeparac, pokloni, stipendije, povremeni poslovi i slično, a sa druge sve ono na šta u istom periodu trošite novac – mobilni telefon, internet, aplikacije, izlasci sa društvom, treninzi, članarine, kulturna i sportska dešavanja… Za poslednji korak potrebno je sabrati iznose u svakoj koloni i uporediti ih. Da li su jednaki? Da li su prihodi veći od rashoda ili je obrnuto? U zavisnosti od toga zavisiće i dalji koraci.

Kako do uštede za krupnije stavke?

Ako ste u prethodnom koraku došli do zaključka da su prihodi veći od rashoda, neće vam biti teško da taj iznos izdvojite sa strane za neke posebne prilike. Međutim, kako stvoriti novac onda kada su vam prihodi i rashodi jednaki, ili kada ste ustanovili da su rashodi veći?

Da biste uštedeli potreban novac, prvo odredite za šta štedite i koliko je to novca; tačnije, odredite svoj cilj štednje. Ako je suma prevelika, razmislite da li možete da u određenim vremenskim intervalima – mesečno, nedeljno, dnevno, već u skladu sa mogućnostima i prihvatljivim vremenskim rokom da stignete do zacrtanog cilja – izdvajate manju sumu. Na primer, recimo da je vaš cilj 9.000 dinara. Ako vam je previše da ga izdvojite odjednom, možda biste mogli 4.500 dinara dva puta godišnje, ili 750 dinara mesečno, ili 24-25 dinara dnevno? Kada definišete ove stvari, formirali ste plan štednje. Razmislite koliko vam je prihvatljivo da izdvojite sa strane i koliko brzo treba da stignete do cilja, a u ovim računicama može vam pomoći i ovaj kalkulator.

Pitanje koje još uvek ostaje nerešeno je kako do 24-25 dinara dnevno, ako sto zaključili da prostora za štednju u budžetu nema. Razmislite ponovo – moguće je da se u rashodima nalaze neke stavke koje vam i nisu bitne, ili su bar mnogo manje bitne od vašeg cilja štednje. Ako to ne pomogne, objašnjava platforma ErsteZnali.rs., pokušajte da za te troškove nađete jeftinije varijante. Na kraju, uvek ostaje mogućnost da roditeljima objasnite šta vam je cilj i zamolite da i oni pomognu. Možete se dogovoriti da li delite iznos, ili vi plaćate sve, da vam iznos daju odjednom ili u ratama, objašnjeno je na platformi koja je deo besplatnog, nekomercijalnog programa finansijske edukacije građana koji već više od dve godine sprovodi Erste Banka. Program je pokrenut sa ciljem da najšira zajednica, od naših najmlađih sugrađana do odraslih, bolje razume upravljanje svojim finansijama.

Iako ove sume mogu da deluju beznačajno, isti princip možete da primenjujete i na mnogo krupnije stavke koje vas i vaše roditelje očekuju u budućnosti, kao što su na primer troškovi školarine, polaganje vozačkog ispita, nabavka neke naprednije tehničke opreme ukoliko vaš budući fakultet to zahteva, ili sredstva za pokretanje sopstvenog posla.

Štednja nije odricanje

Najzad, važno je reći da štednja ne znači nužno i odricanje. Formiranje budžeta upravo i služi tome da novcem upravljate pametnije, da znate na šta trošite novac i pronađete načine kako da ga bolje iskoristite. Uz malo znanja i truda, finansije ćete postaviti tako da vas podrže u tome.

Keš ili aplikacija?

Prebrojavanje ušteđevine ima svojih čari, ali ume da bude i zamorno, naročito ako svakog dana dodajete manje sume. Ako ste već nerazdvojni od svog telefona, zašto ga onda ne biste iskoristili i za vođenje ličnih finansija? Trend u svetu upravo i jeste povećanje bezgotovinske razmene novca u odnosu na onu koja se obavlja novčanicama - tako je lakše, brže, sigurnije, često i jeftinije.

Ako ste napunili 16 godina, otvara vam se još jedna pogodnost – da imate sopstveni račun u banci i platnu karticu koju možete da koristite i za plaćanje preko interneta. Uz račun tu je i aplikacija za upravljanje novcem pomoću mobilnog telefona. Banke mladima sve ove usluge uglavnom pružaju besplatno. Kad imate račun, roditelji mogu da vam prebace novac i kad niste zajedno. Postoje razne opcije za bezgotovinsku razmenu novca između roditelja i dece, i stalno se pojavljuju nove.

Ostali naslovi

Gradi se koridor energetske efikasnosti
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović, izjavila je u Kragujevcu, gde je obišla radove na unapređenju energetske efikanosti u OŠ „Radoje Domanović“, da pitanje energetske efikasnosti nije samo pitanje smanjenja računa za toplotnu i električnu energiju, već je to pitanje razvoja i boljeg životnog standarda
Investicioni ciklus vredan 17 milijardi evra
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović, rekla je u Kragujevcu da novi investicioni plan u oblasti rudarstva i energetike obuhvata projekte vredne 17 milijardi evra
Povećan broj izdatih građevinskih dozvola
Srpska ekonomija
Republički zavod za statistiku saopštio je da je u maju 2021. godine izdata 2.001 građevinska dozvola, što predstavlja povećanje od 49 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Od ukupnog broja dozvola izdatih u maju, 80,5 odsto dozvola odnosi se na zgrade, a 19,5 odsto na ostale građevine
IPA fondovi od značaja za ubrzanje reformi u Srbiji
Srpska ekonomija
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić poručio je danas da je finansijska podrška EU kroz pretpristupne fondove važna jer se ta sredstva koriste da bi se reforme ubrzale i došlo do konačnog cilja – punopravnog članstva u EU, a time i do kvaliteta života građana Srbije koji važi i za građane EU
Vujović: Novi zakon za bolju zaštitu prirode
Srpska ekonomija
Zakon o izmenama i dopunama zakona o zaštiti prirode usvojen je u Narodnoj skupštini, a kako je navela ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović, novi propis će unaprediti pravni okvir, da bi se na što bolji način sačuvala prirodna dobra za buduće generacije
Održivi razvoj – podrška mikro i malim preduzećima sa jakim pozitivnim uticajem na razvoj lokalnih zajednica
Srpska ekonomija
Smart Kolektiv je, uz podršku Kraljevine Norveške kroz projekat “Norveška za vas - Srbija”, a u partnerstvu sa Forumom za odgovorno poslovanje i organizacijom ProAktiv organizovao događaj o ulozi i saradnji privatnog sektora u održivom socio-ekonomskom razvoju lokalnih zajednica, koji je okupio 40 učesnika iz privatnog sektora i organizacija koje podržavaju razvoj MMSP
Intenzivni radovi na Moravskom koridoru i tokom noći
Srpska ekonomija
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Tomislav Momirović obišao je sinoć zajedno sa direktorom Koridora Srbije Aleksandrom Antićem intenzivne noćne radove na Moravskom koridoru na Sektoru 3
Konferencija Srbija i EU: podrška razvoju i pregovorima o članstvu
Srpska ekonomija
Ministarstvo za evropske integracije Vlade Republike Srbije organizuje danas na Beogradskom sajmu konferenciju o rezultatima i mogućnostima IPA fondova u Srbiji pod nazivom „Srbija i EU: podrška razvoju i pregovorima o članstvu“
Podrška Romima i drugim marginalizovanim grupama
Srpska ekonomija
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Vlade Republike Srbije saopštilo je danas da će, u skladu sa svojim nadležnostima, pružiti neophodnu podršku sprovođenju projekta „Smanjenje dodatne ranjivosti Roma, Romkinja i drugih marginalizovanih grupa, izazvane pandemijom COVID-19, u 18 lokalnih samouprava“
Air France povećava broj letova do Beograda
Srpska ekonomija
Air France od 19. jula povećava broj nedeljnih letova na relaciji Beograd-Pariz. Naime, od 19. jula do 30. avgusta, broj letova koji povezuju Beograd i pariski aerodrom Šarl de Gol biće povećan na pet nedeljno. Avioni će na navedenoj ruti leteti ponedeljkom, sredom, četvrtkom, petkom i nedeljom