Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Domaću štednju inflacija još ne obezvređuje

Srbija
Srpska ekonomija

Inflacija je trenutno najvažnija tema u svetu. Zašto? Zato što ako je veća od očekivane, kao što je to sada slučaj u nekim zemljama, smanjuje realnu vrednost zarada, štednje u bankama, ulog u penzionim fondovima. To je neka vrsta nameta za ove vlasnike novca ili kako to ekonomisti stručno kažu "inflacija je porez". 

Pedantni austrijski bankar Erste banke u Beču Tomas Šaufler već je izračunao na primeru štednje o kolikom gubitku je reč. On kaže da svaki štediša u Austriji u proseku izgubi godišnje 700 evra. Banke ne plaćaju gotovo nikakve kamate, a inflacija smanjuje vrednost novca.

"U Austriji u bankama leži oko 385 milijardi evra na štednji bez ikakve kamate. Kod stope inflacije od sadašnjih 2,8 odsto, gubitak samo na osnovu toga je najmanje 6,3 milijardi evra", objasnio je Šaufler.

Kod nas to još nije slučaj. Iz Narodne banke Srbije (NBS) navode da kamatne stope, kako na dinarske, tako i na devizne depozite, ne treba porediti samo sa jednim ili nekoliko pojedinačnih stopa inflacije kako bi se doneo zaključak o isplativosti štednje i vrednosti uloga.

"Ovo naročito zato što su stope inflacije poslednjih meseci na nešto višim nivoima od centralne vrednosti cilja koji je tri odsto usled delovanja privremenih faktora – niske baze iz prethodne godine, kao i privremenog rasta cena pojedinih kategorija proizvoda, pre svega cena energenata, dok su početkom godine bile i ispod donje granice ciljanog koridora od 1,5 odsto. Zato se ne može unapred, bez uvida u kretanje kamatnih stopa ili inflacije u narednom periodu, govoriti o negativnim realnim kamatnim stopama na depozite", odgovaraju u centralnoj banci na pitanje o uticaju inflacije na uloge, piše Politika.

Kamatne stope na tržištu zavise u najvećoj meri, dodaju, od osnovnih kamatnih stopa nadležne centralne banke. NBS je od maja 2013. spustila referentnu kamatnu stopu za 10,75 procentnih poena (sa 11,75 procenata na rekordno niskih jedan odsto), čime je omogućila do sada najpovoljnije uslove finansiranja u domaćoj valuti za građane, privredu i državu.

"Kamatne stope nisu, dakle, smanjene samo na depozite nego i na kredite i to se uvek dešava usklađeno. Dodatno, smanjenje kamatnih stopa na dinarske kredite bilo je i izraženije od umanjenja osnovnih kamatnih stopa NBS, jer je smanjena i premija rizika, usled poboljšanja domaćeg makroekonomskog ambijenta tokom svih prethodnih godina. Umanjenje kamatnih stopa na depozite u stranoj valuti, u velikoj meri zavisi od odluka centralnih banaka zemalja ili unija čije su te valute. Ipak, usled poboljšanih uslova poslovanja u zemlji i znatnog pada premije rizika, i kamatne stope vezane za kredite i depozite vezane za evro smanjene su u većoj meri od smanjenja osnovnih kamatnih stopa ECB-a", navode iz centralne banke.

Naglašavaju da banke u Srbiji ni na dinarske ni na devizne depozite nisu uvele negativne kamatne stope, niti očekuju da budu uvedene, i pored, sada već, dužeg vremenskog perioda veoma niskih i negativnih kamatnih stopa unutar evrozone.

Rezultati najnovije redovne polugodišnje analize isplativosti štednje, objavljeni 4. avgusta, za period od juna 2012. do juna 2021. godine govore u prilog činjenici da je isplativije štedeti u domaćoj valuti, čemu su doprineli makroekonomska, finansijska i fiskalna stabilnost duži niz godina (pre svega, niska inflacija, relativno stabilan kurs dinara, visok iznos deviznih rezervi, nizak nivo nenaplativih potraživanja, umereni nivo javnog duga), relativno više kamatne stope na štednju u dinarima nego na štednju u evrima i povoljniji poreski tretman štednje u domaćoj valuti. Kamata na dinarsku štednju se ne oporezuje, a kamata na štednju u evrima se oporezuje po stopi od 15 odsto.

Tako je, na primer, analiza isplativosti štednje oročene na godinu dana i zanavljane u periodu od devet godina potvrdila da bi građanin koji je štedeo u dinarima na ulog od 100.000 dinara, na kraju perioda oročenja u junu 2021. dobio oko 42.000 dinara (358 evra) više od onoga koji je na deviznu štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa.

Ostali naslovi

Na Zlatiboru i dalje boravi do 25.000 turista dnevno
Srpska ekonomija
Zlatibor je i ovog leta opravdao titulu najposećenije planine u Srbiji - tokom letnjih meseci bio je pun turista, na planini i dalje boravi do 25.000 turista dnevno, a takav promet zadržaće se sigurno do kraja avgusta, najavljuju iz Turističke organizacije Zlatibor
Za drugi ciklus programa Moja prva plata 2,2 milijarde dinara
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić pozvala je privatne kompanije i poslodavce u Srbiji da se prijave za drugi ciklus programa "Moja prva plata", za koji je vlada izdvojila 2,2 milijarde dinara
Evro na najjačem nivou prema dolaru od početka avgusta
Srpska ekonomija
Dolar se kreće oko višenedeljnog minimuma prema korpi valuta nakon što je predsednik Federalnih rezervi (FED) Džerom Pauel u petak nagovestio da će do povećanja kamatnih stopa doći kasnije nego što se očekivalo
Kurs 117,5624 dinara za evro
Srpska ekonomija
Dinar vredi danas prema evru približno isto kao i u petak, a zvanični srednji kurs iznosi 117,5624 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije
Elektronskim putem do dokaza o ulici i kućnom broju
Srpska ekonomija
U svakom naseljenom mestu imenovane su sve ulice i za svaki objekat utvrđen je kućni broj. To je rezultat dosadašnjeg ažuriranja Adresnog registra koji traje već četiri godine. Svoju adresu građani mogu da provere na sajtu Republičkog geodetskog zavoda
Gran pri Festivala u Karlovim Varima za film Strahinja Banović
Srpska ekonomija
Ministarstvo kulture i informisanja Srbije saopštilo je da je film Stefana Arsenijevića "Strahinja Banović" osvojio Gran pri Međunarodnog filmskog festivala u Karlovim Varima, Ibrahim Koma dobio je nagradu za najboljeg glumca za ulogu Strahinje, a Jeleni Stanković dodeljeno je specijalno priznanje za direktora fotografije
Er Srbija će produžiti sa letovima do tri ruske destinacija i tokom oktobra
Srpska ekonomija
Er Srbija, nacionalna avio-kompanija Republike Srbije, zbog dobrih rezultata ostvarenih tokom letnje sezone, odlučila je da produži period tokom kojeg će saobraćati na tri rute u Ruskoj Federaciji – do Sankt Peterburga, Krasnodara i nove destinacije Rostova na Donu
Analitičar podataka - novi program na Poslovnoj akademiji PKS
Srpska ekonomija
Tržišni izazovi i jaka konkurencija na inostranom i domaćem tržištu, zahtevaju od menadžmenta i zaposlenih nove ideje i znanja, kao i neprekidan lični i profesionalni razvoj
Prevoz putnika u Hrvatskoj u drugom kvartalu 124 posto veći na godišnjem nuivou
Srpska ekonomija
Prevoz putnika u drugom tromesečju ove godine u Hrvatskoj skočio je 124 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, no u odnosu na drugi kvartal pretpandemijske 2019. godine broj ukupno prevezenih putnika još uvek je manji, i to za 35,8 odsto
Nemačkoj godišnje potrebno 400.000 migranata kao radna snaga
Srpska ekonomija
Nemačkoj će biti potrebno oko 400.000 kvalifikovanih migranata godišnje kako bi nadoknadila nedostatak radne snage, saopšteno je iz nemačke Federalne agencije za zapošljavanje