Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka kulture i informisanja Maja Gojković svečano je sinoć otvorila izložbu u Muzeju Jugoslavije pod nazivom „Prometeji novog veka”, posvećenu Prvoj konferenciji Pokreta nesvrstanih, njenim pratećim programima i refleksijama kojom ova ustanova kulture obeležava značajan jubilej, 60. godina održavanja tog skupa u Beogradu.
Gojković je napomenula da je ono što simbolički povezuje umetnost i Pokret nesvrstanih sabrano u čuvenoj slici Petra Lubarde i nazivu „Industrijalizacija“, po kojoj je nazvana izložba, a kako se ova slika obično naziva.
Ova povezanost višestruka je i mnogoznačna. Uoči Prve konferencije nesvrstanih 1961. godine, u Kulturnom centru Beograda održana je samostalna izložba Petra Lubarde. To je bio jedan od najvažnijih kulturnih događaja prve polovine šezdesetih godina 20. veka u Jugoslaviji, rekla je Gojković.
Prema njenim rečima, monumentalno delo "Industrijalizacija" odabrano je od 36 izloženih, kao slika koja najbolje prenosi suštinu zalaganja Pokreta nesvrstanih zemalja za novi svet, modernizaciju i jednakost ljudi.
Ona je istakla da je ta slika tako postala simbol osnivačke skupštine Pokreta nesvrstanih, koja je održana uz učešće delegacija iz 25 zemalja u zdanju Narodne skupštine Republike Srbije.
Gojković je napomenula da je i sam slikar Petar Lubarda pridavao veliki značaj tome što će njegov rad biti izložen na centralnom mestu odigravanja ove konferencije, smatrajući da „umetnost može da cveta jedino u miru“.
Posetom njegovoj izložbi, kao i svakodnevnim posmatranjem "Industrijalizacije", lideri država osnivača i članica Pokreta nesvrstanih zemalja uveravali su se u visoke domete Lubardinog slikarstva i njegovu višeznačnu simboliku novog doba, ocenila je ministarka kulture i informisanja
Gojković je naglasila da je pred njima stajalo grandiozno platno sa likom Prometeja, koji u grčkoj mitologiji najsnažnije odslikava borbu za čovekoljublje, pravdu i oličenje nesebičnosti, hrabrosti i ponosa.
Većina ovih principa bila je utkana u politiku nove organizacije na svetskoj sceni, koja je bila protivteža blokovski podeljenom svetu, ukazala je Gojković.
Ministarka kulture i informisanja dodala je da su fascinantan opus i karijera velikog srpskog akademika i čuvenog slikara duboko utkani u umetničke tokove i celinu društvenog života tog vremena.
Petar Lubarda predstavljao je Jugoslaviju na najznačajnijim kulturnim događajima u svetu. To nije bio samo instrument kulturne diplomatije, već i primer autentičnog učešća stvaraoca u kreiranju kulturne politike svoje države, naglasila je ministarka kulture i informisanja.
Gojković je ocenila da Lubardina dela, kao i fotografije koje su prikazane na izložbi, govore o tome koliko je za kulturu bitno upoznavanje sa drugačijim, davanje i primanje uticaja i prožimanje različitosti i navela da se time obogaćuju kulture naroda i država i čine vidljivijim na svetskoj sceni.
Pokret nesvrstanih stvorio je mogućnosti za komunikaciju zemalja iz najrazličitijih delova sveta, polazeći od principa samostalnosti, ravnopravnosti i solidarnosti. To su vrednosti koje Ministarstvo kulture i informisanja i danas snažno afirmiše kroz svoje prioritete i modele kulturne saradnje, zaključila je Gojković.
U fokusu izložbe, autorki i kustoskinja Muzeja Jugoslavije Ane Panić i Jovane Nedeljković, su odnosi Jugoslavije i Indije u oblasti umetnosti i kulture.