Ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Tatjana Matić izjavila je danas da će primena novog Zakona o zaštiti potrošača značajno doprineti zaštiti prava potrošača i da će se ovim putem potrošačko pravo u Srbiji kretati u skladu sa propisima Evropske unije.
Matićeva je rekla da je novi zakon, koji je juče usvojen u Skupštini Srbije, sačinjen na osnovu analize primene Zakona o zaštiti potrošača iz 2014. godine.
Ona je navela da je ovaj dokument rezultat aktivnosti radne grupe u kojoj su bili zastupljeni predstavnici trgovaca i potrošača kao osnovnih subjekata potrošačkog odnosa, ali i ostali relevantni nosioci zaštite potrošača i stručna javnost.
S obzirom na to da je zaštita potrošača ustavna kategorija Srbije i jedan od primarnih sistemskih ciljeva državnog delovanja, ovaj dokument nudi nova zakonska rešenja koja će omogućiti potrošačima da svoja prava ostvare efikasno i uz što manje troškova.
Ministarka je rekla da se na taj način pruža i garantuje visok nivo zaštite potrošača, dodavši da će primena ovog zakona višestruko doprineti tome i da će se ovim putem potrošačko pravo u Srbiji kretati u skladu sa propisima EU.
Novi zakon predviđa niz unapređenih sistemskih rešenja i mera putem kojih će biti regulisane obaveze i zaštićena prava svih potrošača, ali takođe i predlaže obaveze, odgovornosti i pravila koja se odnose na delovanje trgovaca.
Najvažnije novine novog Zakona o zaštiti potrošača su, između ostalog, to da potrošači koji ne žele primati pozive trgovaca u komercijalne svrhe mogu da podnesu zahtev operatoru elektronskih komunikacija sa kojim imaju zaključen ugovor da im se telefonski broj, fiksni ili mobilni, upiše u Registar. Upis ili ispis iz Registra je besplatan.
Predviđena je prekršajna odgovornost trgovca ako, i pored toga što je potrošačev broj upisan u Registar, pozove potrošača u komercijalne svrhe.
Za pružanje usluge čija je vrednost veća od 5.000 dinara, prodavac je dužan da sačini proračun na trajnom nosaču zapisa sa specifikacijom usluge i da pribavi saglasnost potrošača pre otpočinjanja pružanja usluge.
Pred nadležnim sudovima potrošački predmeti, pored osnovne klasifikacije da se radi o parnici, biće označeni i dodatnom klasifikacijom koja će se koristiti za potrošačke sporove.
Zakon u smislu pomenute direktive predviđa da će putnici dobijati sve informacije pre sklapanja ugovora, i to o osnovnim karakteristikama usluge putovanja, osnovnim podacima o organizatoru, prodajnoj ceni, modalitetu plaćanja, minimalnom broju putnika.
To se odnosi i na druge opšte informacije o zahtevima za pasoš i vizu, informacije o zdravstvenim formalnostima zemlje odredišta, dobrovoljnom ili obaveznom osiguranju koje pokriva troškove raskida ugovora od strane putnika ili troškove pomoći, uključujući repatrijaciju (vraćanje putnika u mesto polaska ili drugo mesto o kojem se ugovorne strane dogovore) u slučaju nezgode, bolesti ili smrti.
Ovom direktivom se regulišu prava i obaveze potrošača u slučaju izmena uslova ugovora i raskida ugovora, zaštita potrošača u slučaju nesolventnosti organizatora putovanja i zahtevi u vezi sa informisanjem za povezane putne aranžmane.
Pored preciznijih procesnih pravila, od sada je i obavezno učešće trgovca u postupku vansudskog rešavanja potrošačkog spora.
Za pojedine prekršaje u Zakonu predviđeno je da tržišni inspektor može izreći prekršajni nalog trgovcu (novčana kazna propisana u fiksnom iznosu, ako se plati 50 odsto u roku od osam dana od dana uručenja prekršajnog naloga, oslobađa se plaćanja drugih 50 odsto). Na ovaj način se obezbeđuje efikasnija naplata sredstava koja pripadaju budžetu.
To su na primer: neisticanje cene, pozivanje potrošača čiji je broj telefona upisan u Registar „Ne zovi“, neučestvovanje u vansudskom rešavanju potrošačkih sporova, neizvršavanje obaveze predugovornog obaveštavanja potrošača, nevođenje i nečuvanje evidencije primljenih reklamacija potrošača i dr.
Za prekršajne naloge propisane su novčane kazne, i to 50.000 za pravno lice, 8.000 za odgovorno lice u pravnom licu i 30.000 dinara za preduzetnike.