Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Usvojen  Predlog plana generalne regulacije šinskih sistema u Beogradu

Beograd
Foto: Beoinfo
Srpska ekonomija

Gradsko veće Grada Beograd usvojilo je Predlog plana generalne regulacije (PGR) šinskih sistema na teritoriji Beograda i uputilo ga Skupštini grada koja će zasediti 8. novembra na usvajanje, rekao je Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda i dodao da će to biti prvi put u modernoj istoriji da Beograd putem obavezujućeg skupštinskog akta planira kako će razvijati šinske sisteme gradskog prevoza od metroa preko gradske železnice do tramvaja. 

– Od 2013. godine, otkada učestvujem u timu koji vodi Beograd, verovao sam da šinski sistem treba da dobije prednost u podsistemima javnog prevoza. To su mislili i stručnjaci koji su prvi put dobili političku podršku da rade onako kako je najbolje za grad. Jedino nam šinski sistem garantuje brz, tačan javni prevoz, s obzirom na to da je nezavistan od drugih vidova saobraćaja. Usvajanje ovog PGR-a kruna je višegodišnjeg rada i potvrda da se Beograd zvanično opredelio da šinski sistem postane osnovni podsistem javnog prevoza. To će se dogoditi veoma brzo, do 2030. godine – rekao je Vesić.

Prema ovom planu, metro postaje okosnica javnog gradskog transporta putnika u gradskom području, gradska železnica u prigradskom, a tramvaj dobija ulogu napojnog sistema železnice i metroa, objasnio je Vesić. Precizirao je da su nacrtom PGR-a predviđene tri metro linije:

– metro linija 1 na potezu Makiš–Mirijevo, u dužini od oko 21,1 km, sa ukupno dvadeset i jednom stanicom;

– metro linija 2 na potezu Depo Bežanija – Mirijevo, u dužini od oko 19,2 km, sa ukupno dvadeset i dve stanice i delom trase od oko 0,8 km ka železničkoj metro stanici „Zemun”;

– metro linija 3 na potezu Banjica – Blok 61 – Bežanija, u dužini od oko 22,7 km, sa ukupno dvadeset i tri stanice. 

– Planom su data pravila građenja za sve elemente metro sistema: trase, stanice, depoe, a posebno su sagledane stanice na kojima se ukrštaju železnički i metro sistem kao kapacitetni šinski sistemi javnog transporta putnika – istakao je Goran Vesić za Beoinfo. 

Vesić je kazao da je dat poseban značaj razvoju gradske železnice, popularnog “BG voza”, modernizacijom i proširenjem postojećih kapaciteta i daljem planskom širenju linija BG voza, javlja Beoinfo. 

– Planom generalne regulacije šinskih sistema predviđeno je uvođenje novih linija BG voza u okviru granice GUP-a Beograda na prugama u dužini od 37,2 km, gde će biti uvedeno više novih stanica i stajališta. Značajno je pomenuti i dalji razvoj delova čvora vezanih za teretni saobraćaj, u prvom redu kompletiranje obilazne teretne pruge na delu od stanice „Beli potok” preko Leštana i Vinče, mostom preko Dunava u pravcu ka Pančevu. Time bi se u potpunosti otvorila mogućnost za kretanje teretnih kompozicija bez ulaska u centralno gradsko područje i znatno odvojilo kretanje teretnih od putničkih vozova. Planirano je da se ova deonica železničke pruge koristi i za potrebe sistema BG voza. Predviđeno je i da se novim linijama BG voza sa užim jezgrom grada povežu Surčin, nacionalni stadion, Aerodrom „Nikola Tesla” i Obrenovac, a da se proširenjem postojećih kapaciteta omogući da stanovnici Mladenovca, Sopota, Lazarevca i Barajeva imaju gradske vozove „u špicu” na 10-12 minuta, odnosno „van špica” na 45 minuta do sat vremena – istakao je Vesić.

Posebno sam srećan i zadovoljan jer su stručnjaci podržali ideju o širenju tramvajske mreže, dodao je on.

– Ovim planom predviđeno je širenje tramvajske mreže u šumadijskom, sremskom i banatskom delu grada, u ukupnoj dužini od 42,26 kilometara novih deonica. Tramvajska pruga gradiće se od okretnice na Banovom brdu prema Petlovom brdu, od Bloka 42 pa Bulevarom Milutina Milankovića ka Bežaniji i Bežanijskoj kosi i od okretnice kod Omladinskog stadiona preko Dunava na banatsku stranu Beograda. Kako bi posle ovih promena tramvaj dobio mnogo veću ulogu u javnom prevozu grada, u narednom periodu objavićemo plan zamene 130 starih tramvaja novima u narednih deset godina – objasnio je Vesić. 

Dodao je da je planirana realizacija novih tramvajskih depoa u sva tri dela grada, tramvajskih terminusa i okretnica i data urbanistička pravila građenja za sve delove tramvajskog sistema.

– Ovo je istorijski dokument za Beograd kakav naš grad nikada nije imao. Iza ovog dokumenta stoji višegodišnji rad stotina stručnjaka Urbanističkog zavoda grada Beograda, kao i onih koji su radili Plan generalne regulacije šinskih sistema sa elementima detaljne razrade. Rađen je Master plan razvoja saobraćajne infrastrukture – SMART PLAN, kao i konceptualna rešenja razvoja metro sistema u saradnji sa JKP „Beogradski metro i voz” i kompanijom „Egis” d.o.o., tako da Beograd sada zna kako će se razvijati naš javni prevoz u ovom veku – zaključio je Vesić.

Sednica Skupštine grada Beogrda na kojoj će gradski odbornici odlučivati o PGR šinskih sistema grada Beograda održaće se u ponedeljak, 8. novembra.

Ostali naslovi

Energetika od velikog značaja za bezbednost svake zemlje
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović ocenila je danas da je energetska bezbednost važna karika nacionalne bezbednosti svake zemlje
Uskoro počinje rekonstrukcija i adaptacija Omladinskog pozorišta Dadov
Srpska ekonomija
Gradski sekretar za investicije Luka Petrović najavio je predstojeću nadogradnju, rekonstrukciju i adaptaciju Omladinskog pozorišta „Dadov”, a radovi bi trebalo da počnu do kraja novembra. Kako je u izjavi za Beoinfo precizirao, po okončanju radova ukupna površina objekta ove ustanove kulture biće 918 kvadratnih metara, a pozorište će dobiti sve najmodernije uslove za rad
Radojičić: Uvodimo mobilne punktove za testiranje
Srpska ekonomija
Gradonačelnik Beograda i komandant Gradskog štaba za vanredne situacije prof. dr Zoran Radojičić obavestio je da je na sinoć održanoj sednici doneta naredba koja stupa na snagu odmah i čiji je cilj omogućavanje građanima većeg broja punktova za vakcinaciju i testiranje na virus korona
Čadež pozvao kompanije iz Albanije i Severne Makedonije da koriste Biznis hab Srbije
Srpska ekonomija
Privrednici u okviru Inicijative Open Balkan povezuju se i aktivno sarađuju i u Dubaiju na najvećoj svetskoj izložbi. Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež razgovarao je danas sa predstavnicima Albanije i Severne Makedonije i obišao njihove paviljone na Expo2020Dubai
Srbija atraktivna destinacija za investiranje
Srpska ekonomija
Vlada Republike Srbije saopštila je danas da je Srbija atraktivna destinacija za investiranje, a sektor real estate nudi brojne mogućnosti za dalja ulaganja i razvoj, što je šansa za ulagače ne samo iz regiona UAE, već iz celog sveta
Narodna banka Srbije edukativnim aktivnostima obeležava Svetsku nedelju štednje
Srpska ekonomija
Narodna banka Srbije i ove godine edukativnim aktivnostima za decu i omladinu obeležava Svetsku nedelju štednje, koja traje od 31. oktobra do 5. novembra
Kragujevac - jedan od Republičkih centara za geoprostorne podatke
Srpska ekonomija
Direktor Republičkog geodetskog zavoda mr Borko Drašković posetio je Kragujevac gde se sastao sa gradonačelnikom tog grada Nikolom Dašićem. Istaknuto je da je lokalna samouprava sama preuzimala podatke iz katastra zahvaljujući čemu je ušteđeno oko 240 miliona dinara i 300.000 sati
Unapređenje inspekcijskog nadzora
Srpska ekonomija
Ministarka državne uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srbije Marija Obradović razgovarala je danas sa predstavnicima Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) o intenziviranju saradnje u oblasti unapređenja inspekcijskog nadzora
Pušten u rad unapređeni sistem za izdavanje eDozvola
Srpska ekonomija
Agencija za privredne registre Republike Srbije (APR) saopštila je da je za devet meseci ove godine, preko informacionog sistema Centralne evidencije objedinjenih procedura (CEOP), podneto 103.989 zahteva za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju objekata
Rast BDP-a u trećem kvartalu 7,4 odsto
Srpska ekonomija
Republički zavod za statistiku saopštio je da je realni rast BDP-a u trećem kvartalu 2021. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio 7,4 odsto