Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pojašnjenja o zakonskom okviru, nadležnosti i digitalnoj realizacija

Republički geodetski zavod
Srpska ekonomija

Izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru uvedena je mogućnost da se određene stare isprave, nastale u ranijim pravnim okvirima, podnesu na proveru i razmatranje radi upisa prava u katastar nepokretnosti putem digitalnog postupka. Taj postupak se naziva “Ciljana konvalidacija” i predstavlja precizno definisan mehanizam kojim se omogućava pravna verifikacija starijih isprava i njihova integracija u savremeni katastarski sistem.

Ovakav pristup ne menja nadležnosti organa, već omogućava građanima da, kroz tehnički pojednostavljenu proceduru, pokrenu zakonom propisan proces provere isprava koje do sada često nisu bile obuhvaćene redovnim katastarskim postupcima.

Cilj ovakvog rešenja jeste unapređenje pravne sigurnosti i ažurnosti katastarskih evidencija, uz puno poštovanje važećih propisa, jasno definisanu ulogu katastarske službe i očuvanje pravnog dejstva svakog pojedinačnog upisa.

PRAVNA PITANjA I INSTITUCIONALNI OKVIR

Pitanje: Šta predstavlja ciljana konvalidacija u kontekstu katastra?
Odgovor: Ciljana konvalidacija je zakonom podržan postupak koji građanima omogućava da podnesu stare isprave radi provere i mogućeg upisa prava u katastar, kroz pojednostavljenu digitalnu proceduru. 

Pitanje: Koji je zakonski osnov za ovakav postupak u Republici Srbiji?
Odgovor: Postupak se zasniva na izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, kojima je omogućeno digitalno podnošenje i proveravanje ugovora nastalih pre 1. septembra 2014. godine, odnosno drugih isprava nastalih do 8. juna 2018. godine, uz dodatak primene posebnih slučajeva kada su oni izričito propisani.

Pitanje: Ko je nadležan za upis prava u katastar u slučaju digitalnog podnošenja starih isprava putem aplikacije?
Odgovor: Nadležnost ostaje isključivo na katastarskoj službi. Samo ona pravno kvalifikuje i sprovodi upis prava.

Pitanje: Da li je za ciljanu konvalidaciju obavezno angažovanje advokata?
Odgovor: Nije. Zakon omogućava građanima da postupak pokrenu i sprovedu samostalno, ukoliko ne žele ili ne mogu da koriste advokatske usluge.

Pitanje: Da li digitalno podnošenje preko aplikacije menja pravni efekat upisa?
Odgovor: Ne menja. Digitalizovani pristup menja isključivo kanal podnošenja, dok se sam upis prava izvršen po ciljanoj konvalidaciji ima istu snagu kao i upisi u klasičnoj proceduri, samo se kod upisa preko aplikacije za građane, koji se vrši bez donošenja rešenja, upisuje zabeležba koja se automatski briše nakon godinu dana ako niko ne dostavi dokument kojim se stavlja van snage osnov upisa.


Pitanje: Kako se tretiraju posebni slučajevi upisa po starim ispravama?
Odgovor: Posebni slučajevi primenjuju se isključivo kada su jasno i precizno definisani zakonom, uz restriktivno tumačenje i puno poštovanje nadležnosti i pravnih posledica.

Pitanje: Da li aplikaciju ciljane konvalidacije na sajtu www.rgz.gov.rs mogu da koristim samo u posebnim slučajevima iz izmena zakona?
Odgovor: Ne. Isprave se mogu podneti putem navedene aplikacije za sve stare isprave (ugovore od pre 1.9.2014, a ostale isprave – do 8.6.2018. godine). Upravo u tome i jeste smisao ciljane konvalidacije za građane, da ne moraju biti stručni i poznavati propise da bi proverili podobnost isprava za upis u katastar. Zato će najveće benefite od ciljane aplikacije imati građani koji imaju kompletnu dokumentaciju ali ih je demotivisala dosadašnja procedura podnošenja zahteva i sprovođenja upisa. S druge strane, koristi će imati i oni koji saznaju da im dokumentacija nije kompletna jer će to eliminisati nagađanja i zablude i usmeriti ih u pravcu rešavanja problema sudskim ili nekim drugim putem.

TEHNIČKA I APLIKATIVNA IMPLEMENTACIJA

Pitanje: Kako građanin tehnički pokreće ciljanu konvalidaciju?
Odgovor: Postupak se pokreće putem mobilne aplikacije zasnovane na PWA/TWA tehnologiji, uz identifikaciju kroz sistem eUprave, bez klasičnog korisničkog logovanja.

Pitanje: Da li se u postupku ciljane konvalidacije prikupljaju i obrađuju podaci o ličnosti građana?
Odgovor: U postupku ciljane konvalidacije Republički geodetski zavod prikuplja i obrađuje podatke o ličnosti u skladu sa zakonom.

Pitanje: Kako se podaci o ličnosti štite i da li se koriste u druge svrhe?
Odgovor: Republički geodetski zavod u okviru svoje poslovne organizacije sprovodi sve neophodne mere zaštite podataka (organizacione, tehničke i kadrovske), u skladu sa implementiranim međunarodnim i srpskim standardima ISO/IEC 27001 i ISO/IEC 27701, uključujući, ali se ne ograničavajući na: tehničke mere zaštite, kontrolu fizičkog pristupa sistemu gde su pohranjeni podaci o ličnosti, kontrolu pristupa podacima o ličnosti, kontrolu prenosa podataka o ličnosti, kontrolu dostupnosti podataka o ličnosti, ostale mere informacione bezbednosti i sve ostale mere koje su neophodne za zaštitu podataka o ličnosti. 

Republički geodetski zavod sve podatke o ličnosti čuva i obrađuje kao poslovnu tajnu i to u vidu evidencija i baza podataka na serverima, uz primenu svih raspoloživih tehničkih, organizacionih i kadrovskih mera zaštite podataka u skladu sa zakonom i internim aktima.

Republički geodetski zavod obrađuje podatke o ličnosti u različite, dopuštene svrhe za koje postoji zakonski ili drugi osnov za obradu, koje su konkretno određene, izričite, opravdane i zakonite i dalje se ne mogu obrađivati na način koji nije u skladu sa tim svrhama.

Pitanje: Koje tehničke komponente mogu biti deo platforme?
Odgovor: Platforma može koristiti OCR tehnologiju za digitalizaciju teksta iz isprava, NER modele za prepoznavanje ključnih pojmova, kao i embedding pretragu radi brže i preciznije analize dokumenata pre njihove pravne kvalifikacije.

Pitanje: Da li je za svaku prijavu potrebno ponovo pokretati proces od početka ili se može nastaviti tamo gde je korisnik stao?
Odgovor: Nije potrebno. Nakon inicijalnog učitavanja, sistem koristi striming obradu, pri čemu se prvi token generiše uz kratko kašnjenje, a zatim sledi kontinuirani tok obrade bez ponovnog učitavanja modela za svaku narednu interakciju.

Pitanje: Da li je proces dostupan i sa računara ili samo sa telefona?
Odgovor: Aplikacija je primarno optimizovana za mobilne uređaje, jer je cilj da građanin može da podnese ispravu koristeći isključivo telefon, bez potrebe za dodatnom lokalnom infrastrukturom.

Pitanje: Kako se obezbeđuje integritet i bezbednost procesa?
Odgovor: Bezbednost se obezbeđuje kroz validaciju dokumenata pre obrade, procesnu kontrolu, upravljanje metapodacima i verifikaciju toka obrade, bez trajnog skladištenja osetljivih korisničkih identifikacionih podataka u aplikativnom sloju.

Pitanje: Šta se dešava nakon uspešne tehničke obrade isprave?
Odgovor: Nakon tehničke validacije i analize, dokument ulazi u institucionalni tok pravne provere, dok konačni upis prava sprovodi isključivo nadležna katastarska služba.

Ostali naslovi

Herceg Novi poziva na 57. Praznik mimoze
Srpska ekonomija
Nina Badrić, Goran Karan, Kaliopi, Danijel Alibabić, Zana, Riblja čorba, YU grupa, Breskvica, Dejan Petrović Big Bend – ovo su regionalne muzičke zvezde koje će nastupiti u toku prvog vikenda 57. Praznika mimoze u Herceg Novom
Czechoslovak Group šalje ambasadora u Brisel
Srpska ekonomija
Industrijsko-tehnološka grupa CSG, čiji je većinski vlasnik i generalni direktor Michal Strnad, otvorila je početkom februara 2026. godine svoju kancelariju u Briselu. Time CSG postaje prva odbrambena kompanija poreklom iz Češke i Slovačke Republike koja je uspostavila stalno predstavništvo u Briselu. Na čelu kancelarije je Daniel Dobiáš
Izuzetan napredak Srbije u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma
Srpska ekonomija
Savet Evrope je objavio na svojoj internet prezentaciji izveštaj Manivala (Komitet eksperata za procenu mera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma) o uzajamnom evaluaciji Srbije, koji je usvojen na plenarnom zasedanju tog tela u decembru 2025. godine
Italija i Srbija jačaju ekonomsko partnerstvo
Srpska ekonomija
Konfindustrija Srbija okupila ključne aktere italijansko-srpskog privrednog i trgovinskog partnerstva na Svečanoj skupštini u Beogradu i potvrdila se kao centralna platforma za dijalog, saradnju i jačanje ekonomskih odnosa između između privrede i institucija Italije i Srbije
Chapter 4 iz Srbije sa svetskim ekspertima potpisao Rimsku deklaraciju
Srpska ekonomija
Tokom PR Roman Foruma 2026, međunarodnog događaja posvećenog održivoj i etičnoj komunikaciji, zvanično je potpisana „Rimska deklaracija o odgovornosti zelene komunikacije“. Dokument definiše načela i smernice za komunikaciju o održivosti, društvenoj odgovornosti i ESG kriterijumima
Pomoć za vinogradare i voćare: AgAR kao neumorni radnik u polju
Srpska ekonomija
Na strmim obroncima vinograda, među redovima jabuka, krušaka i šljiva, gde je svaki prolaz traktorom rizičan, a ljudska snaga sve ređa i skuplja, poljoprivreda poslednjih godina traži nova rešenja. Upravo tu, na terenu koji zahteva preciznost, izdržljivost i neprekidan rad, domaći autonomni robot AgAR pronalazi svoju trenutno najvažniju ulogu - u voćarstvu i vinogradarstvu
Novi Sad domaćin prvog regionalnog hakatona
Srpska ekonomija
AI transformiše dizajn a najbolji dizajneri će dobiti nagradu od 1000$ na takmičenju u Novom Sadu
SG i HDS osnivaju zajedničko preduzeće Hellenic Ammunition u Lavriju
Srpska ekonomija
CZECHOSLOVAK GROUP, preko svoje podružnice MSM Greece, i grčka državna kompanija Hellenic Defence Systems S.A. (HDS/EAS) potpisali su ključna osnivačka dokumenta za osnivanje zajedničkog preduzeća za proizvodnju municije velikog kalibra u Grčkoj
Rekord: 20 miliona noćenja 2025.
Srpska ekonomija
„Bečki turizam“ je 2025. godine zabeležio 20 miliona noćenja i time ostvario najbolju godinu od početka vođenja evidencije. Glavni grad Austrije je bio naročito popularan u periodu pred božićne praznike: za decembar je u statistici zabeleženo 2,1 milion noćenja, što predstavlja rast od devet odsto
Galenika jača tržišno prisustvo u Adria regionu
Srpska ekonomija
Farmaceutska kompanija Galenika postala je vlasnik 100% udela u slovenačkoj kompaniji Sanofarm, čime dodatno učvršćuje svoju poziciju na tržištima Slovenije i Hrvatske i nastavlja strateško širenje poslovanja u Evropskoj uniji