Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nastavlja se rast korišćenja savremenih oblika plaćanja

Beograd
Srpska ekonomija

Upotreba najsavremenijih oblika plaćanja u našoj zemlji nastavlja da raste i u trećem tromesečju 2021. godine. O tome govori i podatak da su na kraju trećeg tromesečja 2020. godine ugovorenu uslugu elektronskog bankarstva imala 3.040.674 korisnika (fizička i pravna lica), a na kraju trećeg tromesečja ove godine – 3.396.064 korisnika, što je povećanje od 11,69%. Rast broja korisnika koji su ugovorili uslugu mobilnog bankarstva još je veći – sa 2.036.765 korisnika na kraju trećeg tromesečja 2020. na 2.692.552 korisnika na kraju trećeg tromesečja 2021. godine, što je povećanje od 32,20%. Porast je primetan i u odnosu na drugo tromesečje ove godine – broj korisnika fizičkih i pravnih lica elektronskog bankarstva veći je za 2,64%, a mobilnog bankarstva za 5,34%.

Pored broja korisnika, porastao je i broj transakcija koje putem elektronskog i mobilnog bankarstva obavljaju fizička i pravna lica. Ovo se naročito odnosi na mobilno bankarstvo – broj transakcija izvršenih putem mobilnog telefona veći je za 30,45% nego u trećem tromesečju 2020. (porast sa 10.198.837 transakcija na 13.304.525 transakcija), a za 5,55% veći nego u prethodnom tromesečju. Kada je reč o elektronskom bankarstvu, u odnosu na treće tromesečje 2020. godine, porast broja izvršenih transakcija iznosi 2,82% (sa 38.205.854 na 39.282.938).

Na kraju trećeg tromesečja ove godine, ukupan broj platnih kartica iznosi 10.201.606 – za 9,70% više nego u isto vreme 2020. godine i 2,83% više nego na kraju drugog tromesečja ove godine. Naši građani su u trgovinama u našoj zemlji u trećem tromesečju 2021. izvršili 92.027.607 plaćanja platnim karticama, što predstavlja rast od 12,52% u odnosu na broj plaćanja u istom tromesečju 2020. godine. S druge strane, zabeležena su 7.886.942 plaćanja karticama inostranih pružalaca platnih usluga u našim trgovinama – čak 105,88% više nego tokom trećeg tromesečja 2020, što ponovo svedoči o oporavku na tržištu, u prvom redu u turizmu i ugostiteljstvu.

U proteklom tromesečju banke su donekle povećale i broj bankomata – kojih je na kraju trećeg tromesečja ukupno bilo 3.149, odnosno za 27 više nego krajem juna 2021. i 173 više nego u trećem tromesečju prošle godine. Proširenje prihvatne mreže za platne kartice primetnije je kod POS terminala, kojih je korisnicima na raspolaganju 111.444 – za 16,62%, odnosno za 15.881 uređaj više nego u trećem tromesečju 2020. U ovom tromesečju međugodišnji rast je još veći nego između drugog tromesečja ove i drugog tromesečja prethodne godine, što svedoči o dinamičnosti procesa digitalizacije plaćanja.

Zahvaljujući i brojnim merama koje je prethodnih godina preduzela Narodna banka Srbije, kartična plaćanja postaju sve isplativija trgovcima u našoj zemlji, a prevashodno kada je reč o plaćanjima nacionalnom platnom karticom DinaCard. Na to ukazuje činjenica da su u periodu 2016–2020. godine ukupne naknade koje su banke u Srbiji platile inostranim kartičnim sistemima bile preko trideset puta veće nego troškovi prema domaćem kartičnom sistemu, pri čemu treba imati u vidu da se svi navedeni troškovi po pravilu preliju na naknade koje bankama plaćaju građani i privreda. Troškovnu efikasnost DinaCard ubedljivo potvrđuje podatak da, ostvarujući učešće od 25% ukupnog kartičnog prometa, DinaCard to čini sa svega 3% udela u ukupnim troškovima koje banke (odnosno njihovi klijenti) plaćaju prema svim kartičnim sistemima na tržištu.

Tokom minulog tromesečja prihvatna mreža za kineski kartični brend UnionPay znatno je proširena pridruživanjem tri nove banke spisku njegovih prihvatilaca. Time se mreža proširila za novih 627 bankomata, što je veoma značajan podatak, naročito ako se ima u vidu mogućnost izdavanja zajedničke beskontaktne kartice DinaCard-UnionPay tokom 2022. godine, kao i očekivani oporavak turizma.

Kada je reč o internet prodavnicama, odnosno virtuelnim prodajnim mestima, krajem septembra ove godine bilo ih je 2.970, što je za 478 više nego tri meseca ranije – a čak 80,66% više nego na kraju trećeg tromesečja 2020. Drugim rečima, broj internet sajtova domaćih trgovaca na kojima je moguće kupovati i odmah onlajn platiti u poslednjih 12 meseci porastao je za 1.326.

O rastu popularnosti kupovine robe i usluga preko interneta svedoče i najnoviji podaci Narodne banke Srbije. Broj dinarskih transakcija kojima su građani obavljali kupovinu preko internet sajtova bio je veći od pet miliona, što je za 32,61% više nego u trećem tromesečju 2020. godine. Vrednost pomenutih transakcija iznosila je 12,84 milijarde dinara, tj. za 52% više od vrednosti izvršenih plaćanja u trećem tromesečju 2020. Sličnu dinamiku beleže i plaćanja u evrima i američkim dolarima (odnosno na inostranim sajtovima). Naime, na kraju trećeg tromesečja ove godine broj transakcija izvršenih u evrima veći je za četvrtinu nego u istom periodu prošle godine, što je manji rast nego kod transakcija izvršenih u dinarima. S druge strane, porasla je vrednost tih plaćanja, sa 30,29 miliona evra na 56,26 miliona evra, odnosno 85,72%. Tokom minulog tromesečja najveću dinamiku beleže dolarska plaćanja, čiji su broj i vrednost plaćanja odnosu na isti period prošle godine porasli za 54,44% odnosno za 66,09%.

Rastu upotrebe bezgotovinskih plaćanja u zemlji doprineo je rast korišćenja instant plaćanja. Da je poverenje korisnika u IPS NBS sistem na visokom nivou, pokazuje prosečan dnevni broj izvršenih plaćanja u trećem tromesečju 2021. godine, koji iznosi 118.317. Rast broja transakcija u odnosu na treće tromesečje 2020. iznosi visokih 63,77%, a oboren je i novi dnevni rekord 20. septembra, kada su realizovana 221.442 plaćanja1.

Daljem porastu korišćenja instant plaćanja nesumnjivo će doprineti i novouvedena usluga Prenesi. Reč je o usluzi koja korisnicima omogućava prenos novca poznavanjem samo broja mobilnog telefona primaoca registrovanog za uslugu, bez upisivanja ili pamćenja broja računa primaoca. Registraciju broja mobilnog telefona za uslugu Prenesi i korišćenje ovog servisa za prenos novca banke će omogućiti korisnicima putem postojećih aplikacija mobilnog bankarstva2.  Uz to, podsećamo da je Narodna banka Srbije, u nameri da se građanima i privredi omogući pravovremeno informisanje o instant plaćanju i njegovim prednostima kao najsavremenijem i najbržem obliku plaćanja, tokom jula ove godine pokrenula internet prezentaciju – IPS (Instant plaćanja Srbije) na stranici https://ips.nbs.rs.

Mogućnost plaćanja računa/faktura skeniranjem NBS IPS QR kôda dodatno je proširena u trećem tromesečju, budući da je još jedna banka ovu uslugu uvrstila u svoju ponudu.  Reč je o usluzi putem koje korisnici komunalnih, telekomunikacionih i svih drugih usluga mogu lako i veoma jednostavno izvršiti plaćanje skeniranjem prikazanog NBS IPS QR kôda na računu/fakturi, bez ručnog ukucavanja naloga za plaćanje. NBS IPS QR kôd već koriste preduzeća koja izdaju veliki broj mesečnih računa/faktura, kao što su JP „Elektroprivreda Srbije”, JKP „Infostan tehnologije”, Telekom Srbija a.d., Telenor d.o.o., JKP „Informatika” Novi Sad, A1 Srbija d.o.o., SBB d.o.o., Merkur osiguranje a.d.o., DDOR Novi Sad, Unika osiguranje a.d.o. i drugi, a mogu ga koristiti i svi ostali poverioci ako žele da svojim dužnicima pojednostave postupak plaćanja. Za tu svrhu Narodna banka Srbije je na svojoj internet prezentaciji omogućila tehničku pripremu (generisanje) NBS IPS QR kôda, saopštila je NBS.

Ostali naslovi

Srpski privrednici na sajmu u Tirani
Srpska ekonomija
Izlagači iz Srbije, 22 firme iz sektora metalske i elektro industrije, prehrambene, hemijske i industrije tekstila i nameštaja predstavljaju svoj proizvodni program na 27. Međunarodnom privrednom sajmu u Tirani koji se održava od 1. do 4. decembra
Ulaganje u ljude i inovacije ključni za razvoj regiona
Srpska ekonomija
Nove investicije kompanija, ulaganje u digitalizaciju poslovanja, inovacije i kvalifikovani stručni kadar, presudni su za jačanje privreda i zaustavljanje negativnog demografskog trenda u regionu, poručio je Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije na panelu „Privreda na prvom mestu“ održanom u okviru samita privrednih lidera regiona u Beogradu „CEO Summit“
Prelazni rok za prilagođavanje sistemu eFaktura do kraja aprila
Srpska ekonomija
Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali najavio je danas da će privredi i javnom sektoru, zbog potreba prilagođavanja novom sistemu elektronskih faktura, biti dat prelazni rok do kraja aprila naredne godine
Ministar Stefanović obišao preduzeće Prva petoletka
Srpska ekonomija
Potpredsednik Vlade i ministar odbrane dr Nebojša Stefanović posetio je danas preduzeće "Prva petoletka - namenska" u Trsteniku gde je razgovarao sa rukovodstvom i zaposlenima i obišao proizvodne hale preduzeća. On je tom prilikom istakao da je cilj naše zemlje da domaća pamet, naši instituti i industrija, mogu sami da razvijaju i proizvode nova sredstva za našu vojsku
Drugi šumadijski festival rakije 11. decembra u Kragujevcu
Srpska ekonomija
Kragujevac će biti domaćin „Drugog šumadijskog festivala rakije“ koji će 11. decembra 2021. godine okupiti proizvođače voćnih rakija iz cele Srbije, sa ciljem da se promovišu i predstave novim kupcima, pre svega HOREKA sektoru, veletrgovinama i specijalizovanim prodavnicama pića, najavljeno je danas u Privrednoj komori Srbije (PKS)
eFaktura jedan od najznačajnijih alata u radu organa javne uprave
Srpska ekonomija
Državna sekretarka Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Vlade Republike Srbije Maja Mačužić Puzić poručila je danas da je implementacija sistema eFaktura jedan od najznačajnijih inovativnih alata kojim se olakšava i ubrzava rad organa javne uprave
Povećanje energetske efikasnosti nacionalni cilj
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović, izjavila je u Trsteniku da povećanje energetske efikasnosti ne znači samo niže račune za toplotnu i električnu energiju, već je to pitanje razvoja i boljeg životnog standarda
Primena eFaktura startuje 1. maja
Srpska ekonomija
Obavezna primena elektronskog fakturisanja u transakcijama unutar javnog sektora (G2G) i privatnog sektora ka javnom (B2G) startovaće 1. maja. Ova sistemska reforma donosi veliku promenu za više od 10.000 korisnika javnih sredstava kao i 125.000 preduzeća
Za dodatnih 20 evra pomoći prijavljeno 99.157 građana
Srpska ekonomija
Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali izjavio je danas da je završen proces prijave građana za dodatnih 20 evra pomoći države, a da je isplata planirana 7, 8. i 9. decembra
Saradnja Beograda sa 24 grada
Srpska ekonomija
Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić potpisao je u Istanbulu Deklaraciju B40 zajedno sa gradonačelnicima još 24 grada iz 11 zemalja, učesnica prvog Samita Mreže B40 balkanskih gradova