Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nastavlja se rast korišćenja savremenih oblika plaćanja

Beograd
Srpska ekonomija

Upotreba najsavremenijih oblika plaćanja u našoj zemlji nastavlja da raste i u trećem tromesečju 2021. godine. O tome govori i podatak da su na kraju trećeg tromesečja 2020. godine ugovorenu uslugu elektronskog bankarstva imala 3.040.674 korisnika (fizička i pravna lica), a na kraju trećeg tromesečja ove godine – 3.396.064 korisnika, što je povećanje od 11,69%. Rast broja korisnika koji su ugovorili uslugu mobilnog bankarstva još je veći – sa 2.036.765 korisnika na kraju trećeg tromesečja 2020. na 2.692.552 korisnika na kraju trećeg tromesečja 2021. godine, što je povećanje od 32,20%. Porast je primetan i u odnosu na drugo tromesečje ove godine – broj korisnika fizičkih i pravnih lica elektronskog bankarstva veći je za 2,64%, a mobilnog bankarstva za 5,34%.

Pored broja korisnika, porastao je i broj transakcija koje putem elektronskog i mobilnog bankarstva obavljaju fizička i pravna lica. Ovo se naročito odnosi na mobilno bankarstvo – broj transakcija izvršenih putem mobilnog telefona veći je za 30,45% nego u trećem tromesečju 2020. (porast sa 10.198.837 transakcija na 13.304.525 transakcija), a za 5,55% veći nego u prethodnom tromesečju. Kada je reč o elektronskom bankarstvu, u odnosu na treće tromesečje 2020. godine, porast broja izvršenih transakcija iznosi 2,82% (sa 38.205.854 na 39.282.938).

Na kraju trećeg tromesečja ove godine, ukupan broj platnih kartica iznosi 10.201.606 – za 9,70% više nego u isto vreme 2020. godine i 2,83% više nego na kraju drugog tromesečja ove godine. Naši građani su u trgovinama u našoj zemlji u trećem tromesečju 2021. izvršili 92.027.607 plaćanja platnim karticama, što predstavlja rast od 12,52% u odnosu na broj plaćanja u istom tromesečju 2020. godine. S druge strane, zabeležena su 7.886.942 plaćanja karticama inostranih pružalaca platnih usluga u našim trgovinama – čak 105,88% više nego tokom trećeg tromesečja 2020, što ponovo svedoči o oporavku na tržištu, u prvom redu u turizmu i ugostiteljstvu.

U proteklom tromesečju banke su donekle povećale i broj bankomata – kojih je na kraju trećeg tromesečja ukupno bilo 3.149, odnosno za 27 više nego krajem juna 2021. i 173 više nego u trećem tromesečju prošle godine. Proširenje prihvatne mreže za platne kartice primetnije je kod POS terminala, kojih je korisnicima na raspolaganju 111.444 – za 16,62%, odnosno za 15.881 uređaj više nego u trećem tromesečju 2020. U ovom tromesečju međugodišnji rast je još veći nego između drugog tromesečja ove i drugog tromesečja prethodne godine, što svedoči o dinamičnosti procesa digitalizacije plaćanja.

Zahvaljujući i brojnim merama koje je prethodnih godina preduzela Narodna banka Srbije, kartična plaćanja postaju sve isplativija trgovcima u našoj zemlji, a prevashodno kada je reč o plaćanjima nacionalnom platnom karticom DinaCard. Na to ukazuje činjenica da su u periodu 2016–2020. godine ukupne naknade koje su banke u Srbiji platile inostranim kartičnim sistemima bile preko trideset puta veće nego troškovi prema domaćem kartičnom sistemu, pri čemu treba imati u vidu da se svi navedeni troškovi po pravilu preliju na naknade koje bankama plaćaju građani i privreda. Troškovnu efikasnost DinaCard ubedljivo potvrđuje podatak da, ostvarujući učešće od 25% ukupnog kartičnog prometa, DinaCard to čini sa svega 3% udela u ukupnim troškovima koje banke (odnosno njihovi klijenti) plaćaju prema svim kartičnim sistemima na tržištu.

Tokom minulog tromesečja prihvatna mreža za kineski kartični brend UnionPay znatno je proširena pridruživanjem tri nove banke spisku njegovih prihvatilaca. Time se mreža proširila za novih 627 bankomata, što je veoma značajan podatak, naročito ako se ima u vidu mogućnost izdavanja zajedničke beskontaktne kartice DinaCard-UnionPay tokom 2022. godine, kao i očekivani oporavak turizma.

Kada je reč o internet prodavnicama, odnosno virtuelnim prodajnim mestima, krajem septembra ove godine bilo ih je 2.970, što je za 478 više nego tri meseca ranije – a čak 80,66% više nego na kraju trećeg tromesečja 2020. Drugim rečima, broj internet sajtova domaćih trgovaca na kojima je moguće kupovati i odmah onlajn platiti u poslednjih 12 meseci porastao je za 1.326.

O rastu popularnosti kupovine robe i usluga preko interneta svedoče i najnoviji podaci Narodne banke Srbije. Broj dinarskih transakcija kojima su građani obavljali kupovinu preko internet sajtova bio je veći od pet miliona, što je za 32,61% više nego u trećem tromesečju 2020. godine. Vrednost pomenutih transakcija iznosila je 12,84 milijarde dinara, tj. za 52% više od vrednosti izvršenih plaćanja u trećem tromesečju 2020. Sličnu dinamiku beleže i plaćanja u evrima i američkim dolarima (odnosno na inostranim sajtovima). Naime, na kraju trećeg tromesečja ove godine broj transakcija izvršenih u evrima veći je za četvrtinu nego u istom periodu prošle godine, što je manji rast nego kod transakcija izvršenih u dinarima. S druge strane, porasla je vrednost tih plaćanja, sa 30,29 miliona evra na 56,26 miliona evra, odnosno 85,72%. Tokom minulog tromesečja najveću dinamiku beleže dolarska plaćanja, čiji su broj i vrednost plaćanja odnosu na isti period prošle godine porasli za 54,44% odnosno za 66,09%.

Rastu upotrebe bezgotovinskih plaćanja u zemlji doprineo je rast korišćenja instant plaćanja. Da je poverenje korisnika u IPS NBS sistem na visokom nivou, pokazuje prosečan dnevni broj izvršenih plaćanja u trećem tromesečju 2021. godine, koji iznosi 118.317. Rast broja transakcija u odnosu na treće tromesečje 2020. iznosi visokih 63,77%, a oboren je i novi dnevni rekord 20. septembra, kada su realizovana 221.442 plaćanja1.

Daljem porastu korišćenja instant plaćanja nesumnjivo će doprineti i novouvedena usluga Prenesi. Reč je o usluzi koja korisnicima omogućava prenos novca poznavanjem samo broja mobilnog telefona primaoca registrovanog za uslugu, bez upisivanja ili pamćenja broja računa primaoca. Registraciju broja mobilnog telefona za uslugu Prenesi i korišćenje ovog servisa za prenos novca banke će omogućiti korisnicima putem postojećih aplikacija mobilnog bankarstva2.  Uz to, podsećamo da je Narodna banka Srbije, u nameri da se građanima i privredi omogući pravovremeno informisanje o instant plaćanju i njegovim prednostima kao najsavremenijem i najbržem obliku plaćanja, tokom jula ove godine pokrenula internet prezentaciju – IPS (Instant plaćanja Srbije) na stranici https://ips.nbs.rs.

Mogućnost plaćanja računa/faktura skeniranjem NBS IPS QR kôda dodatno je proširena u trećem tromesečju, budući da je još jedna banka ovu uslugu uvrstila u svoju ponudu.  Reč je o usluzi putem koje korisnici komunalnih, telekomunikacionih i svih drugih usluga mogu lako i veoma jednostavno izvršiti plaćanje skeniranjem prikazanog NBS IPS QR kôda na računu/fakturi, bez ručnog ukucavanja naloga za plaćanje. NBS IPS QR kôd već koriste preduzeća koja izdaju veliki broj mesečnih računa/faktura, kao što su JP „Elektroprivreda Srbije”, JKP „Infostan tehnologije”, Telekom Srbija a.d., Telenor d.o.o., JKP „Informatika” Novi Sad, A1 Srbija d.o.o., SBB d.o.o., Merkur osiguranje a.d.o., DDOR Novi Sad, Unika osiguranje a.d.o. i drugi, a mogu ga koristiti i svi ostali poverioci ako žele da svojim dužnicima pojednostave postupak plaćanja. Za tu svrhu Narodna banka Srbije je na svojoj internet prezentaciji omogućila tehničku pripremu (generisanje) NBS IPS QR kôda, saopštila je NBS.

Ostali naslovi

Završna konferencija projekta Danube Chance 2.0 u Budimpešti
Srpska ekonomija
Predstavnici projektnih partnera iz 13 zemalja Dunavske regije i relevantni stejkholderi učestvovali su na završnoj konferenciji projekta „Druga šansa“ na kojoj su predstavljeni rezultati projekta, kao i poteškoće i izazovi sa kojima su se partnerske organizacije suočavale tokom realizacije projekta
Vesić sa francuskim ambasadorom o investicijama i unapređenju saradnje
Srpska ekonomija
Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić sastao se danas u Starom dvoru sa novoizabranim ambasadorom Republike Francuske Pjerom Košarom. Oni su razgovarali o investicijama koje Francuska ima u Beogradu, kao i o dobroj međudržavnoj ekonomskoj saradnji i unapređenju saradnje u oblasti kulture
Održana konferencija o nuklearnoj sigurnosti
Srpska ekonomija
Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije (SRBATOM) organizovao je konferenciju „Nuklearna sigurnost danas - Nuklearna energija i tehnologija, mogućnosti i rešenja“ 2. decembra 2021. godine na svom  Jutjub kanalu
PKS i Udruženje Čepom do osmeha zajednički za očuvanje životne sredine
Srpska ekonomija
Privredna komora Srbije (PKS) i Udruženje "Čepom do osmeha" potpisali su danas Memorandum o saradnji, na osnovu koga će zajedno raditi na jačanju "zelenog" socijalnog preduzetništva.  Memorandum su potpisali direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju, Mihailo Vesović, i Vanja Petković, predsednica udruženja "Čepom do osmeha"
Predlozi građana o projektima koji se finansiraju iz budžeta do 8. decembra
Srpska ekonomija
Zamenik gradonačelnika Goran Vesić pozvao je sve Beograđanke i Beograđane da daju svoje predloge o tome šta treba da se finansira iz budžeta Grada Beograda i podsetio da javna rasprava traje do srede, 8. decembra
Privreda Srbije prepoznala značaj dualnog obrazovanja
Srpska ekonomija
Za sledeću  školsku 2022/2023. godinu prijavilo se 30 odsto novih kompanija za model dualnog obrazovanja, a zbog velikog interesovanja privrede rok za podnošenje prijava produžen je do 15. decembra
Svi delovi grada biće saobraćajno povezani
Srpska ekonomija
Metro je najveći infrastrukturni projekat koji se radi u Beogradu u 21. veku, gradimo simultano dve linije metroa i, suštinski, dobićemo ih odjednom, izjavio je zamenik gradonačelnika Goran Vesić gostujući na TV Pink. On je podsetio da će prva linija metroa biti izgrađena 2028, a druga 2030. godine
Avio-kompanija sa najboljom uslugom na svetu prema ocenama putnika
Srpska ekonomija
Najveće međunarodno vazduhoplovno udruženje koje se bavi ocenom putničkog zadovoljstva u avijaciji (APEX) dodelilo je juče KLM-u jedno od najvećih priznanja u avijaciji, Nagradu za avio-kompaniju sa najboljom uslugom na svetu prema ocenama putnika za 2022. godinu (2022 APEX World Class Award)
Srbija bogata kritičnim mineralnim sirovinama
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je danas da je Srbija bogata kritičnim mineralnim sirovinama koje su neophodne za budućnost svetske ekonomije
Svaki vrtić dobiće na poklon od Fondacije za decu i mlade jelku sa busenom
Srpska ekonomija
Zamenik gradonačelnika Goran Vesić najavio je još jednu akciju Fondacije za decu i mlade kojom se obezbeđuje oko 300 jelki sa busenom za vrtiće u prestonici. Vesić je podsetio da je na njegovu inicijativu pokrenuta Fondacija za decu i mlade Beograda i da su prvi kojima je pomoć ukazana bili brat i sestra čija je cela porodica stradala od korone