Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nastavlja se rast korišćenja savremenih oblika plaćanja

Beograd
Srpska ekonomija

Upotreba najsavremenijih oblika plaćanja u našoj zemlji nastavlja da raste i u trećem tromesečju 2021. godine. O tome govori i podatak da su na kraju trećeg tromesečja 2020. godine ugovorenu uslugu elektronskog bankarstva imala 3.040.674 korisnika (fizička i pravna lica), a na kraju trećeg tromesečja ove godine – 3.396.064 korisnika, što je povećanje od 11,69%. Rast broja korisnika koji su ugovorili uslugu mobilnog bankarstva još je veći – sa 2.036.765 korisnika na kraju trećeg tromesečja 2020. na 2.692.552 korisnika na kraju trećeg tromesečja 2021. godine, što je povećanje od 32,20%. Porast je primetan i u odnosu na drugo tromesečje ove godine – broj korisnika fizičkih i pravnih lica elektronskog bankarstva veći je za 2,64%, a mobilnog bankarstva za 5,34%.

Pored broja korisnika, porastao je i broj transakcija koje putem elektronskog i mobilnog bankarstva obavljaju fizička i pravna lica. Ovo se naročito odnosi na mobilno bankarstvo – broj transakcija izvršenih putem mobilnog telefona veći je za 30,45% nego u trećem tromesečju 2020. (porast sa 10.198.837 transakcija na 13.304.525 transakcija), a za 5,55% veći nego u prethodnom tromesečju. Kada je reč o elektronskom bankarstvu, u odnosu na treće tromesečje 2020. godine, porast broja izvršenih transakcija iznosi 2,82% (sa 38.205.854 na 39.282.938).

Na kraju trećeg tromesečja ove godine, ukupan broj platnih kartica iznosi 10.201.606 – za 9,70% više nego u isto vreme 2020. godine i 2,83% više nego na kraju drugog tromesečja ove godine. Naši građani su u trgovinama u našoj zemlji u trećem tromesečju 2021. izvršili 92.027.607 plaćanja platnim karticama, što predstavlja rast od 12,52% u odnosu na broj plaćanja u istom tromesečju 2020. godine. S druge strane, zabeležena su 7.886.942 plaćanja karticama inostranih pružalaca platnih usluga u našim trgovinama – čak 105,88% više nego tokom trećeg tromesečja 2020, što ponovo svedoči o oporavku na tržištu, u prvom redu u turizmu i ugostiteljstvu.

U proteklom tromesečju banke su donekle povećale i broj bankomata – kojih je na kraju trećeg tromesečja ukupno bilo 3.149, odnosno za 27 više nego krajem juna 2021. i 173 više nego u trećem tromesečju prošle godine. Proširenje prihvatne mreže za platne kartice primetnije je kod POS terminala, kojih je korisnicima na raspolaganju 111.444 – za 16,62%, odnosno za 15.881 uređaj više nego u trećem tromesečju 2020. U ovom tromesečju međugodišnji rast je još veći nego između drugog tromesečja ove i drugog tromesečja prethodne godine, što svedoči o dinamičnosti procesa digitalizacije plaćanja.

Zahvaljujući i brojnim merama koje je prethodnih godina preduzela Narodna banka Srbije, kartična plaćanja postaju sve isplativija trgovcima u našoj zemlji, a prevashodno kada je reč o plaćanjima nacionalnom platnom karticom DinaCard. Na to ukazuje činjenica da su u periodu 2016–2020. godine ukupne naknade koje su banke u Srbiji platile inostranim kartičnim sistemima bile preko trideset puta veće nego troškovi prema domaćem kartičnom sistemu, pri čemu treba imati u vidu da se svi navedeni troškovi po pravilu preliju na naknade koje bankama plaćaju građani i privreda. Troškovnu efikasnost DinaCard ubedljivo potvrđuje podatak da, ostvarujući učešće od 25% ukupnog kartičnog prometa, DinaCard to čini sa svega 3% udela u ukupnim troškovima koje banke (odnosno njihovi klijenti) plaćaju prema svim kartičnim sistemima na tržištu.

Tokom minulog tromesečja prihvatna mreža za kineski kartični brend UnionPay znatno je proširena pridruživanjem tri nove banke spisku njegovih prihvatilaca. Time se mreža proširila za novih 627 bankomata, što je veoma značajan podatak, naročito ako se ima u vidu mogućnost izdavanja zajedničke beskontaktne kartice DinaCard-UnionPay tokom 2022. godine, kao i očekivani oporavak turizma.

Kada je reč o internet prodavnicama, odnosno virtuelnim prodajnim mestima, krajem septembra ove godine bilo ih je 2.970, što je za 478 više nego tri meseca ranije – a čak 80,66% više nego na kraju trećeg tromesečja 2020. Drugim rečima, broj internet sajtova domaćih trgovaca na kojima je moguće kupovati i odmah onlajn platiti u poslednjih 12 meseci porastao je za 1.326.

O rastu popularnosti kupovine robe i usluga preko interneta svedoče i najnoviji podaci Narodne banke Srbije. Broj dinarskih transakcija kojima su građani obavljali kupovinu preko internet sajtova bio je veći od pet miliona, što je za 32,61% više nego u trećem tromesečju 2020. godine. Vrednost pomenutih transakcija iznosila je 12,84 milijarde dinara, tj. za 52% više od vrednosti izvršenih plaćanja u trećem tromesečju 2020. Sličnu dinamiku beleže i plaćanja u evrima i američkim dolarima (odnosno na inostranim sajtovima). Naime, na kraju trećeg tromesečja ove godine broj transakcija izvršenih u evrima veći je za četvrtinu nego u istom periodu prošle godine, što je manji rast nego kod transakcija izvršenih u dinarima. S druge strane, porasla je vrednost tih plaćanja, sa 30,29 miliona evra na 56,26 miliona evra, odnosno 85,72%. Tokom minulog tromesečja najveću dinamiku beleže dolarska plaćanja, čiji su broj i vrednost plaćanja odnosu na isti period prošle godine porasli za 54,44% odnosno za 66,09%.

Rastu upotrebe bezgotovinskih plaćanja u zemlji doprineo je rast korišćenja instant plaćanja. Da je poverenje korisnika u IPS NBS sistem na visokom nivou, pokazuje prosečan dnevni broj izvršenih plaćanja u trećem tromesečju 2021. godine, koji iznosi 118.317. Rast broja transakcija u odnosu na treće tromesečje 2020. iznosi visokih 63,77%, a oboren je i novi dnevni rekord 20. septembra, kada su realizovana 221.442 plaćanja1.

Daljem porastu korišćenja instant plaćanja nesumnjivo će doprineti i novouvedena usluga Prenesi. Reč je o usluzi koja korisnicima omogućava prenos novca poznavanjem samo broja mobilnog telefona primaoca registrovanog za uslugu, bez upisivanja ili pamćenja broja računa primaoca. Registraciju broja mobilnog telefona za uslugu Prenesi i korišćenje ovog servisa za prenos novca banke će omogućiti korisnicima putem postojećih aplikacija mobilnog bankarstva2.  Uz to, podsećamo da je Narodna banka Srbije, u nameri da se građanima i privredi omogući pravovremeno informisanje o instant plaćanju i njegovim prednostima kao najsavremenijem i najbržem obliku plaćanja, tokom jula ove godine pokrenula internet prezentaciju – IPS (Instant plaćanja Srbije) na stranici https://ips.nbs.rs.

Mogućnost plaćanja računa/faktura skeniranjem NBS IPS QR kôda dodatno je proširena u trećem tromesečju, budući da je još jedna banka ovu uslugu uvrstila u svoju ponudu.  Reč je o usluzi putem koje korisnici komunalnih, telekomunikacionih i svih drugih usluga mogu lako i veoma jednostavno izvršiti plaćanje skeniranjem prikazanog NBS IPS QR kôda na računu/fakturi, bez ručnog ukucavanja naloga za plaćanje. NBS IPS QR kôd već koriste preduzeća koja izdaju veliki broj mesečnih računa/faktura, kao što su JP „Elektroprivreda Srbije”, JKP „Infostan tehnologije”, Telekom Srbija a.d., Telenor d.o.o., JKP „Informatika” Novi Sad, A1 Srbija d.o.o., SBB d.o.o., Merkur osiguranje a.d.o., DDOR Novi Sad, Unika osiguranje a.d.o. i drugi, a mogu ga koristiti i svi ostali poverioci ako žele da svojim dužnicima pojednostave postupak plaćanja. Za tu svrhu Narodna banka Srbije je na svojoj internet prezentaciji omogućila tehničku pripremu (generisanje) NBS IPS QR kôda, saopštila je NBS.

Ostali naslovi

Poslednje četiri godine urađeni istorijski koraci na zaštiti životne sredine
Srpska ekonomija
Ekologija nije samo vazduh, ekologija je i zagađenje reka, i pošumljavanje, a više je urađeno u poslednjih pet godina nego decenijama unazad, i to su konkretni rezultati,  izjavio je zamenik gradonačelnika Goran Vesić
Litijum ključan za razvoj privrede
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je danas da Zakon o eksproprijaciji treba da ubrza radove na infrastrukturnim projektima od javnog interesa i da izmene tog zakona nemaju nikakve veze sa projektom „Jadar“
Rad RTGS i Kliring sistema u novembru
Srpska ekonomija
RTGS sistemu i Kliring sistemu Narodne banke Srbije u novembru, za 21 radni dan, realizovano je ukupno 20,4 miliona plaćanja. Od ukupnog broja plaćanja, 3,9 miliona, ili 19,2%, čine nalozi za plaćanje u Kliring sistemu, a 16,5 miliona, ili 80,8%, nalozi za plaćanje u RTGS sistemu
Rad IPS NBS sistema za novembar
Srpska ekonomija
U IPS NBS sistemu, koji radi u režimu 24/7/365, za 30 dana u novembru realizovano je 4.091.208 transakcija
Uskoro završetak tunela Straževica
Srpska ekonomija
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Tomislav Momirović izjavio je da će deo obilaznice oko Beograda kod Bubanj Potoka, s najvećom saobraćajnom petljom, biti završen najkasnije do kraja sledeće godin
Elektronske usluge doprinele velikim uštedama
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić prisustvovala je puštanju u rad portala green.gov.rs, na kojem će građani u realnom vremenu moći da prate šta je Vlada Srbije, zahvaljujući e-upravi, uradila kako bi sačuvala životnu sredinu
Pravedno poresko oporezivanje
Srpska ekonomija
Srbiju je nedavno ponovo posetio Rasel Timgan, američki ekpert za masovnu procenu vrednosti nepokretnosti koji već četiri godine radi sa mladim stručnjacima Republičkim geodetskim zavoda na izradi modela za poresko oporezivanje. On smatra da budžeti loklanih samouprava mogu da se povećaju kada se procena vrednsoti nepokretnosti uskladi sa njihovom tržišnom vrednošću
Promocija turističke ponude Beograda u Solunu
Srpska ekonomija
Turistička ponuda Beograda predstavljena je u Solunu pred članovima diplomatskog kora, uprave grada Soluna i solunske regije na čelu sa gradonačelnikom Konstantinosom Zevrasom
Proširena mogućnost plaćanja računa/faktura skeniranjem NBS IPS QR kôda
Srpska ekonomija
Mogućnost plaćanja računa/faktura skeniranjem NBS IPS QR kôda dodatno je proširena u trećem tromesečju, budući da je još jedna banka ovu uslugu uvrstila u svoju ponudu
Beč izdvaja rekordna sredstva za zaštitu klime
Srpska ekonomija
„Prvi budžet grada Beča usvojen za dve godine donosi rekordne investicije u zaštitu klime“, naglasio je Jirgen Černohorski, član gradskog veća zadužen za životnu sredinu. Grad Beč će investirati 2,8 milijarde evra u mere za zaštitu klime u 2022. i 2023. godini