Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zelenilo slavi 95 godina postojanja

Beograd
Foto: Beoinfo
Srpska ekonomija

Javno komunalno preduzeće „Zelenilo – Beograd” obeležava danas 95 godina od svog osnivanja, a tim povodom vršilac dužnosti generalnog direktora „Zelenila” Dušan Tojagić je sa selektorom muške vaterpolo reprezentacije Urošem Stevanovićem i vaterpolistom Vladimirom Mišovićem zasadio stablo javora u parku Kalemegdan.

Tradicionalno, povodom svog rođendana, „Zelenilo – Beograd” svake godine posadi stablo na nekoj od javih zelenih površina sa istaknutim ličnostima koje su obeležile godinu i koje bi, na osnovu svojih postignutih rezultata, trebale da predstavljaju uzor mladim generacijama.

Prema rečima Tojagića, vaterpolo reprezentacija Srbije, predvođena selektorom, stručnim štabom i sjajnim igračima, nesumnjivo je svojim vrednim radom i izuzetnim zalaganjem obeležila ovu godinu, osvojivši zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Parizu. 

– Zadovoljstvo mi je što tradicionalnom sadnjom baš sa njima obeležavamo 95. rođendan „Zelenila” i na taj način se zajedno još jednom podsećamo njihovog uspeha i ističemo značaj očuvanja, unapređenja i kontinuirane brige o zelenilu našeg grada, što JKP „Zelenilo – Beograd” svakodnevno čini skoro ceo jedan vek – rekao je on.

Selektor muške vaterpolo reprezentacije Uroš Stevanović izrazio je zahvalnost što su baš vaterpolisti ove godine pozvani da učestvuju u obeležavanju jubileja „Zelenila”.

– Nadam se da ćemo ovim malim gestom uticati na svest o ekologiji i zaštiti životne sredine, a posebno na mlađe naraštaje – istakao je Stevanović.

Vaterpolista Vladimir Mišović naglasio je da je ovo prvo stablo koje je posadio.

– Osećaj je sjajan zato što ovo stablo ostaje godinama iza nas. Zahvaljujem „Zelenilu” na pozivu i koristim priliku da im i u svoje ime čestitam jubilej – rekao je Mišović.

Početak organizovane brige o zelenilu u gradu započinje 1929. godine kada Beograd osniva službu pod nazivom „Odsek za parkove”, a nešto kasnije „Odsek za parkove i pošumljavanja”, čiju tradiciju baštini, nastavlja i unapređuje današnje JKP „Zelenilo – Beograd”, javlja Beoinfo.

Danas se ovo preduzeće bavi održavanjem 3.000 hektara javnih zelenih površina na teritoriji deset centralnih gradskih opština u gradu. Brigu vode o 1.293 dečja igrališta, 428 sportskih terena, 119 teretana na otvorenom, oko 60.000 drvorednih stabala u 759 ulica i preko milion stabala na slobodnim zelenim površinama.

U toku prethodne sadne sezone posadili su 17.114 stabala i 800.000 sadnica cveća u cvetnjacima širom grada. U toku ove godine izgrađeno je šest dečjih igrališta i dva sportska terena, nastavljeno je uređenje šetališta Lazaro Kardenas, na dve lokacije je formiran kutak za miran odmor, a završeno je i uređenje i ozelenjavanje kružnog toka kod Ušća.

Trenutno se izvode radovi na osam lokacija u gradu i to na sanaciji šest dečjih igrališta, izgradnji parka za pse u parku kod Vojne gimnazije, kao i kompletnom uređenju parka Kalvarija.

Ostali naslovi

Rekordan broj posetilaca na 67. Međunarodnom sajmu knjiga
Srpska ekonomija
Međunarodni beogradski sajam knjiga obišlo je 203.350 posetilaca, što je rekord otkada se poseta meri na sadašnji način, saopšteno je iz Beogradskog sajma. Na ovoj manifestaciji nastupila su 424 direktna izlagača i suizlagača, od čega je bilo 340 domaćih i 84 iz inostranstva
Broj prijavljenih sezonaca u poljoprivredi dostigao 100.000
Srpska ekonomija
Broj elektronski registrovanih sezonskih radnika u poljoprivredi, za nepunih šest godina, od kada je započeta reforma sezonskog zapošljavanja, dostigao je gotovo 100.000. Portal i aplikaciju do sada je koristilo oko 900 poslodavaca, koji su na ime poreza i doprinosa za angažovane radnike u budžet uplatili 1,9 milijardi dinara
Srbija postaje nanotehnološki centar
Srpska ekonomija
Kompanija OCSiAl, najveći svetski proizvođač grafenskih nanocevi, svečano je otvorila najsavremenije postrojenje za sintezu ovih cevi u industrijskim količinama u Staroj Pazovi, čime je načinjen veliki korak ka tome da Srbija postane jedan od najinovativnijih nanotehnoloških centara u Evropi
Srbija posvećena zelenoj tranziciji: 45% energije iz obnovljivih izvora do 2030.
Srpska ekonomija
Energetska tranzicija, korišćenje obnovljivih izvora energije i podsticanje inovacija i investicija u održive tehnologije su ključne inicijative za ostvarivanje ekoloških ciljeva i konkurentnost našeg regiona, zaključak je sa treće regionalne CORE Days konferencije – Odgovor na ESG izazove
Virtuelni obilazak bečke gradske većnice
Srpska ekonomija
Bečka gradska kuća jedna je od omiljenih znamenitosti za razgledanje kako za turiste tako i za same Bečlije. Iako postoje ture razgledanja gradske većnice na licu mesta, gradska služba Beča razvila je za sve one koji nisu u mogućnosti da lično posete gradsku kuću, 3D obilazak
Nagrađeni najbolji mladi pisci
Srpska ekonomija
Za konkurs „Iskaži se“ pristigle su prijave gotovo stotinu kandidata, a kao najbolje među njima izdvojile su se Ivana Čolić, Anđela Dragović, Joka Nikolić, Milica Popović i Katarina Mirčetić. Autorke su se izrazile u kratkim formama proze i poezije na temu šta ih motiviše u obrazovanju i želji za uspehom
Srpske rakije u Beču dobile visoke ocene
Srpska ekonomija
Sedam destilerija iz Srbije u organizaciji Privredne komore Srbije predstavilo se na prestižnom „Falstaff Vienna Bars and Spirits Festivalu“ u bečkom dvorcu Hofburg, na kojem su učestvovali proizvođači žestokih pića iz čitavog sveta
Masovna legalizacija objekata ostaje ključni prioritet i u 2025.
Srpska ekonomija
Stav privrede je jasan: digitalizacija postupka i masovno sprovođenje ozakonjenja objekata u saradnji sa Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, podsticanje zelene tranzicije kroz racionalniju potrošnju energije i širu proizvodnju iz obnovljivih izvora i uvođenje sistema eProstor za izradu prostornih i urbanističkih planova
Srbija predana ostvarenju agende Povelje Ujedinjenih nacija
Srpska ekonomija
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Vlade Republike Srbije saopštilo je povodom Dana Ujedinjenih nacija - 24. oktobra, da je ovaj dan podsetnik na neophodnost međunarodne saradnje u težnji za mirnijim i prosperitetnijim svetom za sve, te punu posvećenost država ostvarenju ljudskih prava i osnovnih sloboda
Kako domaćinstva postaju prozjumeri?
Srpska ekonomija
Domaćinstva, uvođenjem instituta kupac-proizvođač (prozjumer), mogu da postanu proizvođači električne energije za sopstvene potrebe, višak proizvedene energije mogu da predaju u mrežu i povlače ih u skladu sa svojim potrebama, kao i da koriste struju iz distributivne mreže kada im potrošnja prevazilazi proizvodnju iz sopstvene elektrane