Foto: RGZ Ukupna vrednost tržišta nepokretnosti u Republici Srbiji, u prvom polugodištu 2025. godine, iznosila je 3,8 milijardi evra, što predstavlja rast od 11,9% u odnosu na prvo polugodište 2024. godine.
Tržište nepokretnosti pokazuje stabilnu dinamiku sa 60.964 kupoprodajnih ugovora, što je neznatno povećanje od 0,5% u odnosu na isti period prošle godine. U ovom periodu došlo je i do nastavka umerenog rasta cena stanova sa godišnjom stopom rasta od 5,78% .
Najveći deo ukupne vrednosti prometa na tržištu nepokretnosti investiran je u stanove, sa iznosom od 2,3 milijarde evra i udelom od 60% ukupno prometovane vrednosti. Za kupovinu kuća izdvojeno je 302,9 miliona evra (8%), za građevinsko zemljište 274,2 miliona evra (7%), za poslovne prostore 162,9 miliona evra (4%), a za poljoprivredno zemljište 105,5 miliona evra (3%).
Grad Beograd dominira u ukupnoj vrednosti prometovanih stanova sa udelom od 53%. Pored toga, Beograd ima najveće učešće u vrednosti prometovanih garažnih prostora (68%), poslovnih prostora (44%) i građevinskog zemljišta (52%). S druge strane, region Vojvodine prednjači u vrednosti prometa poljoprivrednog zemljišta sa udelom od 70%, kao i u prometu kuća (40%) i vikendica (59%).
Najveći broj kupoprodajnih ugovora u prvom polugodištu 2025. godine je dostavljen od strane javnih beležnika na području Osnovnog suda u Novom Sadu, iznosi ukupno 5.433, dok je najveći obim novčanih sredstava na području Prvog osnovnog suda u Beogradu u iznosu od 724,5 miliona evra.
Kancelarija Javni beležnik Dragina Divac sa teritorije Drugog osnovnog suda u Beogradu je kancelarija sa najvećim brojem dostavljenih kupoprodajnih ugovora u prvom polugodištu 2025. godine – 970. Ova kancelarija je ujedno i kancelarija sa najvećim obimom novčanih sredstava od oko 137,6 miliona evra.
U prvoj polovini 2025. godine, stanovi i poslovni prostori beleže rast i u broju kupoprodajnih ugovora i u vrednosti tržišta. Vrednost prometovanih stanova porasla je za 23,4% uz povećanje broja ugovora za 8,2%, dok su kod poslovnih prostora zabeleženi rast broja ugovora od 6,1% i povećanje vrednosti tržišta za 6,3%. Garažni prostori su i pored smanjenja u broju ugovora od 15,1% imali povećanje vrednosti prometa od 14,7%. Segment kuća je takođe zabeležio smanjenje broja ugovora (-4,9%) uz porast vrednosti tržišta od 8,9%. Za poljoprivredno zemljište zabeleženo je smanjenje broja ugovora za 10,8% i smanjenje vrednosti prometa od 10,5% međugodišnje.
U prvom polugodištu tekuće godine zabeležen je značajan rast kreditnog tržišta nepokretnosti u odnosu na isti period prethodne godine. Kreditno finansiranje zabeleženo je u 13% ugovora o prometu nepokretnosti što predstavlja porast od 5 procentnih poena u odnosu na prošlu godinu. Najveći deo ovih sredstava usmeren je na kupovinu stanova: u 30% ugovora o kupoprodaji stanova evidentirano je kreditno plaćanje, što predstavlja porast od 9 procentnih poena u odnosu na 21% iz prethodne godine.
Kada je reč o najvišim cenama prometovanih nepokretnosti u Srbiji u prvom polugodištu 2025. godine najskuplji kvadrat stana prodat je po ceni od 9.805 EUR/m2 u Gradu Beogradu na lokaciji „Beograd na vodi“, na istoj lokaciji je izdvojena najveća suma za stan i iznosila je 1,8 miliona evra. Najskuplja kuća prodata je na Savskom vencu za 3,8 miliona evra, a na teritoriji iste opštine je najskuplje garažno mesto plaćeno 66.000 evra. Najskuplji kvadrat poslovnog prostora prometovan je za 5.648 evra u Beogradu, a najviša postignuta cena poslovnog prostora je 2,4 miliona evra u Kragujevcu. Za najskuplje poljoprivredno zemljište u Republici Srbiji u prvom polugodištu 2025. godine je izdvojeno 1,2 miliona evra, na teritoriji opštine Kula.
Objavljivanjem izveštaja o stanju na tržištu nepokretnosti u ovom i drugim publikacijama Republičkog geodetskog zavoda, kao i podataka iz Registra cena nepokretnosti, RGZ nastoji da doprinese većoj transparentnosti i boljem funkcionisanju samog tržišta, ali i da pomogne svim donosiocima odluka u vezi sa strateškim pitanjima u oblasti nepokretnosti, saopštio je Republički geodetski zavod .