Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Redovnom obukom do vrhunske osposobljenosti tenkista Vojske Srbije

Beograd
Foto: Ministarstvo odbrane
Srpska ekonomija

Modernizaciju naoružanja i opreme u jedinicama Vojske Srbije prati i stalna obuka njenih pripadnika na poligonima i vežbalištima, čime se unapređuje borbena gotovost jedinica i jača odbrambeni sistem naše zemlje. Osim novoprimljenih vojnika, intenzivnu obuku stalno prolaze i već prekaljeni pripadnici profesionalnog sastava Vojske Srbije i to u svim godišnjim dobima i svim vremenskim prilikama.

Kako bi održali visok nivo operativnih veština, obezbedili ljudstvo za zamenjivost sastava i unapredili borbenu gotovost jedinice, pripadnici 36. tenkovskog bataljona Treće brigade kopnene vojske ovih dana realizuju obuku na tenkovima M-84 u niškoj kasarni „Mija Stanimirović“ i na vojnom poligonu „Rujnik“.

Komandir voda u tenkovskoj četi 36. tenkovskog bataljona kapetan Uroš Martić objasnio je da tenk M-84 ima tri člana posade: komandira, vozača i nišandžiju i da su uvežbanost i koordinacija, koji se stiču kolektivnom i individualnom obukom, ključni kako bi tenk bio efikasan na bojištu. 

— Jedna tenkovska jedinica može da donese prevagu na bojištu u savremenom ratovanju. Najbitnije što jedan tenkista treba da zna je njegova uloga koju u tenku ima kao član posade, a onda pored toga treba da poznaje i opšte stvari koje se tiču drugih članova posade, jer sva trojica treba da funkcionišu kao celina i da se dopunjavaju u stručnom znanju i radnjama koje obavljaju — naglasio je kapetan Martić i pozvao mlade željne adrenalina, akcije i dinamičnog posla da im se pridruže i postanu kolege u 36. tenkovskom bataljonu.

Nišandžija razvodnik Vojislav Nikolić kaže da voli svoj posao i da se njegovi novi poznanici uvek iznenade kada kaže da je tenkista i dočekaju ga sa mnoštvom pitanja o tome šta on konkretno radi u oklopnom vozilu, da li je unutra mnogo bučno, kakav je osećaj biti u tenku.

— Moj odgovor je da dok ne dožive to, ne uđu u tenk i sami ne probaju ne mogu ni da saznaju osećaj, a on je baš moćan. Ono što je najbolje kod nas u 36. tenkovskom bataljonu je da smo svi složni, jer moramo svi raditi zajedno da bi tenk funkcionisao. Tenkista mora biti spretan, imati određenu brzinu, poželjno je da je malo sitnije građe, ali i ako je veći to nije neki problem i ne treba da se plaši da bude u zatvorenom prostoru — pojasnio je razvodnik Nikolić i dodao da je čast služiti otadžbini i da se zato, kao i njegovi preci, on odlučio za služenje vojnog roka pre nego što se pridružio Trećoj brigadi Vojske Srbije.

Desetar Igor Cvetković vozi tenk već 15 godina i kaže da je u tom borbenom vozilu najduže neprekidno boravio oko 10, 11 časova.

— Osećaj dok sam u tenku je neverovatan, a sigurnost je velika jer je to oklopno vozilo, jaka mašina. Iako je težak 41,5 tonu, tenk se kreće brzinom od gotovo 80 kilometara na čas. Bučan je i da bismo imali komunikaciju sa komandirom i nišandžijom koristimo šlemafone koji rade na principu laringofona i prenose zvuk putem vibracije glasnih žica. Komunikacija između posade je vrlo bitna, ne možemo da funkcionišemo ako se ne čujemo, jer smo fizički odvojeni — otkrio je deo detalja iz rada tenkovske posade desetar Cvetković.

Tenkovi M-84 osnovno su borbeno sredstvo tenkovskih bataljona u sastavu brigada kopnene vojske. Namenjeni su za brza, smela, iznenadna i snažna borbena dejstva, prevashodno u ofanzivnim borbenim misijama, ali i prilikom protivoklopnih borbi, što im obezbeđuje vodeću poziciju i značaj u prvoj i drugoj misiji Vojske Srbije.

Mladići i devojke koji žele da postanu tenkisti Vojske Srbije mogu se prijaviti na konkurs za prijem u tenkovske, artiljerijske i mehanizovane jedinice Vojske Srbije koji je otvoren do 15. februara. Time će steći priliku da rade na najmoćnijim i najkorisnijim borbenim sistemima Kopnene vojske, da dobiju sigurno zaposlenje, beneficiran radni staž, kvalitetno vojno zdravstveno osiguranje za sebe i članove svoje porodice i mogućnost stalnog usavršavanja i napredovanja u službi. Na konkurs se mogu prijaviti građani Republike Srbije mlađi od 30 godina, bez obzira na to da li su služili vojni rok ili ne.

 

Ostali naslovi

Ponovo uspostavljen železnički saobraćaj između Beča i Bratislave
Srpska ekonomija
Početkom oktobra ponovo je uspostavljen međunarodni železnički saobraćaj između Beča i Bratislave. Nakon što su Austrijske železnice (ÖBB) završile elektrifikaciju i modernizaciju pruge „Marchegger Ostbahn“, završena je i deonica između državne granice Marchegg i Bratislave od strane Slovačkih železnica
Više od 100.000 ljudi posetilo izlagače u Srbiji na Regionalnom sajmu poslova
Srpska ekonomija
Regionalni sajam poslova privukao je veliko interesovanje. U prva tri dana više od 100.000 ljudi posetilo je virtuelne štandove izlagača u Srbiji. Ovaj online događaj, koji traje od 14. do 21. oktobra, i ove godine okuplja poslodavce iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije, nudeći stotine prilika za zapošljavanje u različitim oblastima
Borbena obuka tenkovskih i mehanizovanih jedinica Vojske Srbije
Srpska ekonomija
Na poligonu „Pasuljanske livade“ realizovana je višednevna taktička obuka tenkovskih i mehanizovanih jedinica Četvrte brigade kopnene vojske uz izvođenje bojevih gađanja
Prijem novih vojnika u tenkovske, mehanizovane i jedinice besposadnih platformi
Srpska ekonomija
Vojska Srbije je raspisala konkurse za prijem novih profesionalnih vojnika u tenkovske i mehanizovane bataljone i vodove besposadnih platformi u komandnim bataljonima Kopnene vojske
Održan Poslovni forum „Beograd–Moskva: nove poslovne mogućnosti”
Srpska ekonomija
Poslovni forum „Beograd–Moskva: nove poslovne mogućnosti” održan je danas u hotelu „Kraun plaza” u okviru manifestacije „Dani Moskve u Beogradu”, a teme su bile investicioni potencijali Srbije, novi trendovi i mogućnosti u reputacionom i digitalnom poslovanju, kao i predstavljanje novosibirske delegacije i njihovih programa za podršku izvozu i preduzetništvu
Kultura u Beču pod snažnim uticajem migracije
Srpska ekonomija
Bilo u pozorištu, na sceni ili u muzeju, u industriji kulture u glavnom gradu Austrije 42 odsto zaposlenih ima migrantsko poreklo. To pokazuje studija bečkog „Instituta Dema“ i naglašava značaj migracije i integracije u kulturi. Posmatrajući situaciju u čitavoj Austriji, ukupno 31 odsto zaposlenih u oblasti kulture ima migrantsko poreklo
Budućnost regulative i javnog zdravlja
Srpska ekonomija
Na Kopaoniku u kongresnom centru hotela Gorski, u periodu 16.-18. oktobra 2025. godine, održan je 20. Međunarodni simpozijum Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije
AmCham Srbija okupila institucije regiona u borbi protiv nelegalne trgovine
Srpska ekonomija
Tokom prethodna tri dana u Kotoru su se okupili predstavnici ministarstava finansija, unutrašnjih poslova, carinskih i poreskih uprava, inspekcijskih službi i drugih nadležnih organa iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije, u okviru regionalne konferencije o suzbijanju nelegalne trgovine
Srbija mora uskladiti ekonomski razvoj sa ljudskim pravima i zaštitom životne sredine
Srpska ekonomija
Ekonomski razvoj mora ići ruku pod ruku sa zaštitom ljudskih prava, saopštila je Radna grupa UN-a za biznis i ljudska prava. „Postoji hitna potreba za jačanjem odgovornosti i razvojem kulture odgovornog poslovanja“, rekli su eksperti u saopštenju na kraju posete Srbiji
Srbija domaćin vodećih svetskih naučnika na Biotech Future Forumu 
Srpska ekonomija
Od simulacija bolesti do transformacije zdravstvenih sistema uz pomoć veštačke inteligencije, četvrti Biotech Future Forum, od 27. do 29. oktobra u Ložionici, istražuje prediktivnu moć modela u oblikovanju zdravije i pametnije budućnosti za sve nas