Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ojačavanje sajber otpornosti

Sajber bezbednost
Srpska ekonomija

Novo istraživanje kompanije Kaspersky pokazalo je da je više od dve trećine kompanija spremno da investira u bezbednost svojih izvođača i dobavljača kako bi obezbedilo otpornost na sajber napade, dok dodatna četvrtina to već čini. Ova promena ukazuje na to da kompanije sada izvođače smatraju delom jedinstvenog, međusobno povezanog bezbednosnog ekosistema.

Usled porasta napada na lance snabdevanja, koji su pogodili skoro svaku treću kompaniju, kao i napada na odnose poverenja koji su u protekloj godini uticali na četvrtinu kompanija širom sveta[1], organizacije preispituju svoje pristupe internoj bezbednosti. One prepoznaju da rizici po njihovu sajber bezbednost zavise od bezbednosnog nivoa svakog izvođača ili partnera koji ima pristup njihovoj infrastrukturi i sistemima, te su spremne da u skladu s tim deluju.

Prema istraživanju, 69% ispitanika razmatra ulaganje u bezbednost svojih izvođača kako bi ojačali sopstvenu sajber otpornost. Ova spremnost je naročito izražena u Indiji (83%), Indoneziji (80%), Rusiji (80%) i Brazilu (76%). Zanimljivo je da organizacije u Indoneziji, Brazilu i Rusiji pokazuju veće poverenje u izvođače nego u drugim zemljama — što potvrđuje veći od prosečnog broj izvođača sa pristupom sistemima kompanija.

Istovremeno, 25% kompanija je već počelo da deli troškove bezbednosti sa svojim izvođačima, prelazeći sa namere na konkretne aktivnosti. Stopa usvajanja je viša u Hong Kongu i Tajvanu (33%), Španiji (33%), Turskoj (31%) i Vijetnamu (31%).

„Danas kompanije shvataju da bezbednost ne može da se završi na granicama njihove sopstvene organizacije, već mora da se proširi na čitav ekosistem“, komentariše Bojan Antović, menadžer prodaje za velke kompanije u regionu zapadnog Balkana u kompaniji Kaspersky. „Manje kompanije često nemaju bezbednosne kapacitete koje imaju preduzeća kojima pružaju usluge, što za ove potonje predstavlja dodatni rizik. Deljenjem resursa i stručnosti, veće kompanije mogu da zatvore taj jaz, jačajući slabe tačke duž celog lanca zavisnosti — i postanu ključni pokretač globalne sajber otpornosti.“

Kako bi se smanjili rizici u lancu snabdevanja, Kaspersky preporučuje da kompanije unaprede svoju bezbednost kroz organizacione mere, uključujući rigoroznu i na dokazima zasnovanu evaluaciju dobavljača softvera. Procenom bezbednosnih praksi dobavljača, pregledom procesa razvoja softvera i primenom strukturiranih okvira za evaluaciju, kompanije mogu obezbediti da u njihovoj internoj infrastrukturi funkcionišu isključivo bezbedni i otporni proizvodi. Detaljniji vodič o tome kako odabrati najbolji proizvod dostupan je putem linka.

Za ublažavanje rizika u lancu snabdevanja i rizika povezanih sa odnosima poverenja, Kaspersky takođe preporučuje sledeće:

Saradnja sa dobavljačima po pitanju bezbednosti. Važno je blisko sarađivati sa dobavljačima kako bi se unapredile njihove bezbednosne mere — takva saradnja jača međusobno poverenje i čini zaštitu zajedničkim prioritetom.

Temeljna procena dobavljača pre sklapanja ugovora. Ključno je proceniti nivo bezbednosti potencijalnih dobavljača pre početka saradnje. To uključuje traženje uvida u njihove politike sajber bezbednosti, informacije o prethodnim incidentima i usklađenost sa industrijskim bezbednosnim standardima.

Za softverske proizvode i cloud usluge preporučuje se prikupljanje podataka o ranjivostima i sprovedenim penetracionim testovima, a u nekim slučajevima savetuje se i sprovođenje dinamičkog testiranja bezbednosti aplikacija (DAST).

Uvođenje ugovornih bezbednosnih zahteva. Ugovori sa dobavljačima treba da sadrže konkretne zahteve u vezi sa informacionom bezbednošću, kao što su redovne bezbednosne provere, usklađenost sa relevantnim bezbednosnim politikama vaše organizacije i protokoli za prijavu incidenata.

Primena preventivnih tehnoloških mera. Rizik od ozbiljne štete usled kompromitovanja dobavljača značajno se smanjuje ukoliko vaša organizacija primenjuje bezbednosne prakse kao što su princip najmanjih privilegija, „zero trust“ pristup i razvijeno upravljanje identitetima.

[1] Prema izveštaju „Supply chain reaction: securing the global digital ecosystem in an age of interdependence“. Za potrebe izveštaja, interni centar za istraživanje tržišta kompanije Kaspersky naručio je anketu u kojoj je ispitano 1.714 poslovnih lidera, uključujući izvršne direktore (C-level), potpredsednike, kao i rukovodioce timova i starije specijaliste iz kompanija sa više od 500 zaposlenih. Istraživanje je obuhvatilo 16 zemalja, uključujući Nemačku, Španiju, Italiju, Brazil, Meksiko, Kolumbiju, Singapur, Vijetnam, Kinu, Indiju, Indoneziju, Saudijsku Arabiju, Tursku, Egipat, Ujedinjene Arapske Emirate i Rusiju.

Ostali naslovi

Brža vožnja za tramvaje i autobuse
Srpska ekonomija
Bečki gradski prevoznik (Wiener Linien) će do 2030. godine investirati po dva miliona evra godišnje u mere za ubrzanje javnog prevoza
Država i privreda rade na novom Programu za suzbijanje sive ekonomije do 2030. 
Srpska ekonomija
Na inicijativu Ministarstva finansija počela je priprema novog Programa za suzbijanje sive ekonomije do 2030. sa pratećim Akcionim planom, a predstavnici države i privrede razmatraju mehanizme za očuvanje fer tržišta uprkos pritiscima globalne krize
Oko 60 brendova na „Beogradskom rakija festu“ 25. i 26. aprila u EXPO Playground-u
Srpska ekonomija
Centralna međunarodna manifestacija posvećena promociji rakije kao nacionalnog i regionalnog brenda „Beogradski rakija fest“ održaće se 25. i 26. aprila u prostoru EXPO Playground-a na Beogradskom sajmu
Bečki maraton 2026. spaja sport i kulturu
Srpska ekonomija
Najveći sportski događaj u Austriji, Bečki gradski maraton, ove godine se održava 19. aprila. Više od 40.000 učesnika i 300.000 gledalaca svake godine dolazi na ovaj sportski spektakl i stvara jedinstvenu atmosferu na ulicama Beča
Manifestacija „Dani Beograda” od 16. do 19. aprila
Srpska ekonomija
Programi manifestacije „Dani Beograda” održavaju se od 16. do 19. aprila u spomen na dva datuma koja su obeležila istoriju našeg grada, 16. april 878. godine, kada se prvi put u istorijskim dokumentima pominje slovenski naziv grada Beograda, i 19. april 1867. godine, kada simboličnom predajom ključeva grada od turskih vlasti Beograd ponovo postaje srpski grad
Sedmoro odabranih za međunarodnu rezidenciju u Segedinu
Srpska ekonomija
Segedin ovih dana postaje mesto susreta umetnosti i savremenih društvenih pitanja, jer je sedmoro umetnika iz Srbije i Mađarske dobilo priliku da kroz međunarodni projekat Parks4All istražuje granice između ličnog i zajedničkog, stvarnog i doživljenog prostora
Prva provera obučenosti najmlađe generacije vojnika
Srpska ekonomija
U centrima za obuku Vojske Srbije u Somboru i Leskovcu realizovana je provera osnovne individualne obučenosti vojnika koji su u martu započeli dobrovoljno služenje vojnog roka
Energetska sanacija bečkog stambenog giganta „Alt Erlaa”
Srpska ekonomija
Povodom 50-godišnjeg jubileja čuvenog bečkog stambenog kompleksa „Alt-Erlaa“ započinje jedan od najvećih projekata energetske sanacije u Austriji. U narednim godinama čitav kompleks biće iz osnova modernizovan. Između ostalog, biće zamenjene desetine hiljada prozora i vrata
Bezbednosni propusti ugrožavaju bezbednost automobila
Srpska ekonomija
Na konferenciji Security Analyst Summit 2025, kompanija Kaspersky predstavila je rezultate bezbednosne provere kojom je otkriven ozbiljan bezbednosni propust koji omogućava neovlašćeni pristup svim povezanim vozilima jednog proizvođača automobila
Popularni sajt za preuzimanje PC alata distribuirao malver tokom 19 sati
Srpska ekonomija
Zvanični sajt za preuzimanje CPU-Z i HWMonitor — besplatnih alata koje koriste desetine miliona korisnika računara širom sveta kako bi pratili performanse hardvera — kompromitovan je 9. aprila