Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nedostatak kvalifikovanog kadra u oblasti sajber-bezbednosti

Ključne prepreke za suzbijanje rizika u lancu snabdevanja
Srpska ekonomija

Novo globalno istraživanje kompanije Kaspersky pokazalo je da su nedostatak kvalifikovanih stručnjaka za IT bezbednost i potreba da globalne organizacije postavljaju prioritete među različitim bezbednosnim zadacima među glavnim faktorima koji otežavaju ublažavanje rizika od napada na lanac snabdevanja i napada putem odnosa poverenja (trusted relationship attacks). Oba faktora navodi gotovo polovina ispitanika (42%).

Nedavna studija kompanije Kaspersky[1] o rizicima u lancu snabdevanja i odnosima poverenja pokazala je da su napadi na lanac snabdevanja postali jedna od vodećih pretnji za poslovne organizacije, pri čemu je svaka treća organizacija bila pogođena takvim napadom tokom protekle godine. Ozbiljnost i učestalost ovih napada ukazuju na potrebu da se identifikuju ključni razlozi zbog kojih organizacije ne uspevaju da se efikasno nose sa tim rizicima.

Prema rezultatima ankete, jedna od glavnih prepreka za smanjenje rizika u lancu snabdevanja i u odnosima poverenja jeste nedostatak kvalifikovane radne snage. Ovaj manjak ostavlja organizacije bez kapaciteta da kontinuirano pristupaju i nadgledaju potencijalne ranjivosti trećih strana u okviru sopstvenih ekosistema.

Među drugim ključnim preprekama, ispitanici su naveli i potrebu za istovremenim upravljanjem brojnim prioritetima u oblasti sajber-bezbednosti. Ovo odražava činjenicu da su bezbednosni timovi često preopterećeni velikim brojem zadataka u isto vreme, zbog čega pretnje u lancu snabdevanja mogu ostati nedovoljno adresirane.

Pored ograničenih resursa, ispitanici su ukazali i na strukturne probleme: 39% njih navodi da ugovori sa izvođačima radova ne sadrže jasno definisane obaveze u vezi sa IT bezbednošću. Dodatnih 32% ispitanika ističe da zaposleni koji nisu iz oblasti IT bezbednosti često ne razumeju u potpunosti ove rizike.

 

Na globalnom nivou, prema istraživanju, čak 85% kompanija priznaje da njihove organizacije moraju unaprediti zaštitu od rizika u lancu snabdevanja i napada putem odnosa poverenja, dok samo 15% preduzeća smatra da su njihove trenutne bezbednosne mere efikasne. Nivo poverenja u postojeće mere dodatno opada u ključnim ekonomijama poput Nemačke (6%), Turske (7%), Italije (8%), Brazila (8%), Rusije (8%) i Saudijske Arabije (9%).

Istovremeno, rezultati ankete pokazuju da su postojeće prakse ublažavanja rizika povezanih sa trećim stranama fragmentisane, pri čemu nijedna metoda zaštite ne koristi više od 40% organizacija koje trenutno primenjuju takve mere. Čak se i najčešća zaštitna mera — dvofaktorska autentifikacija (two-factor authentication) — koristi kod samo 38% ispitanika.

Pored toga, samo 35% organizacija sprovodi redovne provere bezbednosnog stanja svojih izvođača i dobavljača. Kao rezultat toga, gotovo dve trećine kompanija nema kontinuirani uvid u nivo bezbednosti svojih partnera, što ih izlaže promenljivim ranjivostima unutar njihovih poslovnih ekosistema.

Zanimljivo je da kompanije koje su već bile pogođene napadima na lanac snabdevanja ili napadima putem odnosa poverenja češće usvajaju strože bezbednosne prakse. Organizacije koje su pretrpele incidente u lancu snabdevanja češće zahtevaju rezultate penetracionih testova (— u 56% slučajeva — dok žrtve kompromitovanja odnosa poverenja daju prioritet proverama usklađenosti sa industrijskim standardima (56%) i politikama upravljanja lancem snabdevanja svojih izvođača (53%).

„Kada su bezbednosni timovi preopterećeni, kadrovski nedovoljno popunjeni i primorani da daju prioritet hitnim zadacima umesto dugoročnim ciljevima otpornosti sistema, organizacije ostaju izložene pretnjama koje mogu neprimetno da se kreću kroz ekosistem njihovih dobavljača. Da bi se prekinuo ovaj ciklus, industrija mora usvojiti ujednačenije i doslednije strategije ublažavanja rizika — od standardizovanih procena dobavljača do jačanja svesti među timovima. Bezbednost lanca snabdevanja treba da postane zajednička i obavezujuća odgovornost čitave poslovne mreže“, izjavio je Dragan Davidović, generalni dierketor kompanije Kaspersky za istočnu Evropu.

Samo primenom preventivnih mera na nivou cele organizacije i strateškim pristupom partnerstvima sa dobavljačima i izvođačima kompanije mogu smanjiti rizike u lancu snabdevanja i obezbediti otpornost svog poslovanja.

Kako bi se ovi rizici ublažili, kompanija Kaspersky preporučuje sledeće mere:

Primena upravljanih bezbednosnih usluga– Organizacije koje nemaju sopstvene resurse za sajber-bezbednost mogu koristiti usluge eksternih provajdera. Rešenja poput Kaspersky Managed Detection and Response (MDR) i/ili Incident Response pokrivaju kompletan ciklus upravljanja incidentima – od identifikacije pretnji do kontinuirane zaštite i sanacije posledica.

Ulaganje u dodatnu obuku iz sajber-bezbednosti – Unapredite znanje zaposlenih kroz praktično orijentisane kurseve, samostalne ili uživo, u okviru programa Kaspersky Cybersecurity Training, koji stručnjacima pomažu da razviju tehničke veštine (hard skills) i zaštite organizacije od sofisticiranih napada.

Temeljna procena dobavljača pre sklapanja ugovora – Proverite njihove politike sajber-bezbednosti, podatke o prethodnim incidentima i usklađenost sa industrijskim bezbednosnim standardima. Kada je reč o softverskim i cloud uslugama, preporučuje se i analiza podataka o ranjivostima i rezultata penetracionih testova.

Uvođenje ugovornih bezbednosnih zahteva – Ugovori sa dobavljačima treba da sadrže konkretne zahteve u vezi sa informacionom bezbednošću, uključujući redovne bezbednosne revizije, usklađenost sa bezbednosnim politikama organizacije i protokole za prijavu bezbednosnih incidenata.

Saradnja sa dobavljačima u oblasti bezbednosti – Jačanje zaštite na obe strane i postavljanje bezbednosti kao zajedničkog prioriteta.

[1] Za potrebe izveštaja, interni centar za istraživanje tržišta kompanije Kaspersky sproveo je anketu među 1.714 tehničkih stručnjaka, uključujući zaposlene na C-level pozicijama, potpredsednike, rukovodioce timova i starije specijaliste iz kompanija sa više od 500 zaposlenih. Istraživanje je obuhvatilo 16 zemalja: Nemačku, Španiju, Italiju, Brazil, Meksiko, Kolumbiju, Singapur, Vijetnam, Kinu, Indiju, Indoneziju, Saudijsku Arabiju, Tursku, Egipat, Ujedinjene Arapske Emirate i Rusiju.

Ostali naslovi

Obuka na najsavremenijim radarima velikog dometa
Srpska ekonomija
Sposobnosti Vojske Srbije za odbranu od dejstva iz vazdušnog prostora u prethodnom periodu znatno su unapređene nabavkom savremenih radara i njihovom integracijom u sistem za kontrolu i zaštitu vazdušnog prostora Republike Srbije
Takmičenje za najbolje digitalne projekte i kampanje
Srpska ekonomija
IAB Serbia je produžio rok za prijave radova za MIXX Awards tako da agencije, brendovi i izdavači mogu prijaviti svoje radove 5. maja u 23:59
Izložba povodom Dana Vojske Srbije otvorena u Vojnom muzeju
Srpska ekonomija
Izložba „Srpsko-turski ratovi 1876 - 1878. godine“ otvorena je povodom obeležavanja Dana Vojske Srbije – 23. aprila, u Galeriji Vojnog muzeja na Kalemegdanu
Lažne aplikacije za kripto-novčanike na Apple App Store-u
Srpska ekonomija
Threat Research tim kompanije Kaspersky je identifikovao više zlonamernih aplikacija koje imitiraju legitimne kripto-novčanike na Apple App Store-u
Brža vožnja za tramvaje i autobuse
Srpska ekonomija
Bečki gradski prevoznik (Wiener Linien) će do 2030. godine investirati po dva miliona evra godišnje u mere za ubrzanje javnog prevoza
Ojačavanje sajber otpornosti
Srpska ekonomija
Novo istraživanje kompanije Kaspersky pokazalo je da je više od dve trećine kompanija spremno da investira u bezbednost svojih izvođača i dobavljača kako bi obezbedilo otpornost na sajber napade, dok dodatna četvrtina to već čini. Ova promena ukazuje na to da kompanije sada izvođače smatraju delom jedinstvenog, međusobno povezanog bezbednosnog ekosistema
Država i privreda rade na novom Programu za suzbijanje sive ekonomije do 2030. 
Srpska ekonomija
Na inicijativu Ministarstva finansija počela je priprema novog Programa za suzbijanje sive ekonomije do 2030. sa pratećim Akcionim planom, a predstavnici države i privrede razmatraju mehanizme za očuvanje fer tržišta uprkos pritiscima globalne krize
Oko 60 brendova na „Beogradskom rakija festu“ 25. i 26. aprila u EXPO Playground-u
Srpska ekonomija
Centralna međunarodna manifestacija posvećena promociji rakije kao nacionalnog i regionalnog brenda „Beogradski rakija fest“ održaće se 25. i 26. aprila u prostoru EXPO Playground-a na Beogradskom sajmu
Bečki maraton 2026. spaja sport i kulturu
Srpska ekonomija
Najveći sportski događaj u Austriji, Bečki gradski maraton, ove godine se održava 19. aprila. Više od 40.000 učesnika i 300.000 gledalaca svake godine dolazi na ovaj sportski spektakl i stvara jedinstvenu atmosferu na ulicama Beča
Manifestacija „Dani Beograda” od 16. do 19. aprila
Srpska ekonomija
Programi manifestacije „Dani Beograda” održavaju se od 16. do 19. aprila u spomen na dva datuma koja su obeležila istoriju našeg grada, 16. april 878. godine, kada se prvi put u istorijskim dokumentima pominje slovenski naziv grada Beograda, i 19. april 1867. godine, kada simboličnom predajom ključeva grada od turskih vlasti Beograd ponovo postaje srpski grad