Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sajber napadi na lance snabdevanja

Sajber kriminal
Srpska ekonomija

Napadi na lanac snabdevanja izdvojili su se kao najčešća sajber-pretnja sa kojom su se preduzeća suočavala tokom protekle godine, pokazuje nova globalna studija kompanije Kaspersky. Nalazi istraživanja ukazuju da se gotovo svaka treća kompanija tokom protekle godine suočila sa pretnjom usmerenom na lanac snabdevanja.

Prema nedavnim podacima Svetskog ekonomskog foruma, gotovo dve trećine (65%) velikih preduzeća navodi ranjivosti trećih strana i lanaca snabdevanja kao najveće prepreke za postizanje sajber-otpornosti u današnjem međusobno povezanom digitalnom okruženju. Kako bi procenio ranjivost organizacija na ovu pretnju, Kaspersky interni centar za istraživanje tržišta naručio je globalno istraživanje[1] koje ispituje na koji način se ovi rizici razvijaju i u kojoj meri su preduzeća širom sveta izložena tim pretnjama.

Prema rezultatima ankete sprovedene po nalogu kompanije Kaspersky, 31% velikih preduzeća bilo je pogođeno napadom na lanac snabdevanja u toku prethodnih 12 meseci, što je više nego kod bilo koje druge vrste sajber-pretnje. Pretnja po lanac snabdevanja naročito je usmerena na najpovezanije organizacije, pri čemu velika preduzeća beleže najvišu stopu pretrpljenih napada — 36% — u poređenju sa manjim[2] i srednjim[3] preduzećima.

Značajno je napomenuti da upravo ta grupa velikih[4] preduzeća prijavljuje i najveći prosečan broj dobavljača softvera i hardvera, upravljajući u proseku sa oko 100 dobavljača, što očigledno stvara ogromnu potencijalnu površinu napada. Pored toga, organizacije priznaju da pristup svojim sistemima odobravaju desetinama spoljašnjih saradnika: dok manja preduzeća u proseku angažuju oko 50 saradnika, kod velikih preduzeća taj broj raste na više od 130, čime se dodatno povećava sajber-rizik koji proizlazi iz međuzavisnosti u digitalnom prostoru — napadi zloupotrebom poverljivih odnosa, tokom kojih napadači mogu iskoristiti legitimne veze između organizacija.

Tokom protekle godine, napadi zloupotrebom poverljivih odnosa svrstani su među pet najčešćih pretnji, pri čemu su pogodili četvrtinu (25%) kompanija na globalnom nivou. Najčešće su napade zasnovane na zloupotrebi postojećih veza između organizacija pretrpele kompanije u Turskoj (35%), Singapuru (33%) i Meksiku (31%).

 

Napadi na lanac snabdevanja i napadi zloupotrebom poverljivih odnosa spadaju među najčešće pretnje, ali istraživanje pokazuje da mnogi rukovodioci imaju tendenciju da ih potcene. Kada su zamoljeni da klasifikuju pretnje prema stepenu opasnosti, organizacije su se fokusirale na složene napade kao što su napredne uporne pretnje (APT), ransomver ili pretnje iznutra, umesto na one sa kojima se zapravo najčešće suočavaju. Samo 9% preduzeća globalno rangiralo je napade na lanac snabdevanja kao svoju najveću zabrinutost, što predstavlja izuzetno nizak nivo pažnje s obzirom na učestalost kojom ove pretnje remete poslovanje. Slično tome, svega 8% ispitanika navelo je napade zloupotrebom poverljivih odnosa.

Dalje, većina stručnjaka razume da kompromitovanje lanca snabdevanja ili poverljivog odnosa može dovesti do prekida poslovnih operacija — više od polovine ispitanika identifikovalo je to kao ključnu posledicu takvih napada — ali mali broj njih ove pretnje svrstava među najviše prioritete. Ovaj raskorak pokazuje da je rizik prepoznat u teoriji, ali se nedovoljno primenjuju konkretne mere u praksi.

Istovremeno, kompanije u Singapuru (38%), Brazilu (36%), Kolumbiji (36%) i Meksiku (35%) znatno češće nego što je globalni prosek svrstavaju napade na lanac snabdevanja među tri najopasnije sajber-pretnje.

„Delujemo u digitalnom ekosistemu u kojem svaka veza, svaki dobavljač i svaka integracija postaju deo našeg bezbednosnog profila“, komentariše Sergej Soldatov, rukovodilac Centra za bezbednosne operacije (SOC) u kompaniji Kaspersky. „Kako organizacije postaju međusobno sve povezanije, njihova izloženost napadima raste zajedno s tim. U takvom okruženju, zaštita savremenog preduzeća zahteva pristup na nivou celokupnog ekosistema, koji jača ne samo pojedinačne sisteme, već i čitavu mrežu odnosa koja omogućava kontinuitet poslovanja.“

Samo primenom preventivnih mera na nivou cele organizacije i strateškim pristupom partnerstvima sa dobavljačima i saradnicima kompanije mogu smanjiti rizike u lancu snabdevanja i obezbediti otpornost svog poslovanja.

Radi ublažavanja ovih rizika, Kaspersky preporučuje sledeće:

Temeljno procenite dobavljače pre sklapanja ugovora. Proverite njihove politike sajber-bezbednosti, informacije o prethodnim incidentima i usklađenost sa industrijskim bezbednosnim standardima. Kada je reč o softveru i uslugama u cloud-u, preporučuje se i pregled podataka o ranjivostima i rezultata penetracionog testiranja.

Uvedite ugovorne bezbednosne zahteve. Sprovodite redovne bezbednosne revizije i obezbedite usklađenost sa relevantnim bezbednosnim politikama vaše organizacije i protokolima za prijavu incidenata.

Primenujte preventivne tehnološke mere. Uvedite bezbednosne prakse kao što su princip najmanjih privilegija, model nultog poverenja (Zero Trust) i napredno upravljanje identitetima, kako biste smanjili štetu u slučaju kompromitovanja dobavljača.

Obezbedite kontinuirani nadzor. Koristite rešenja poput proširenog otkrivanja i odgovora na pretnje - XDR ili upravljanog proširenog otkrivanja i odgovora na pretnje - MXDR, koja su deo linije proizvoda Kaspersky Next, za praćenje infrastrukture u realnom vremenu i otkrivanje anomalija u softveru i mrežnom saobraćaju, u skladu sa raspoloživošću internog stručnog kadra za sprovođenje takvog nadzora.

Razvijte plan reagovanja na incidente. Uverite se da obuhvata i napade na lanac snabdevanja i da uključuje korake za brzo identifikovanje i suzbijanje kompromitovanja — na primer, isključivanje dobavljača iz sistema kompanije.

Sarađujte sa dobavljačima po pitanju bezbednosti. Ojačajte zaštitu

[1] Za potrebe izveštaja, Kaspersky interni centar za istraživanje tržišta naručio je anketu u kojoj je učestvovalo 1.714 tehničkih stručnjaka, uključujući rukovodioce na najvišem nivou (C-level), potpredsednike, vođe timova i više specijaliste iz preduzeća sa više od 500 zaposlenih. Istraživanje je obuhvatilo 16 zemalja: Nemačku, Španiju, Italiju, Brazil, Meksiko, Kolumbiju, Singapur, Vijetnam, Kinu, Indiju, Indoneziju, Saudijsku Arabiju, Tursku, Egipat, Ujedinjene Arapske Emirate i Rusiju.

[2] 500–1.499 zaposlenih

[3] 1.500–2.499 zaposlenih

[4] 2.500 ili više zaposlenih

Ostali naslovi

Otvoren konkurs za prijem kandidata na Kurs za podoficire
Srpska ekonomija
Na konkurs se mogu prijaviti punoletni državljani Republike Srbije koji imaju najmanje četvorogodišnje srednje obrazovanje, koji su rođeni 1990. godine ili kasnije i koji su zdravstveno i psihofizički sposobni, bez obzira na to da li su odslužili vojni rok sa oružjem ili ne
U Beču u prvom kvartalu bez ijednog poginulog na putevima
Srpska ekonomija
Po prvi put je glavni grad Austrije u prvom godišnjem kvartalu dostigao cilj „nula poginulih“ u saobraćaju, saopštila je organizacija za mobilnost VCÖ. U prvom kvartalu 2025. godine u Beču su četiri osobe izgubile život u saobraćajnim nesrećama. Na nivou cele Austrije, u prva tri meseca ove godine 64 osobe su smrtno stradale u saobraćaju
Obuka na usavršenim samohodnim haubicama
Srpska ekonomija
Na poligonu „Karapandža“ kod Kraljeva realizovana je zajednička obuka posluga iz artiljerijskih diviziona Kopnene vojske na usavršenim samohodnim haubicama 122 mm 2S1 M-21
Poslednja bečka manufaktura četki
Srpska ekonomija
Kreativnost, preciznost, tradicija: „Evropski dani zanatske umetnosti“ i ove godine približavaju bečke stare zanate široj publici. Od 7. do 12. aprila brojne zanatske radionice u Beču otvaraju svoja vrata i pozivaju posetioce da uživo vide kako se srebro pretvara u pribor za jelo, kako se nameštaj i kožne torbe individualno oblikuju ili kako se izrađuju istorijski dekorativni manastirski predmeti
Flying Tiger Copenhagen dolazi u Srbiju
Srpska ekonomija
Flying Tiger Copenhagen ulazi na srpsko tržište otvaranjem svoje prve radnje u Beogradu, 8. aprila u BEO Shopping Centru. Ovim otvaranjem nastavlja se širenje danskog retail brenda u regionu Zapadnog Balkana, uz planirano otvaranje više radnji širom zemlje u narednim nedeljama
Jedinstvena muzičko-poetska celina posvećena ljubavi, sreći i lepoti
Srpska ekonomija
Muzičko-poetski sastav "Mića Jakšić i Oriendo" objavili su svoje prvo CD izdanje pod nazivom "Imam vremena još samo da te volim"
Plastenici za poljoprivredna gazdinstva iz Nove Varoši
Srpska ekonomija
Fondacija Ana i Vlade Divac i opština Nova Varoš, raspisale su novi konkurs za dodelu plastenika poljoprivrednim proizvođačima sa teritorije ove opštine  koji je otvoren do 22. aprila 2026. godine
U kojoj se fazi trenutno nalazi zlato – i šta sledi dalje
Srpska ekonomija
U poslednjih nekoliko nedelja, cena investicionog zlata prošla je kroz naglu korekciju, iznenadivši značajan broj investitora. Očekivani rast cene zbog geopolitičkih okolnosti na Bliskom istoku se nije desio. Razlog za to ne leži u samom zlatu, već u načinu na koji se tržišta ponašaju u kratkom roku
Za brži razvoj startapa i tehnološke privrede u Srbiji 45 preporuka
Srpska ekonomija
Zakonsko uređenje regulatornog sendboksa, uvođenje testa uticaja na inovacije i primenu veštačke inteligencije, usklađivanje definicija startapa, unapređenje poreskog tretmana digitalne imovine, olakšavanje istraživanja i razvoja, deo su reformskih preporuka koje NALED predstavlja u trećem izdanju Sive knjige inovacija
Projekat postrojenja za preradu vode u Zrenjaninu u užem izboru za prestižnu svetsku nagradu
Srpska ekonomija
Projekat postrojenja za preradu vode u Zrenjaninu, koji razvija i kojim upravlja kompanija Metito Utilities, uvršten je u uži izbor u kategoriji „Water Project of the Year“ u okviru Global Water Awards 2026