Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako podeliti sunce sa komšijama

Beograd
Ilustracija: Solarna elektrana na krovu zgrade
Srpska ekonomija

Broj stambenih zajednica u Srbiji koje su postale kupci-proizvođači električne energije je i dalje neznatan u odnosu na domaćinstva i privredne subjekte i u tom procesu se suočavaju s nizom izazova, od podrške stanara, preko postavljanja elektrane na krov, do priključenja na mrežu.

Rastislav Kragić, iz stambene zajednice koja je instalirala solarnu elektranu na zgradi na Novom Beogradu, govorio je u novoj epizodi podkasta „Elektrifikacija 2.0“ Centra za unapređenje životne sredine, koji se realizuje u okviru projekta „Klima i energija u rukama građana“ sa ciljem da unaprede javne politike, i olakša i osnaži učešće građana u dekarbonizaciji i proizvodnji električne energije za sopstvene potrebe.

„Prvi problem koji je možda i najizazovniji je ubediti komšije da mi to hoćemo“, rekao je Kragić, dodajući da je za izgradnju solarne elektrane potreban pristanak dve trećine stanara.

Oni su započeli projekat pre oko dve godine. Sedam stanara je odlučilo da investira, i prošle godine je na toj četvorospratnoj zgradi postavljena solarna elektrana kapaciteta 15kW.

Svaki investitor će iz elektrane dobijati po nešto više od 2kW, dok će ostalih 300 vati biti poklonjeno za zajedničku potrošnju struje u dva ulaza zgrade.

Kragić je rekao da je u njihovom slučaju povoljna okolnost bila to što su na konkursu dobili subvenciju Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), čiji je cilj bio upravo da se uradi demonstracioni projekat, imajući u vidu da nema dovoljno stambenih zajednica prozjumera, kako bi se videlo gde su problemi i da se napravi model po kojem bi i druge stambene zajednice mogle da investiraju u solarne elektrane.

Time je pokriveno 60 odsto troškova, dok je sedam stanara investitora obezbedilo ostatak sredstava, odnosno po 1.000 evra.

Kragić je naveo da je jedan od izazova bila procena isplativosti takve investicije za svako domaćinstvo, ali im je u tome pomogao kalkulator za isplativost izgradnje solarne elektrane.

Analizom potrošnje struje i godišnjih troškova stanara, došli su do zaključka da se investicija isplati za ona domaćinstva čiji su računi za električnu energiju veći od 5.000 dinara.

„Tih mojih 2kW proizvodi struju za mene i imaću uštedu oko 200 evra na godišnjem nivou, što znači za pet godina očekujem da mi se ta investicija vrati. Najavljeno poskupljenje struje će imati pozitivan efekat i brže će se isplatiti investicija. Nakon tih pet godina sve što ta solarna elektrana proizvodi biće čist benefit bez nekih velikih troškova“, rekao je Kragić.

On je dodao da što je manji račun za struju to se enormno povećava period povratka investicija i da nije cilj da se zameni 100 odsto električne energije koja se troši solarnom elektranom, nego da se napravi optimalna ušteda tako da se na godišnjem nivou uštedi 30 odsto.

Kada je u pitanju samo postavljanje solarne elektrane, Kragić je rekao da je u njihovom slučaju to trajalo šest dana.

Kragić je posebno naglasio važnost hidroizolacije krova, rekavši da solarna elektrana ne bi trebalo da se gradi ukoliko nije urađena hidroizolacija, ali da takođe treba voditi računa da se ona ne ošteti prilikom postavljanja panela.

Obračun i raspodela proizvedene energije se izračunavaju na osnovu učešća u investiciji i u skladu s tim se investitorima smanjuju računi za struju.

Kragić je ukazao da je nedostatak u slučaju stambenih zajednica to što, za razliku od domaćinstava prozjumera, nemaju mogućnost direktne potrošnje električne energije, ali da bi i to moglo da se reši na više načina. Najjednostavnije rešenje bi, prema njegovom mišljenju, bilo da se uvede pravilo da se za stambene zajednice priznaje određeni procenat direktne potrošnje, a za sve preko toga se može obračunavati mrežarina za isporuku električne energije u mrežu.

Procedura dobijanja odobrenja za priključenje na mrežu i prilagođavanje mernog mesta trajala je oko godinu dana, a sada je ostalo da se naprave ugovori sa snabdevačem o kupoprodaji električne energije. Za to će morati da prevaziđu još jednu prepreku, a to je regulisanje zajedničke potrošnje struje za čiju naplatu je nadležno javno preduzeće „Infostan“.

„Nismo prva stambena zajednica koja će dobiti status kupca-proizvođača, ali smo prva stambena zajednica koja ima i zajedničku potrošnju i određeni broj investitora iz stambene zajednice“, rekao je Kragić i izrazio nadu da će njihov primer, olakšati i ubrzati proces za druge stambene zajednice koje odluče da postanu prozjumeri.

Primena ovakvog rešenja gde građani kolektivno učestvuju u proizvodnji električne energije u stambenim zgradama je od izuzetnog značaja za rešavanje sve većih potreba za električnom energijom, imajući u vidu da u Srbiji ima oko 55.000 registrovanih stambenih zajednica. Ovaj projekat solarne elektrane će zasigurno poslužiti svim ovim stambenim zajednicama da pronađu inspiraciju, ali i konkretne korake, kako da i oni postanu „solarna stambena zajednica“. Na ovaj način se i dodatno smanjuje cena električne energije za sve koji učestvuju u raspodeli, i ovo predstavlja jedan od najboljih načina da se električna energija proizvodi i troši lokalno, što doprinosi i rasterećenju i olakšavanju rada celokupnog elektroenergetskog sistema.

Celu epizodu podkasta „Elektrifikacija 2.0“ možete pogledati na: https://youtu.be/pPHntA2u7hw

Ovaj podkast je izradio Centar za unapređenje životne sredine, u okviru projekta „Klima i energija u rukama građana“. Ove aktivnosti su deo EKO-SISTEM programa koji realizuju Mladi istraživači Srbije, a podržava Švedska.”

Ostali naslovi

Farma muva u Beču proizvodi đubrivo
Srpska ekonomija
U jednoj fabrici u bečkoj opštini Zimering gaje se crne vojničke muve kako bi se od njih proizvodila stočna hrana i đubrivo. Od ostataka iz proizvodnje hrane za ljude i stočne hrane ponovo se pravi hrana za životinje
Srbija ima realnu šansu za ubrzani ekonomski rast vođen inovacijama
Srpska ekonomija
Srbija ima jedinstvenu priliku da definiše novu fazu razvoja zasnovanu na održivosti, inovacijama, visoko kvalifikovanoj radnoj snazi i stabilnom poslovnom okruženju. Postizanje ovog cilja zahteva snažne politike, jasne regulative i savremen pristup tehnologiji i stručnom obrazovanju
Impresivni dron šou i spektakularni vatromet
Srpska ekonomija
Beograd ulazi u 2026. uz domaće i regionalne zvezde Senidu, Aleksandru Radović, Gocu Tržan i orkestar Bobana i Marka Markovića
Beohemija svečano obeležila završetak najveće investicije u svojoj novijoj istoriji – „Building the Future of Growth“
Srpska ekonomija
Sa tradicijom dužom od tri decenije i brendom Duel, prepoznatljivim širom regiona, kompanija Beohemija danas je stub domaće industrije i primer uspešne sinergije lokalnog znanja i međunarodnog kapitala
Na Mašinskom fakultetu predstavljen zajednički vizionarski pravac Srbije i međunarodnih partnera
Srpska ekonomija
Osmi E-Mobility forum, posvećen elektromobilnosti, urbanoj mobilnosti i naprednim tehnologijama, održan je na Mašinskom fakultetu u Beogradu u organizaciji Mašinskog fakulteta i Nacionalne asocijacije za autonomna i električna vozila (NAEV)
Uspostavljen Registar kancelarija Komesara sekcije
Srpska ekonomija
Agencija za privredne registre Republike Srbije (APR) saopštila je da je za potrebe organizovanja međunarodne izložbe Ekspo 2027 Beograd, koja će se održati od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine u Beogradu, uspostavila Registar kancelarija Komesara sekcije
Nova generacija vojnika započela služenje vojnog roka
Srpska ekonomija
U centre Vojske Srbije za osnovnu obuku na dobrovoljno služenje vojnog roka primljeni su vojnici generacije „decembar 2025“, koji će se narednih šest meseci osposobljavati za vojnoevidencione specijalnosti rodova i službi Vojske Srbije
Informacije i pomoć pri podnošenju prijava za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima
Srpska ekonomija
Uslužni centar za građane za informisanje i pomoć prilikom podnošenja prijava za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima uspostavljen je u zgradi Gradske uprave u Ulici kraljice Marije broj 1
Visoka tehnologija iz Beča za ceo svet
Srpska ekonomija
Bečka fabrika za proizvodnju tramvaja i lakih železničkih vozila „Alstom“ nije samo proizvodni pogon, već i globalni centar stručnosti za tramvaje i gradske železnice. Ovde radi oko 730 visokokvalifikovanih zaposlenih, među njima 190 inženjera na najmodernijim tehnologijama. Čak i u Australiji i SAD saobraćaju niskopodna „Flexity“-vozila koja su razvijena i dizajnirana u Beču
Prijava za novogodišnje paketiće na Voždovcu
Srpska ekonomija
Gradska opština Voždovac i ove godine priprema novogodišnje paketiće za decu do navršenih 10 godina (rođenu od 1. januara 2015. do 31. decembra 2025. godine), saopšteno je iz Opštine Voždovac