Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako podeliti sunce sa komšijama

Beograd
Ilustracija: Solarna elektrana na krovu zgrade
Srpska ekonomija

Broj stambenih zajednica u Srbiji koje su postale kupci-proizvođači električne energije je i dalje neznatan u odnosu na domaćinstva i privredne subjekte i u tom procesu se suočavaju s nizom izazova, od podrške stanara, preko postavljanja elektrane na krov, do priključenja na mrežu.

Rastislav Kragić, iz stambene zajednice koja je instalirala solarnu elektranu na zgradi na Novom Beogradu, govorio je u novoj epizodi podkasta „Elektrifikacija 2.0“ Centra za unapređenje životne sredine, koji se realizuje u okviru projekta „Klima i energija u rukama građana“ sa ciljem da unaprede javne politike, i olakša i osnaži učešće građana u dekarbonizaciji i proizvodnji električne energije za sopstvene potrebe.

„Prvi problem koji je možda i najizazovniji je ubediti komšije da mi to hoćemo“, rekao je Kragić, dodajući da je za izgradnju solarne elektrane potreban pristanak dve trećine stanara.

Oni su započeli projekat pre oko dve godine. Sedam stanara je odlučilo da investira, i prošle godine je na toj četvorospratnoj zgradi postavljena solarna elektrana kapaciteta 15kW.

Svaki investitor će iz elektrane dobijati po nešto više od 2kW, dok će ostalih 300 vati biti poklonjeno za zajedničku potrošnju struje u dva ulaza zgrade.

Kragić je rekao da je u njihovom slučaju povoljna okolnost bila to što su na konkursu dobili subvenciju Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), čiji je cilj bio upravo da se uradi demonstracioni projekat, imajući u vidu da nema dovoljno stambenih zajednica prozjumera, kako bi se videlo gde su problemi i da se napravi model po kojem bi i druge stambene zajednice mogle da investiraju u solarne elektrane.

Time je pokriveno 60 odsto troškova, dok je sedam stanara investitora obezbedilo ostatak sredstava, odnosno po 1.000 evra.

Kragić je naveo da je jedan od izazova bila procena isplativosti takve investicije za svako domaćinstvo, ali im je u tome pomogao kalkulator za isplativost izgradnje solarne elektrane.

Analizom potrošnje struje i godišnjih troškova stanara, došli su do zaključka da se investicija isplati za ona domaćinstva čiji su računi za električnu energiju veći od 5.000 dinara.

„Tih mojih 2kW proizvodi struju za mene i imaću uštedu oko 200 evra na godišnjem nivou, što znači za pet godina očekujem da mi se ta investicija vrati. Najavljeno poskupljenje struje će imati pozitivan efekat i brže će se isplatiti investicija. Nakon tih pet godina sve što ta solarna elektrana proizvodi biće čist benefit bez nekih velikih troškova“, rekao je Kragić.

On je dodao da što je manji račun za struju to se enormno povećava period povratka investicija i da nije cilj da se zameni 100 odsto električne energije koja se troši solarnom elektranom, nego da se napravi optimalna ušteda tako da se na godišnjem nivou uštedi 30 odsto.

Kada je u pitanju samo postavljanje solarne elektrane, Kragić je rekao da je u njihovom slučaju to trajalo šest dana.

Kragić je posebno naglasio važnost hidroizolacije krova, rekavši da solarna elektrana ne bi trebalo da se gradi ukoliko nije urađena hidroizolacija, ali da takođe treba voditi računa da se ona ne ošteti prilikom postavljanja panela.

Obračun i raspodela proizvedene energije se izračunavaju na osnovu učešća u investiciji i u skladu s tim se investitorima smanjuju računi za struju.

Kragić je ukazao da je nedostatak u slučaju stambenih zajednica to što, za razliku od domaćinstava prozjumera, nemaju mogućnost direktne potrošnje električne energije, ali da bi i to moglo da se reši na više načina. Najjednostavnije rešenje bi, prema njegovom mišljenju, bilo da se uvede pravilo da se za stambene zajednice priznaje određeni procenat direktne potrošnje, a za sve preko toga se može obračunavati mrežarina za isporuku električne energije u mrežu.

Procedura dobijanja odobrenja za priključenje na mrežu i prilagođavanje mernog mesta trajala je oko godinu dana, a sada je ostalo da se naprave ugovori sa snabdevačem o kupoprodaji električne energije. Za to će morati da prevaziđu još jednu prepreku, a to je regulisanje zajedničke potrošnje struje za čiju naplatu je nadležno javno preduzeće „Infostan“.

„Nismo prva stambena zajednica koja će dobiti status kupca-proizvođača, ali smo prva stambena zajednica koja ima i zajedničku potrošnju i određeni broj investitora iz stambene zajednice“, rekao je Kragić i izrazio nadu da će njihov primer, olakšati i ubrzati proces za druge stambene zajednice koje odluče da postanu prozjumeri.

Primena ovakvog rešenja gde građani kolektivno učestvuju u proizvodnji električne energije u stambenim zgradama je od izuzetnog značaja za rešavanje sve većih potreba za električnom energijom, imajući u vidu da u Srbiji ima oko 55.000 registrovanih stambenih zajednica. Ovaj projekat solarne elektrane će zasigurno poslužiti svim ovim stambenim zajednicama da pronađu inspiraciju, ali i konkretne korake, kako da i oni postanu „solarna stambena zajednica“. Na ovaj način se i dodatno smanjuje cena električne energije za sve koji učestvuju u raspodeli, i ovo predstavlja jedan od najboljih načina da se električna energija proizvodi i troši lokalno, što doprinosi i rasterećenju i olakšavanju rada celokupnog elektroenergetskog sistema.

Celu epizodu podkasta „Elektrifikacija 2.0“ možete pogledati na: https://youtu.be/pPHntA2u7hw

Ovaj podkast je izradio Centar za unapređenje životne sredine, u okviru projekta „Klima i energija u rukama građana“. Ove aktivnosti su deo EKO-SISTEM programa koji realizuju Mladi istraživači Srbije, a podržava Švedska.”

Ostali naslovi

Finansijska stabilnost najveći izazov 
Srpska ekonomija
Globalnu nedelju preduzetništva, koja je u toku, Srbija dočekuje sa ohrabrujućim brojkama ali i starim izazovima. Preduzetništvo u poslednjih pet godina konstantno raste. Ipak, od skoro 370.000 registrovanih preduzetnika, tek oko dve trećine je zaista aktivno i zapošljava više od 260.000 ljudi
Informacije i pomoć pri podnošenju prijava za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima
Srpska ekonomija
Uslužni centar za građane za informisanje i pomoć prilikom podnošenja prijava za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima uspostavljen je u zgradi Gradske uprave u Ulici kraljice Marije broj 1
Provera obučenosti jedinice Vojske Srbije za učešće u mirovnoj operaciji
Srpska ekonomija
U bazi „Jug“ i na poligonu „Borovac“ prethodne nedelje je realizovana taktička vežba „Srpski štit 26“, na kojoj su provereni obučenost i interoperabilnost pešadijske čete iz sastava Druge brigade kopnene vojske za angažovanje u mirovnoj operaciji Ujedinjenih nacija u Libanu
Beč će do 2080. godine kontinuirano rasti
Srpska ekonomija
Beč će do 2040. godine biti jedina savezna pokrajina u Austriji u kojoj će broj „radno sposobnih osoba“ rasti, i to za 13 procenata, ističe, rukovoditeljka projekta demografskih istraživanja pri organizaciji „Statistik Austria“, Paulin Pol
Transport i logistika krvotok ukupnog ekonomskog sistema
Srpska ekonomija
Infrastrukturna ulaganja, snažnija regionalna saradnja, koordinacija privrede i Vlade u donošenju kratkoročnih i dugoročnih odluka, digitalizacija, razvoj kadrova i primena inovacija ključni su faktori daljeg unapređenja sektora transporta i logistike u regionu
Akademik Matija Bećković otvara manifestaciju Dani Đure Jakšića
Srpska ekonomija
„Dani Đure Jakšića“ predstavljaju tronedeljnu kulturno-umetničku manifestaciju koji slavi život, delo i duh Đure Jakšića (1832–1878) – pesnika, slikara, učitelja, rodoljuba i jednog od najistaknutijih stvaralaca srpskog romantizma, a u organizaciji Umetničke grupe ARTE i Kuće Đure Jakšića u Beogradu
Domaći robot AgAR niže svetske uspehe
Srpska ekonomija
Poljoprivredni robot AgAR privukao veliku pažnju na sajmu AGRITECHNICA u Hanoveru i ušao u finale za prestižnu nagradu robotski traktor godine
BIGZ ulazi na gastronomsku mapu Beograda
Srpska ekonomija
U istorijskoj i kultnoj zgradi BIGZ-a, jednom od najznačajnijih ostvarenja srpskog modernizma, sinoć je otvoren restoran BIGZ 011, donoseći Beogradu novu dimenziju urbane gastronomije i spajajući istoriju, arhitekturu i kreativnu energiju ovog legendarnog prostora
Inicijativa kompanije Visa tradicionalno okupila više od hiljadu žena koje pokreću svoje biznise
Srpska ekonomija
Ove godine u beogradskoj Ložionici, organizovano je tradicionalno okupljanje preduzetnica iz čitave Srbije i to na Velikom edukativnom događaju She’s Next empowered by Visa. Tokom celodnevnog programa, posvećenog osnaživanju i umrežavanju žena u biznisu
Otvorena Akademija jedinstvenog tržišta
Srpska ekonomija
Akademija jedinstvenog tržišta predstavlja novu fazu u evropskoj integraciji regiona: jačanje institucija, razvoj kompetencija i stvaranje poverenja koje je neophodno za pristup jedinstvenom tržištu Evropske unije