Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako podeliti sunce sa komšijama

Beograd
Ilustracija: Solarna elektrana na krovu zgrade
Srpska ekonomija

Broj stambenih zajednica u Srbiji koje su postale kupci-proizvođači električne energije je i dalje neznatan u odnosu na domaćinstva i privredne subjekte i u tom procesu se suočavaju s nizom izazova, od podrške stanara, preko postavljanja elektrane na krov, do priključenja na mrežu.

Rastislav Kragić, iz stambene zajednice koja je instalirala solarnu elektranu na zgradi na Novom Beogradu, govorio je u novoj epizodi podkasta „Elektrifikacija 2.0“ Centra za unapređenje životne sredine, koji se realizuje u okviru projekta „Klima i energija u rukama građana“ sa ciljem da unaprede javne politike, i olakša i osnaži učešće građana u dekarbonizaciji i proizvodnji električne energije za sopstvene potrebe.

„Prvi problem koji je možda i najizazovniji je ubediti komšije da mi to hoćemo“, rekao je Kragić, dodajući da je za izgradnju solarne elektrane potreban pristanak dve trećine stanara.

Oni su započeli projekat pre oko dve godine. Sedam stanara je odlučilo da investira, i prošle godine je na toj četvorospratnoj zgradi postavljena solarna elektrana kapaciteta 15kW.

Svaki investitor će iz elektrane dobijati po nešto više od 2kW, dok će ostalih 300 vati biti poklonjeno za zajedničku potrošnju struje u dva ulaza zgrade.

Kragić je rekao da je u njihovom slučaju povoljna okolnost bila to što su na konkursu dobili subvenciju Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), čiji je cilj bio upravo da se uradi demonstracioni projekat, imajući u vidu da nema dovoljno stambenih zajednica prozjumera, kako bi se videlo gde su problemi i da se napravi model po kojem bi i druge stambene zajednice mogle da investiraju u solarne elektrane.

Time je pokriveno 60 odsto troškova, dok je sedam stanara investitora obezbedilo ostatak sredstava, odnosno po 1.000 evra.

Kragić je naveo da je jedan od izazova bila procena isplativosti takve investicije za svako domaćinstvo, ali im je u tome pomogao kalkulator za isplativost izgradnje solarne elektrane.

Analizom potrošnje struje i godišnjih troškova stanara, došli su do zaključka da se investicija isplati za ona domaćinstva čiji su računi za električnu energiju veći od 5.000 dinara.

„Tih mojih 2kW proizvodi struju za mene i imaću uštedu oko 200 evra na godišnjem nivou, što znači za pet godina očekujem da mi se ta investicija vrati. Najavljeno poskupljenje struje će imati pozitivan efekat i brže će se isplatiti investicija. Nakon tih pet godina sve što ta solarna elektrana proizvodi biće čist benefit bez nekih velikih troškova“, rekao je Kragić.

On je dodao da što je manji račun za struju to se enormno povećava period povratka investicija i da nije cilj da se zameni 100 odsto električne energije koja se troši solarnom elektranom, nego da se napravi optimalna ušteda tako da se na godišnjem nivou uštedi 30 odsto.

Kada je u pitanju samo postavljanje solarne elektrane, Kragić je rekao da je u njihovom slučaju to trajalo šest dana.

Kragić je posebno naglasio važnost hidroizolacije krova, rekavši da solarna elektrana ne bi trebalo da se gradi ukoliko nije urađena hidroizolacija, ali da takođe treba voditi računa da se ona ne ošteti prilikom postavljanja panela.

Obračun i raspodela proizvedene energije se izračunavaju na osnovu učešća u investiciji i u skladu s tim se investitorima smanjuju računi za struju.

Kragić je ukazao da je nedostatak u slučaju stambenih zajednica to što, za razliku od domaćinstava prozjumera, nemaju mogućnost direktne potrošnje električne energije, ali da bi i to moglo da se reši na više načina. Najjednostavnije rešenje bi, prema njegovom mišljenju, bilo da se uvede pravilo da se za stambene zajednice priznaje određeni procenat direktne potrošnje, a za sve preko toga se može obračunavati mrežarina za isporuku električne energije u mrežu.

Procedura dobijanja odobrenja za priključenje na mrežu i prilagođavanje mernog mesta trajala je oko godinu dana, a sada je ostalo da se naprave ugovori sa snabdevačem o kupoprodaji električne energije. Za to će morati da prevaziđu još jednu prepreku, a to je regulisanje zajedničke potrošnje struje za čiju naplatu je nadležno javno preduzeće „Infostan“.

„Nismo prva stambena zajednica koja će dobiti status kupca-proizvođača, ali smo prva stambena zajednica koja ima i zajedničku potrošnju i određeni broj investitora iz stambene zajednice“, rekao je Kragić i izrazio nadu da će njihov primer, olakšati i ubrzati proces za druge stambene zajednice koje odluče da postanu prozjumeri.

Primena ovakvog rešenja gde građani kolektivno učestvuju u proizvodnji električne energije u stambenim zgradama je od izuzetnog značaja za rešavanje sve većih potreba za električnom energijom, imajući u vidu da u Srbiji ima oko 55.000 registrovanih stambenih zajednica. Ovaj projekat solarne elektrane će zasigurno poslužiti svim ovim stambenim zajednicama da pronađu inspiraciju, ali i konkretne korake, kako da i oni postanu „solarna stambena zajednica“. Na ovaj način se i dodatno smanjuje cena električne energije za sve koji učestvuju u raspodeli, i ovo predstavlja jedan od najboljih načina da se električna energija proizvodi i troši lokalno, što doprinosi i rasterećenju i olakšavanju rada celokupnog elektroenergetskog sistema.

Celu epizodu podkasta „Elektrifikacija 2.0“ možete pogledati na: https://youtu.be/pPHntA2u7hw

Ovaj podkast je izradio Centar za unapređenje životne sredine, u okviru projekta „Klima i energija u rukama građana“. Ove aktivnosti su deo EKO-SISTEM programa koji realizuju Mladi istraživači Srbije, a podržava Švedska.”

Ostali naslovi

LG donira 20 Xboom party zvučnika obrazovnim ustanovama širom Srbije
Srpska ekonomija
Povodom 20 godina predstavništva u Srbiji, LG Electronics obeležava jubilej inicijativom posvećenom obrazovnim ustanovama širom zemlje. Kao deo obeležavanja dve decenije prisustva na domaćem tržištu, kompanija donira 20 LG Xboom RNC5 zvučnika školama i vrtićima širom Srbije
Ispružite ruku za život
Srpska ekonomija
Kompanija EKO Serbia, Udruženje obolelih od multiplog mijeloma Srbije, Crveni krst Novog Sada i Zavod za transfuziju krvi Vojvodine drugu godinu zaredom zajednički organizuju humanitarnu akciju pod nazivom „Ispružite ruku za život“, sa ciljem podizanja svesti o značaju dobrovoljnog davanja krvi i pružanja podrške pacijentima kojima su transfuzije neophodan deo lečenja
Prvi skup o primeni AI u turizmu
Srpska ekonomija
Regionalna konferencija „AI Tourism Summit“, prvi stručni skup koji je posvećen primeni veštačke inteligencije u turizmu, okupio je stotinu predstavnika turističkog sektora, lokalnih samouprava, tehnoloških kompanija, institucija i stručnjaka za AI, kako bi razgovarali o budućnosti turizma u digitalnom dobu
Cena prometovanog obradivog zemljišta 2025. godine 9.583 evra po hektaru
Srpska ekonomija
Republički geodetski zavod objavio je prvi izveštaj o cenama poljoprivrednog zemljišta u Srbiji za 2025. godinu, čime je po prvi put javnosti stavljen na raspolaganje zvaničan statistički indikator o vrednosti poljoprivrednog zemljišta izrađen u skladu sa metodologijom Evropske unije
Pojačana kontrola saobraćaja od 1. do 7. juna
Srpska ekonomija
Ministarstvo unutrašnjih poslova Vlade Republike Srbije saopštilo je da će u periodu od 1. do 7. juna, u 34 evropske države članice organizacije ROADPOL (evropska mreža saobraćajnih policija) biti sprovedena akcija pojačane kontrole saobraćaja usmerena na otkrivanje i sankcionisanje prekršaja koje čine vozači dvotočkaša – motocikala i mopeda, bicikala i lakih električnih vozila
Horizons Forum 18. i 19. juna u Beogradu
Srpska ekonomija
Horizons Forum o održivosti i povezivanju biće održan 18. i 19. juna u Sava Centru u Beogradu. Ovaj međunarodni forum posvećen je održivosti, povezivanju, investicijama, tehnologiji, energetici, veštačkoj inteligenciji i budućnosti saradnje Evrope, Kine i Azije
Konkursi za specijalne jedinice Vojske Srbije otvoreni do 15. jula
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije pozivaju sve mladiće i devojke, koji žele da svoju znanje, snagu i patriotizam stave u službu otadžbine, da se prijave na konkurs za prijem u elitne sastave — 72. brigadu za specijalne operacije i 63. padobransku brigadu
„Beogradski karneval brodova” u subotu, 13. juna
Srpska ekonomija
„Beogradski karneval brodova”, jedan od najatraktivnijih festivala u našoj prestonici, ove godine biće održan u subotu, 13. juna, od 17 časova, kada će naši sugrađani, domaći i strani gosti uživati u čuvenoj povorci okićenih plovila i bogatom muzičkom i zabavnom programu na obali, saopšteno je iz Turističke organizacije Beograda
Platna kartica postaje karta za prevoz
Srpska ekonomija
Bečki gradski prevoznik „Bečke linije“ (nem. Wiener Linien) pokrenuo je novi pilot-projekat „Tap+Ride“, koji kupovinu karata čini još jednostavnijom. Dovoljan je jedan dodir debitnom ili kreditnom karticom, pametnim telefonom ili pametnim satom i izabrano sredstvo plaćanja automatski postaje karta za odabranu vožnju u gradskoj zoni Beča
Stručnjaci upozoravaju: Razvoj veštačke inteligencije brži od regulatornog okvira
Srpska ekonomija
U organizaciji profesionalnog Udruženja ISACA Beograd. Konferencija okuplja više od 100 međunarodnih i regionalnih eksperata iz više od 15 zemalja sveta iz oblasti IT upravljanja, sajber bezbednosti i digitalnih rizika