Fotografija: UN Srbija/Jakov Simovic Povodom Međunarodnog dana žena, predstavnici nacionalnih institucija, Evropske unije i Ujedinjenih nacija potvrdili su zajedničku posvećenost unapređenju rodne ravnopravnosti u praksi. U diskusiji je naglašena važnost koordinisanog delovanja i kontinuirane saradnje kako bi napredak doprineo dobrobiti svih žena i devojčica.
Događaj pod nazivom „Od globalnih obaveza do ravnopravnosti u svakodnevnom životu“ bio je posvećen razmatranju na koji način postojeći standardi i javne politike dovode do konkretnih rezultata. U središtu razgovora bio je nedavno finalizovani Profil rodne ravnopravnosti u Srbiji za 2025, zajednička analitička referenca koju je izradio Tim UN u Srbiji.
Profil pruža pregled zasnovan na dokazima o tome kako okviri rodne ravnopravnosti funkcionišu u različitim oblastima, uključujući ekonomsku participaciju, zaštitu od nasilja, obrazovanje, digitalnu transformaciju i donošenje odluka. Analiza potvrđuje da je Srbija razvila sveobuhvatne normativne temelje usklađene sa međunarodnim standardima, uz istovremeno naglašavanje značaja kontinuirane institucionalne koordinacije i efikasne primene politika kako bi se ubrzao napredak.
Osvrćući se na dalji napredak u oblasti rodne ravnopravnosti, ambasador Evropske unije u Srbiji Andreas fon Bekerat izjavio je:
„Evropska unija je jedno od najboljih mesta na svetu za život žena. Ipak, nismo savršeni i kontinuirano radimo na tome da životi žena i devojčica budu pravedniji i ravnopravniji. U susret Međunarodnom danu žena, Evropska komisija će usvojiti Strategiju za rodnu ravnopravnost 2026–2030, koja će definisati konkretne mere za unapređenje rodne ravnopravnosti – od borbe protiv rodno zasnovanog nasilja do smanjenja rodnih razlika u zaradama i zapošljavanju, kao i uvođenja rodno osetljivih politika u digitalnoj i zelenoj tranziciji. U Srbiji je poslednji izveštaj Evropske komisije ukazao na niz preporuka koje, ukoliko budu sprovedene, predstavljaju smernice za unapređenje rodne ravnopravnosti, a Evropska unija će nastaviti da podržava Srbiju u njihovoj realizaciji.“
Stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji Matilde Mordt naglasila je značaj ubrzanja i zajedničkog liderstva:
„Srbija ima postavljene pravne temelje za rodnu ravnopravnost. Ljudski kapaciteti su snažni. Sledeća faza odnosi se na primenu – bržu, bolje koordinisanu i adekvatno finansiranu. Rodna ravnopravnost nije izdvojena tema; ona prožima ekonomski razvoj, digitalnu transformaciju, zelenu tranziciju i upravljanje. A ‘za sve’ zaista mora značiti za sve – uključujući žene u ruralnim područjima, Romkinje, žene sa invaliditetom, mlade žene koje ulaze na tržište rada i žene koje su preživele nasilje. Ubrzanje nije opcija – ono je neophodno.“
Ministarka bez portfelja zadužena za oblast rodne ravnopravnosti, sprečavanja nasilja nad ženama i ekonomskog i političkog osnaživanja žena Tatjana Macura istakla je:
„Osmi mart je podsetnik da ravnopravnost nije simbolika, već obaveza. Naš prioritet je da svaka žena u Srbiji ima jednaku šansu za zapošljavanje, napredovanje i političko učešće, ali i da bude potpuno bezbedna u svom domu i na radnom mestu. Borba protiv nasilja nad ženama nije tema jednog dana – to je svakodnevna odgovornost institucija.“
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević naglasio je: „Žene su se izborile za pravo glasa, obrazovanje, rad i učešće u odlučivanju. Ipak, u svetu ratova i kriza žene su i dalje posebno izložene nasilju, raseljavanju, siromaštvu i sistemskom kršenju ljudskih prava.Ravnopravnost ne sme ostati cilj koji ćemo možda jednog dana dostići. Ona zahteva promenu obrazaca ponašanja u svim oblastima društva. Naša je obaveza da budemo glas onih koji su diskriminisani, da ukazujemo na probleme i pozivamo na solidarnost i zajedničko delovanje.“
Događaj je zaključen panel diskusijom pod nazivom „Iskustva koja pokreću promene“, na kojoj su govorile žene i mladi lideri uključeni u programe podrške Ujedinjenih nacija u oblastima ekonomskog osnaživanja, prava Romkinja, razvoja digitalnih veština i uključivanja mladih u prevenciju rodno zasnovanog nasilja.
Govoreći o svojim profesionalnim i ličnim iskustvima, panelisti su ukazali na ključne pokretače rodne ravnopravnosti – poput ekonomske sigurnosti i jednakih mogućnosti zapošljavanja, digitalne inkluzije, pozitivnih rodnih i društvenih normi, ravnomerne raspodele roditeljskih i negujućih obaveza, snažnije uloge mladih u menjanju ukorenjenih stereotipa i izgradnje društva oslobođenog diskriminacije i nasilja. Njihova iskustva pokazala su na koji način globalne obaveze dobijaju stvarno značenje kada se pretoče u konkretna rešenja na lokalnom nivou.
Obeležavanje Međunarodnog dana žena 2026. još jednom je potvrdilo da unapređenje rodne ravnopravnosti zahteva trajno partnerstvo između institucija, zajednica, međunarodnih partnera i drugih aktera kroz pristup koji uključuje celo društvo – kako bi se globalne obaveze odrazile u ravnopravnosti u svakodnevnom životu.