Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Za godinu dana cena srebra skočila za 250 odsto

Industrijska potražnja menja tržište srebra
Srpska ekonomija

Cena srebra je u proteklih dvanaest meseci porasla za više od 250 odsto, sa oko 30 na više od 100 dolara po unci, što ga svrstava među imovinu sa najsnažnijim rastom. Iako ovakav skok na prvi pogled deluje kao posledica kratkoročnog tržišnog kretanja, analitičari ukazuju da je reč o mnogo dubljem i dugoročnijem procesu – višegodišnjoj neravnoteži između ponude i tražnje.

Globalno tržište srebra već petu godinu zaredom beleži deficit, koji se procenjuje na oko 820 miliona unci. Istovremeno, rudarska proizvodnja raste tek oko jedan odsto godišnje, nedovoljno da odgovori na sve veću potražnju. To značajno ograničava mogućnost brzog povećanja proizvodnje, čak i u uslovima visokih cena, što dodatno učvršćuje dugoročni deficit na tržištu.

Dodatni izazov na strani ponude predstavlja činjenica da se više od 70 odsto svetske proizvodnje srebra dobija kao sporedni proizvod pri eksploataciji drugih metala, poput bakra, cinka ili zlata.

Ograničena ponuda i rastuća industrijska potražnja za srebrom podstiču rast cene na duži rok. Ukupna vrednost globalnog srebra iznosi oko 200 milijardi dolara, što ga čini značajnim segmentom za investitore, sve više i u Srbiji.

Rast cene zasnovan na realnoj tražnji

Prema rečima Georgi Hristova iz “Tavex zlato&srebro“, za razliku od prethodnih perioda, aktuelni rast cena ne oslanja se dominantno na špekulacije na investicionom tržištu, već na realnu, merljivu potrošnju u industriji. On ističe da potražnja za srebrom naročito raste u sektorima solarne energetike, električnih vozila, visoke tehnologije i infrastrukture za veštačku inteligenciju.

“Srebro je najbolji poznati električni provodnik, zbog čega je u velikom broju ovih primena teško zamenljivo bez gubitka efikasnosti”, kaže Hristov i dodaje da industrijska tražnja danas čini više od polovine ukupne potrošnje srebra na globalnom nivou. „Solarni sektor, električna mobilnost i ubrzano širenje veštačke inteligencije zahtevaju sve veće količine visoko provodnih i pouzdanih materijala. To čini srebro metalom čija se vrednost ne zasniva isključivo na finansijskim očekivanjima, već i na stvarnoj, industrijskoj tražnji. Za razliku od zlata, koje je pre svega monetarni metal, srebro se sve više afirmiše kao strateški industrijski resurs sa snažnom investicionom dimenzijom”, kaže Hristov dodajući da se kao rezultat toga, srebro postavilo kao ključni metal savremene ekonomije.

Domaći investitori biraju srebro

Uzimajući sve to u obzir, istorijski cenovni odnos između srebra i zlata, strukturno ograničenu ponudu i dugotrajni deficit na fizičkom tržištu, Hristov smatra da bi cena srebra u narednih pet godina mogla da dostigne 300 dolara po unci.

“Očekivano je da čak i premaši ovu cenu. Srebro još nije dostiglo svoj prethodni, inflacijom prilagođeni istorijski maksimum, koji bi u današnjim uslovima iznosio oko 250 dolara po unci. To ukazuje da pod aktuelnim tržišnim uslovima, i dalje postoji prostor za dalji rast cena”, trvdi Hristov i dodaje da se ova globalna tržišna kretanja i prognoze sve više reflektuju i na domaće tržište.

Prema njegovim rečima, u Srbiji je primetan rast interesovanja za ulaganje u srebro, pri čemu investitori sve češće ne ostaju na simboličnim iznosima, već ulaze na tržište kroz veće količine fizičkog metala i formiraju dugoročne investicione pozicije. Srebro se pritom sve ređe posmatra isključivo kao prateći metal uz zlato, a sve češće kao samostalan deo portfolija, sa jasno definisanom ulogom. Domaći ulagači ga koriste kako bi diverzifikovali imovinu, ali i da bi deo kapitala vezali za realnu industrijsku tražnju i dugoročne tehnološke trendove.

“Srebro upravo jeste naročito pogodno za investitore koji traže diverzifikaciju i izloženost industrijskim megatrendovima. Ono danas predstavlja most između industrijske transformacije savremene ekonomije i dugoročne investicione strategije”, zaključuje Hristov.

Ostali naslovi

Apatinska pivara obeležava 270 godina kontinuiranog rada
Srpska ekonomija
Apatinska pivara ove godine obeležava veliki jubilej - 270 godina postojanja i kontinuiranog rada. Time se svrstava među najstarije kompanije u Srbiji i regionu, ali i najstariju članicu u okviru Molson Coors grupacije
Već prvog vikenda 4.000 posetilaca obišlo Belgrade 360 Deck
Srpska ekonomija
Čak 4.000 posetilaca tokom vikenda je obišlo Belgrade 360 Deck, čime je novi vidikovac na vrhu Kule Beograd odmah po otvaranju dobio status jedne od najtraženijih atrakcija prestonice
Druženje bez telefona i interneta
Srpska ekonomija
Digital Detox pop-up kafić „Offline Oida“ poziva sve zainteresovane na „isključenje“ svake subote i nedelje od 10:00 do 18:00 časova u kafeu „Lokal im Hof“. Trend digitalnog detoksa postaje sve značajniji
Otvoreno novo autobusko stajalište Beograd (jug)
Srpska ekonomija
Zbog otvaranja novog autobuskog stajališta „Beograd (jug)” biće uspostavljen novi režim rada linija međumesnog, prigradskog i gradskog prevoza, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz
Postrojenje za preradu vode u Zrenjaninu ugostilo buduće tehnologe
Srpska ekonomija
Nakon uspešno organizovanih Dana otvorenih vrata za građane i medije, postrojenje za preradu vode u Zrenjaninu otvorilo je vrata i za učenike, pružajući im priliku da se upoznaju sa savremenim procesima prerade vode
Novi talas SMS prevara zaobilazi mreže operatera
Srpska ekonomija
Lažne SMS poruke koje se predstavljaju kao poruke banaka, dostavnih službi ili gradskih institucija omiljena su taktika prevaranata za navođenje ljudi da otkriju finansijske podatke i lozinke
Radno vreme Beogradskih pijaca i Vera za prvomajske praznike
Srpska ekonomija
Iz Javnog komunalnog preduzeća „Beogradske pijace” saopštavaju da će sve pijace koje posluju u sastavu ovog preduzeća u petak i subotu, 1. i 2. maja, raditi po uobičajenom radnom vremenu od 6 do 19 časova
Novi digitalni sistem prati preživele od raka celog života
Srpska ekonomija
Ko je u detinjstvu oboleo od raka, često nosi posledice bolesti tokom celog života – medicinski, ali i organizaciono. Koja terapija je tada tačno primenjena? Koje su moguće kasne posledice? Koji pregledi su važni godinama ili čak decenijama kasnije
Nekada strah, danas neizostavan deo poslovanja
Srpska ekonomija
Tema veštačke inteligencije jedna je od onih povodom koje su mišljenja veoma podeljena i stavovi različiti, ali jedno je sigurno - većina je koristi na dnevnom nivou i mnogi se na nju maksimalno oslanjaju i u biznisu
Najlepše pešačke ture u Beču
Srpska ekonomija
Ako želite da Beč upoznate iz drugačije perspektive, gradske pešačke staze nude impresivno iskustvo koje povezuje šetnju, odmor i uživanje u prirodi. Zahvaljujući kontinuiranom održavanju od strane gradskog šumskog i poljoprivrednog gazdinstva, staze su u odličnom stanju