Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pomoć za vinogradare i voćare: AgAR kao neumorni radnik u polju

Hanover
Foto: COMING
Srpska ekonomija

Na strmim obroncima vinograda, među redovima jabuka, krušaka i šljiva, gde je svaki prolaz traktorom rizičan, a ljudska snaga sve ređa i skuplja, poljoprivreda poslednjih godina traži nova rešenja. Upravo tu, na terenu koji zahteva preciznost, izdržljivost i neprekidan rad, domaći autonomni robot AgAR pronalazi svoju trenutno najvažniju ulogu - u voćarstvu i vinogradarstvu.

Razvijen u saradnji inženjera Mašinskog fakulteta u Nišu i kompanije COMING, AgAR je osmišljen kao univerzalna autonomna platforma za poljoprivredne radove, prilagođena zahtevnim uslovima terena. Za vinogradare i voćare, čije parcele često leže na nagibima, sa uskim prolazima i otežanim pristupom, to znači mogućnost da svakodnevni, fizički teški poslovi budu automatizovani, precizni i bezbedni.

U praksi, AgAR može da obavlja čitav niz ključnih operacija: košenje trave između redova, mehaničko uklanjanje korova, prskanje, setvu, vuču priključnih alata, pa čak i rad tokom noći ili u uslovima slabe vidljivosti. Zahvaljujući električnom pogonu, robot ne koristi fosilna goriva, što smanjuje troškove i emisiju štetnih gasova, ali i omogućava tiši rad, bez vibracija i izduvnih gasova, što je posebno važno u osetljivim zasadima.

Za vinogradare, čiji se rad odvija na kosinama, stabilnost i precizna kontrola kretanja često su presudni. AgAR je projektovan upravo za takve uslove - njegova autonomna navigacija omogućava bezbedno kretanje po nagibima, uz konstantno održavanje pravca, rastojanja između redova i optimalne brzine rada. Time se smanjuje rizik od oštećenja čokota, ali i od prevrtanja mehanizacije, što je čest problem u tradicionalnoj obradi strmih vinograda.

Slične prednosti osećaju i voćari. U savremenom voćarstvu, gde su prinos i kvalitet direktno povezani sa pravovremenim tretmanima, košenjem i održavanjem zemljišta, AgAR omogućava kontinuitet rada bez zastoja. Robot može da obavlja zadatke u periodima kada je radna snaga nedostupna, ali i da radi u uslovima koji su za ljude fizički iscrpljujući ili rizični. Time se postiže veća preciznost u primeni zaštitnih sredstava, ravnomernije održavanje međurednog prostora i, dugoročno, stabilniji prinos.

Jedan od najvećih izazova sa kojima se danas suočavaju voćari i vinogradari jeste nedostatak radne snage. Sezonski radnici su sve ređi, a troškovi rada konstantno rastu. AgAR u tom kontekstu ne predstavlja zamenu za ljude, već pouzdanog saradnika koji preuzima najteže, rutinske poslove, ostavljajući proizvođačima više vremena za planiranje, nadzor i unapređenje proizvodnje. Mogućnost da robot radi bez mnogo pauza i zamora, donosi potpuno novu dinamiku u organizaciji rada na gazdinstvu.

Tehnološka osnova AgAR-a zasniva se na kombinaciji naprednih senzora, GPS navigacije, kamera i softvera koji omogućava autonomno kretanje i precizno izvršavanje zadataka. Upravljanje se obavlja putem aplikacije, što znači da proizvođači u svakom trenutku mogu da prate rad robota, menjaju parametre i planiraju operacije. Time se uvodi nova dimenzija digitalizacije u sektor koji se tradicionalno oslanjao na iskustvo i manuelni rad.

Posebno značajna karakteristika AgAR-a jeste njegova modularnost. Različiti priključci omogućavaju da se robot prilagodi sezoni i tipu zasada, od prolećnog održavanja, preko letnjih tretmana, do jesenjih radova. Za vinogradare i voćare to znači jednu platformu koja pokriva gotovo čitav godišnji ciklus proizvodnje, bez potrebe za višestrukim mašinama i dodatnim ulaganjima.

Međunarodno priznanje koje je AgAR dobio, ulaskom u finale prestižne nagrade „Robotic Tractor of the Year“ na sajmu Agritechnica u Hanoveru, potvrđuje da se ne radi o eksperimentalnom projektu, već o ozbiljnom tehnološkom rešenju sa globalnim potencijalom. Ipak, njegova najveća vrednost ogleda se upravo u lokalnom kontekstu, odnosno u mogućnosti da pomogne domaćim proizvođačima da opstanu, unaprede proizvodnju i učine svoje gazdinstvo konkurentnijim.

U doba kada klimatske promene, nedostatak radne snage i rastući troškovi ugrožavaju kvalitet poljoprivredne proizvodnje, tehnologija poput AgAR-a donosi dodatnu sigurnost i predstavlja pouzdanog partnera u poslu. Za vinogradare i voćare, to je korak ka održivijoj, pametnijoj i stabilnijoj proizvodnji, u kojoj se tradicija ne napušta, već nadograđuje savremenim alatima.

Ostali naslovi

Chapter 4 iz Srbije sa svetskim ekspertima potpisao Rimsku deklaraciju
Srpska ekonomija
Tokom PR Roman Foruma 2026, međunarodnog događaja posvećenog održivoj i etičnoj komunikaciji, zvanično je potpisana „Rimska deklaracija o odgovornosti zelene komunikacije“. Dokument definiše načela i smernice za komunikaciju o održivosti, društvenoj odgovornosti i ESG kriterijumima
Konkursi za prijem u elitne jedinice Vojske Srbije
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije pozivaju sve hrabre i odlučne mladiće i devojke da pokažu patriotizam i spremnost da služe svojoj zemlji kao pripadnici 72. brigade za specijalne operacije i 63. padobranske brigade
Novi Sad domaćin prvog regionalnog hakatona
Srpska ekonomija
AI transformiše dizajn a najbolji dizajneri će dobiti nagradu od 1000$ na takmičenju u Novom Sadu
SG i HDS osnivaju zajedničko preduzeće Hellenic Ammunition u Lavriju
Srpska ekonomija
CZECHOSLOVAK GROUP, preko svoje podružnice MSM Greece, i grčka državna kompanija Hellenic Defence Systems S.A. (HDS/EAS) potpisali su ključna osnivačka dokumenta za osnivanje zajedničkog preduzeća za proizvodnju municije velikog kalibra u Grčkoj
Rekord: 20 miliona noćenja 2025.
Srpska ekonomija
„Bečki turizam“ je 2025. godine zabeležio 20 miliona noćenja i time ostvario najbolju godinu od početka vođenja evidencije. Glavni grad Austrije je bio naročito popularan u periodu pred božićne praznike: za decembar je u statistici zabeleženo 2,1 milion noćenja, što predstavlja rast od devet odsto
Galenika jača tržišno prisustvo u Adria regionu
Srpska ekonomija
Farmaceutska kompanija Galenika postala je vlasnik 100% udela u slovenačkoj kompaniji Sanofarm, čime dodatno učvršćuje svoju poziciju na tržištima Slovenije i Hrvatske i nastavlja strateško širenje poslovanja u Evropskoj uniji
Javni objekti u Srbiji i Hrvatskoj dobili solarne elektrane
Srpska ekonomija
Lokal­ne samouprave iz Srbije i Hrvatske pokazale su kako prekogranična saradnja može da donese konkretne i merljive koristi građanima – od nižih troškova energije do čistijeg vazduha. Kroz projekat „Energetski efikasne zajednice – ENGAGE“, vredan više od dva miliona evra i finansiran uz podršku Evropske unije, postavljene su solarne elektrane na 30 javnih objekata
Beč gradi najveći zatvoreni rezervoar pijaće vode na svetu
Srpska ekonomija
Prema prognozama, Beč će do 2050. godine porasti približno za veličinu grada Graca. Bečki vodovod zato računa sa porastom ukupne potrošnje vode od oko 15 odsto. Istovremeno, klimatske promene sve češće dovode do ekstremnih vremenskih pojava poput suše, poplava i obilnih padavina
Istorija Roma na Balkanu od srednjeg veka do Velikog rata
Srpska ekonomija
U okviru ciklusa srpsko-francuskih razgovora o istoriji Balkana, Francuski institut u Srbiji ima čast da ugosti istoričara Bernara Lorija, koji će učestvovati u tribinama o istoriji Roma na Balkanu, u Beogradu, u utorak 3. februara 2026. u 18 sati u Francuskom institutu, a potom u Nišu, u sredu 4. februara 2026, u Evropskoj kući
Otvorena vrata katastra svakog radnog dana od 13.00 do 14.30 časova
Srpska ekonomija
Na inicijativu predsednika Republike Srbije, Aleksandra Vučića, Republički geodetski zavod i pored niza postojećih digitalnih kanala komunikacije, omogućava građanima i direktan razgovor sa rukovodiocima službi za katastar nepokretnosti kroz program „Otvorena vrata katastra“, koji počinje od 28.01.2026. godine