Foto: Baner-februar-masinski-fakulte8 (Pixabay) U borbi za svaki zeleni kilovat komunalna energetika postaje jedan od ključnih stubova održivog razvoja. Na Prvoj međunarodnoj konferenciji o komunalnoj energetici u Beogradu KOMEN, koju je organizovala Energija Balkana, istaknuta je ključna uloga lokalnih samouprava u energetskoj efikasnosti i održivom razvoju. Fokus je na obnovljivim izvorima, smanjenju fosilnih goriva, modernizaciji grejanja i obezbeđivanju dostupne energije uz očuvanje komfora građana, saopštila je Energija Balkana.
Ministarka državne uprave i lokalne samouprave Snežana Paunović otvorila je danas Prvu međunarodnu konferenciju o komunalnoj energetici, koja se održava na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Tokom dvodnevnog rada konferencije biće održane panel-diskusije na kojima učestvuju eminentni stručnjaci iz oblasti mašinstva i energetike iz zemlje i inostranstva. Cilj skupa je ukazivanje na značaj obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti, kao i unapređenja načina proizvodnje i korišćenja energije, kako za domaćinstva, tako i za privredu.
Ministarka Paunović istakla je da komunalna energetika obuhvata oblasti koje direktno utiču na svakodnevni život građana - električnu energiju, grejanje i hlađenje, transport, javno osvetljenje, kao i funkcionisanje stambenih i poslovnih objekata. Ona je naglasila da je reč o prostoru u kojem se savremene tehnologije povezuju sa kolektivnom i individualnom odgovornošću, posebno na lokalnom nivou.
Poseban akcenat stavljen je na ulogu jedinica lokalne samouprave kao ključnih nosilaca sprovođenja mera energetske efikasnosti i održivog razvoja, s obzirom na to da upravo lokalne zajednice najneposrednije odgovaraju na potrebe građana u oblasti komunalnih usluga i energetskog planiranja.
U kontekstu unapređenja energetske efikasnosti, ministarka Paunović ukazala je na značaj koraka koji su pokrenuti ovom konferencijom, a koji doprinose unapređenju kvaliteta života, većem komforu i bezbednosti građana u lokalnim sredinama.
Ona je istakla da u borbi za svaki zeleni kilovat komunalna energetika postaje jedan od ključnih stubova održivog razvoja i kvalitetnije svakodnevice građana, te da je Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave spremno da, u okviru svojih nadležnosti, pruži punu podršku jedinicama lokalne samouprave u realizaciji ovih ciljeva.
Ministarka Paunović uputila je čestitke organizatorima na pokretanju ove međunarodne stručne konferencije, ističući da ona otvara prostor za dijalog, razmenu znanja i iskustava, kao i jačanje saradnje između stručne zajednice, institucija i lokalnih samouprava.
Kako obezbediti dovoljno električne i toplotne energije ako se zna da je u prošlom veku planeta imala oko dva miliona ljudi, a danas osam? I to sve bez korišćenja fosilnih goriva ili uz njihovo maksimalno smanjenje, a da se pri tome ne naruši komfor domaćinstva i potrošača električnom i toplotnom energijom.
Upravo je to pitanje na međunarodnoj konferenciji o komunalnoj energetici koju je organizovala Energija Balkana postavio i generalni direktor Elektroprivrede Srbije Dušan Živković.
U veku kilovat-sata i digitalizacije, energetske kompanije imaju izazov kako da obezbede dovoljne količine električne energije, svesne svojih kapaciteta, resursa i nasleđa ali promena koje treba da sprovedemo, rekao je Dušan Živković generalni direktor Elektroprivrede Srbije, na otvaranju Međunarodne stručne konferencije o komunalnoj energetici. On je naglasio da je cilj EPS da kilovat-sat bude dostupan građanima uz očuvanje komfora.
„Kako dalje, najpre diversifikacija u svakom segmentu i svakom smislu, i izvora i finansiranja i tehnologija. Srednjoročna rešenja jesu novi OIE projekti, zatim skladišni kapaciteti kako bismo mogli da balansiramo, dok dugoročno moramo razmišljati u pravcu novih gasnih elektrana i nuklearne energije, jer EPS mora da zameni oko 4.000 megavata”, rekao je Živković.
On je istakao i da je prisutna i jedna nova realnost. „Sada tokom zime i tokom leta treba da obezbedimo gotovo iste količine električne energije. I to je novi izazov za elektroenergetski sistem i za proizvodni portfolio EPS iz ugla takse za CO2 koja je od ove godine u primeni. I to nam govori da moramo pažljivije da trošimo električnu energiju. Energetska efikasnost je zaista veliki uspavani resurs i moramo napraviti uštede”, izjavio je Živković.
Govoreći o toplotnoj energiji, generalni direktor EPS je podsetio da je ta kompanija i velika toplana na fosilna goriva i da je to u vreme energetske tranzicije i taksi za emisije sve teže održivo. „Troškovi takve energije zbog taksi postaće sve veći, a cena za građane je već na neki način subvencionisana. Tražimo rešenja kako da u tim lokalnim samoupravama promenimo koncept grejanja i te kapacitete skinemo sa fosilnih goriva, ne ugrožavajući komfor građana”, naveo je on.
Srbija troši pet puta više energije da bi ostvarila isti BDP u odnosu na zemlje članice Evropske unije, a Ministarstvo rudarstva i energetike sprovodi projekte rehabilitacije sistema daljinskog grejanja u okviru koga je obnovljeno 40 toplana. Za ovaj projekat izdvojeno je 107 miliona evra, od čega je deo zajam Nemačke razvojne banke, ali su i toplane dale svoj finansijski doprinos u realizaciji ovog programa”, rekla je na prvoj međunarodnoj konferenciji o komunalnoj energetici – KOMEN pomoćnica ministarke rudarstva i energetike Maja Vukadinović.
Komunalna energetika predstavlja temelj funkcionisanja savremenih lokalnih zajednica – sistem koji povezuje infrastrukturu, kvalitet i bezbednost snabdevanja sa neposrednim potrebama građana. Bilo da je reč o električnoj energiji, grejanju i hlađenju, transportu, javnom osvetljenju ili funkcionisanju stambenih i poslovnih zgrada, komunalna energetika je prostor u kojem se tehnologija susreće sa društvenom i ličnom odgovornošću.
U tom kontekstu, energetska efikasnost ne predstavlja samo racionalizaciju potrošnje i uštede, već i unapređenje kvaliteta života. U eri energetske tranzicije i borbe za svaki zeleni kilovat, komunalna energetika postaje presudni faktor i ključni nosilac održive budućnosti savremenog društva.
Na skupu u organizaciji Energije Balkana istaknuto je da resorno ministarstvo izgradilo četiri potpuno nove toplane na biomasu i to u Malom Zvorniku, Majdanpeku, Novom Pazaru i Priboju, čime je rešen višedecenijski problem zagađenosti vazduha u ovim jedinicama lokalne samouprave.
„Radi se i na uvođenju obnovljivih izvora energije u sistemima daljinskog grejanja. To je projekat gde uvodimo različite obnovljive izvore energije u 10 jedinica lokalnih samouprava u Srbiji. U pitanju su različiti obnovljivi izvori energije zavisno od lokalnih kapaciteta, a ceo projekat je vredan 45 miliona evra”, rekla je Vukadinovićeva.
Predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević istakao je da su beogradske elektrane najveći proizvođači toplotne energije na Balkanu, kao i da je glavni grad istovremeno najveći proizvođač i najveći potrošač energije u našoj zemlji. „Beograd pokušava da pređe na ekološki prihvatljivije gorivo. Pokušavamo da u javnom prevozu isključimo mazut iz upotrebe i pređemo na prirodni gas, a delom i na elektro prenos”, rekao je Nikodijević ističući da to zahteva velika finansijska sredstva.
Nikodijević je dodao da je Grad Beograd, posle 50 godina uspeo da izgradi novu elektranu u Surčinu koja će proizvoditi toplotnu energiju za potrebe Ekspa. „Ovo postrojenje je specifično, jer će pored toplotne energije isporučivati i rashladnu energiju. Mi leti trošimo više struje nego zimi, upravo zbog rashladnih uređaja”, rekao je Nikodijević.
Dekan Mašinskog fakulteta Vladimir Popović naveo je da je taj fakultet prirodno mesto gde se razgovara o energetici, ističući značaj samog sektora. „Mi smo glavni hab kada je u pitanju energetika, a verovatno se svi ratovi u svetu trenutno vode zbog energije”, rekao je Popović.