Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Društvo u Srbiji i dalje pretežno patrijarhalno

Beograd
Foto: GIZ/Marko Risović
Srpska ekonomija

„Čak 48% svetske migrantske populacije čine žene. One imaju ograničen pristup zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju, socijalnoj pomoći, često su nezaštićene od nasilja i izložene riziku seksualne i radne eksploatacije, kao i trgovini ljudima“, navela je Jovana Stamenković iz GIZ na otvaranju događaja „Izazovi i prilike u migracijama: perspektiva rodne ravnopravnosti“.

Događaj je organizovao Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u okviru globalne inicijative „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“, kroz Nemačku razvojnu saradnju. Portfolio projekata Nemačke razvojne saradnje u oblasti migracija podrazumeva pristup 360 stepeni i podržava održiva rešenja i nastoji da odgovori na izazove koji nisu samo neposredne ad hoc potrebe i trendovi, dok u ovoj oblasti, kao i u svakoj drugoj, održiva rešenja nisu moguća bez rodne ravnopravnosti. GIZ je usmeren na holistički i inkluzivan pristup koji reaguje na potrebe različitih ljudi, i koji uzima u obzir različita iskustva ovih ciljnih grupa.

Okupio je stručnjake iz relevantnih oblasti, uključujući predstavnike vladinih institucija, akademske zajednice, lokalnih vlasti, nevladinih organizacija i međunarodnih partnera. U okviru panela i diskusija razmenjena su mišljenja i iskustva u oblasti rodno osetljivih migracionih politika.

Stamenković je navela da se društvo u Srbiji i dalje ocenjuje kao pretežno patrijarhalno i kao društvo tradicionalnih normi i obrazaca ponašanja. „Iako imamo pozitivne primere u vidu zakonodavnih okvira i određenih praksi, još uvek čekamo njihovu efikasnu i efektivnu primenu. Svedoci smo stereotipnog viđenja žena, prisustva rodno zasnovanog nasilja, neplaćenog rada u oblasti nege i mnogih drugih izazova koji žene stavljaju u nezavidan i često opasan položaj. Svi ovi izazovi postaju još izraženiji kada je reč o ranjivoj i osetljivoj populaciji migranata i migrantkinja“, rekla je.

Istakla je da ranjivost migrantske populacije zahteva posebnu pažnju u politikama i praksama, te da Nemačka razvojna saradnja prepoznaje potrebu za podrškom ne samo ženama, već i svim osobama koje su marginalizovane zbog rodnog identiteta, seksualne orijentacije, pola, porekla, religije, godina, invaliditeta i drugih karakteristika.

Diskriminacija na osnovu pola među najčešćima u Srbiji

Govoreći na panelu „Značaj rodno odgovornih politika u migracijama“, dr Biljana Stojković, viša savetnica i rukovoditeljka Grupe za unapređenje rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, osvrnula se na izazove s kojima se trenutno suočava Ministarstvo.

„Najveći izazov predstavlja odluka Ustavnog suda od 27. juna 2024. godine o obustavljanju primene Zakona o rodnoj ravnopravnosti do donošenja konačne odluke. Najveći problem je što suspenzija nije oročena, ne znamo koliko će vremena proći do konačne odluke i kakva će biti“, rekla je dr Stojković.

Vršiteljka dužnosti pomoćnice Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, Tatjana Prljić, istakla je da zakon u Srbiji prepoznaje 20 ličnih svojstava kao osnov diskriminacije i da lista nije zatvorena.

„Praksa Poverenika pokazuje da se pet ličnih svojstava izdvajaju kao najčešći osnovi diskriminacije: pol ili rod, invaliditet, zdravstveno stanje, starosna dob i nacionalna pripadnost. Rodna ravnopravnost u Srbiji se gradi od polovine 20. veka, ali diskriminacija na osnovu pola i dalje je dominantan oblik diskriminacije“, navela je Prljić.

Događaj je uključivao i izložbu fotografija “Boundless Love” o iskustvima LGBTIQ+ izbeglica koja je nastala kao rezultat rada Rainbow Migration Network, čiji rad je podržan od strane Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH. Prikazani su i kratki filmovi o ličnim iskustvima ljudi u pokretu, kao i tražilaca i tražiteljki azila u Republici Srbiji nastali kroz radionicu participativnog snimanja filma sa fokusom na priče o ljudskosti izrađenih u okviru regionalnog GIZ programa „Društvena participacija ljudi u pokretu i lokalnog stanovništa u regionima domaćinima Zapadnog Balkana“ (PeMO).

„Naš program se na regionalnom nivou, ali pre svega u Srbiji i Bosni i Hercegovini, bavi ljudima u pokretu, kroz direktnu podršku njima i razvoj kapaciteta zajednica da odgovaraju na migracije. Program se bavi prisilnim migracijama i u tom kontekstu rod je, ne važan, nego često činjenica koja u potpunosti oblikuje migraciono iskustvo. Žene i devojčice, ali i mladi muškarci i dečaci prolaze različit migratorni put u zavisnosti od njihovog rodnog identiteta“, rekla je savetnica u GIZ Ivana Stanković.

Iz GIZ-a su naveli da Globalni program “Migracije u kontekstu razvoja“, koji sprovode u saradnji sa Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, kao i brojnim partnerima usmerenim na saradnju sa dijasporom, vide migracije kroz prizmu razvoja. U ovom smislu podržava se jačanje saradnje srpskih institucija sa ženama u dijaspori, jer iskustva žena koje su migrirale podrazumevaju i svetle primere gde su žene postale osnažene i osvešćene u zemlji destinacije.

Ostali naslovi

Na Veletržnici blagi porast prometa
Srpska ekonomija
Prethodne nedelje na „Veletržnici Beograd” zabeležen je blagi porast prometa. Na prvom mestu po obimu trgovanja našla se lubenica, a slede paradajz, dinja, krastavac, kupus, tikvica i paprika
Kripto prevaranti vrebaju putem Google obrazaca
Srpska ekonomija
Znajući imejl adresu potencijalne žrtve, napadači šalju prevarantski imejl putem Google obrazaca, osmišljenu tako da izgleda kao obaveštenje sa servisa za razmenu kriptovaluta. Korisnici se pozivaju da preuzmu navodni kripto transfer putem linka ka sajtu na kojem dobijaju uputstvo da kontaktiraju „blokčejn podršku“ i izvrše uplatu „provizije“ u kriptovaluti kako bi primili sredstva
Zajednička obuka specijalnih jedinica Srbije i Kine
Srpska ekonomija
Pripadnici 72. brigade za specijalne operacije Vojske Srbije i jedne od specijalnih brigada iz sastava Narodnooslobodilačke armije Kine realizovali su, od 19. do 28. jula, zajedničku obuku u provinciji Hebej, na severu Kine
 Kako investirati u eri visokog rizika i niskih očekivanja?
Srpska ekonomija
Private equity, venture capital, infrastrukturni fondovi i drugi oblici ulaganja izvan berze više nisu ni alternativni, a ni pomoćni. U svetu nestabilnih tržišta, oni postaju temelj. Upravo to će biti jedna od tema na Investment.Weekendu, novom festivalu koji se održava u sklopu Weekenda.18 od 18. do 21. septembra u Rovinju
Napredna obuka padobranaca za skokove na slobodno dejstvo
Srpska ekonomija
Na vojnom aerodromu „Narednik-pilot Mihajlo Petrović“ u Nišu u toku je realizacija više padobranske obuke koju pohađaju pripadnici 63. padobranske brigade i Žandarmerije
Građani nemaju obavezu da sami pribavljaju overen list nepokretnosti
Srpska ekonomija
Republički geodetski zavod obeveštava građane da nemaju obavezu da sami pribavljaju overen list nepokretnosti (izvod iz baze katastra nepokretnosti)
Virtuelni asistent za pitanja iz Alimentacionog fonda
Srpska ekonomija
Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju Vlade Republike Srbije saopštilo je da je na zvaničnom sajtu ovog ministarstva uspostavilo digitalnog asistenta, zasnovanog na veštačkoj inteligenciji, koji pruža korisnicima odgovore na pitanja u vezi sa ostvarivanjem prava na privremeno izdržavanje iz Alimentacionog fonda
Konferencija posvećena prevenciji zloupotreba platnih kartica 27. i 28. oktobra u Beogradu
Srpska ekonomija
Forum za prevenciju zloupotreba platnih kartica Privredne komore Srbije 27. i 28. oktobra 2025. godine u Beogradu organizuje 19. Regionalnu konferenciju posvećenu prevenciji zloupotreba  platnih kartica. Do 11. avgusta prijava radova za Regionalnu konferenciju posvećenu prevenciji zloupotreba platnih kartica
Ugostiteljstvu u Austriji potrebni migranti
Srpska ekonomija
Ugostiteljstvo i turizam u Austriji u velikoj meri zavise od radnika migrantskog porekla. Gotovo polovina zaposlenih u ovoj branši u Austriji su ili sami doseljenici, ili su deca doseljenika, pokazuje istraživanje bečkog Dema instituta. Samo u glavnom gradu Austrije tri četvrtine zaposlenih ima migrantsko poreklo
Objavljeni dobitnici Superbrands statusa za 2024–2025 u Srbiji
Srpska ekonomija
Nakon četiri uspešno realizovana nacionalna projekta 2007, 2013, 2016. i 2018. godine, izdanje za 2024–2025. predstavlja peti put da Superbrands Srbija prepoznaje i nagrađuje najuspešnije brendove, kompanije, organizacije i projekte koji posluju u Srbiji — kako domaće, tako i međunarodne