Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Društvo u Srbiji i dalje pretežno patrijarhalno

Beograd
Foto: GIZ/Marko Risović
Srpska ekonomija

„Čak 48% svetske migrantske populacije čine žene. One imaju ograničen pristup zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju, socijalnoj pomoći, često su nezaštićene od nasilja i izložene riziku seksualne i radne eksploatacije, kao i trgovini ljudima“, navela je Jovana Stamenković iz GIZ na otvaranju događaja „Izazovi i prilike u migracijama: perspektiva rodne ravnopravnosti“.

Događaj je organizovao Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u okviru globalne inicijative „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“, kroz Nemačku razvojnu saradnju. Portfolio projekata Nemačke razvojne saradnje u oblasti migracija podrazumeva pristup 360 stepeni i podržava održiva rešenja i nastoji da odgovori na izazove koji nisu samo neposredne ad hoc potrebe i trendovi, dok u ovoj oblasti, kao i u svakoj drugoj, održiva rešenja nisu moguća bez rodne ravnopravnosti. GIZ je usmeren na holistički i inkluzivan pristup koji reaguje na potrebe različitih ljudi, i koji uzima u obzir različita iskustva ovih ciljnih grupa.

Okupio je stručnjake iz relevantnih oblasti, uključujući predstavnike vladinih institucija, akademske zajednice, lokalnih vlasti, nevladinih organizacija i međunarodnih partnera. U okviru panela i diskusija razmenjena su mišljenja i iskustva u oblasti rodno osetljivih migracionih politika.

Stamenković je navela da se društvo u Srbiji i dalje ocenjuje kao pretežno patrijarhalno i kao društvo tradicionalnih normi i obrazaca ponašanja. „Iako imamo pozitivne primere u vidu zakonodavnih okvira i određenih praksi, još uvek čekamo njihovu efikasnu i efektivnu primenu. Svedoci smo stereotipnog viđenja žena, prisustva rodno zasnovanog nasilja, neplaćenog rada u oblasti nege i mnogih drugih izazova koji žene stavljaju u nezavidan i često opasan položaj. Svi ovi izazovi postaju još izraženiji kada je reč o ranjivoj i osetljivoj populaciji migranata i migrantkinja“, rekla je.

Istakla je da ranjivost migrantske populacije zahteva posebnu pažnju u politikama i praksama, te da Nemačka razvojna saradnja prepoznaje potrebu za podrškom ne samo ženama, već i svim osobama koje su marginalizovane zbog rodnog identiteta, seksualne orijentacije, pola, porekla, religije, godina, invaliditeta i drugih karakteristika.

Diskriminacija na osnovu pola među najčešćima u Srbiji

Govoreći na panelu „Značaj rodno odgovornih politika u migracijama“, dr Biljana Stojković, viša savetnica i rukovoditeljka Grupe za unapređenje rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, osvrnula se na izazove s kojima se trenutno suočava Ministarstvo.

„Najveći izazov predstavlja odluka Ustavnog suda od 27. juna 2024. godine o obustavljanju primene Zakona o rodnoj ravnopravnosti do donošenja konačne odluke. Najveći problem je što suspenzija nije oročena, ne znamo koliko će vremena proći do konačne odluke i kakva će biti“, rekla je dr Stojković.

Vršiteljka dužnosti pomoćnice Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, Tatjana Prljić, istakla je da zakon u Srbiji prepoznaje 20 ličnih svojstava kao osnov diskriminacije i da lista nije zatvorena.

„Praksa Poverenika pokazuje da se pet ličnih svojstava izdvajaju kao najčešći osnovi diskriminacije: pol ili rod, invaliditet, zdravstveno stanje, starosna dob i nacionalna pripadnost. Rodna ravnopravnost u Srbiji se gradi od polovine 20. veka, ali diskriminacija na osnovu pola i dalje je dominantan oblik diskriminacije“, navela je Prljić.

Događaj je uključivao i izložbu fotografija “Boundless Love” o iskustvima LGBTIQ+ izbeglica koja je nastala kao rezultat rada Rainbow Migration Network, čiji rad je podržan od strane Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH. Prikazani su i kratki filmovi o ličnim iskustvima ljudi u pokretu, kao i tražilaca i tražiteljki azila u Republici Srbiji nastali kroz radionicu participativnog snimanja filma sa fokusom na priče o ljudskosti izrađenih u okviru regionalnog GIZ programa „Društvena participacija ljudi u pokretu i lokalnog stanovništa u regionima domaćinima Zapadnog Balkana“ (PeMO).

„Naš program se na regionalnom nivou, ali pre svega u Srbiji i Bosni i Hercegovini, bavi ljudima u pokretu, kroz direktnu podršku njima i razvoj kapaciteta zajednica da odgovaraju na migracije. Program se bavi prisilnim migracijama i u tom kontekstu rod je, ne važan, nego često činjenica koja u potpunosti oblikuje migraciono iskustvo. Žene i devojčice, ali i mladi muškarci i dečaci prolaze različit migratorni put u zavisnosti od njihovog rodnog identiteta“, rekla je savetnica u GIZ Ivana Stanković.

Iz GIZ-a su naveli da Globalni program “Migracije u kontekstu razvoja“, koji sprovode u saradnji sa Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, kao i brojnim partnerima usmerenim na saradnju sa dijasporom, vide migracije kroz prizmu razvoja. U ovom smislu podržava se jačanje saradnje srpskih institucija sa ženama u dijaspori, jer iskustva žena koje su migrirale podrazumevaju i svetle primere gde su žene postale osnažene i osvešćene u zemlji destinacije.

Ostali naslovi

Obuka na radarskom položaju
Srpska ekonomija
Pripadnici 126. brigade vazdušnog osmatranja, javljanja i navođenja, iz sastava Ratnog vazduhoplovstva i PVO, neprekidno su angažovani na osmatranju, otkrivanju, praćenju i identifikaciji ciljeva u vazdušnom prostoru
Srbija i dalje jedan od regionalnih lidera u razvoju IKT sektora
Srpska ekonomija
Direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Mihailo Jovanović saopštio je da je u prvih pet meseci 2025. godine izvoz usluga u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija dostigao 1,836 milijardi evra, što je 14 odsto više nego u istom periodu prošle godine
Regionalna konferencija posvećena prevenciji zloupotreba platnih kartica
Srpska ekonomija
Forum za prevenciju zloupotreba platnih kartica Privredne komore Srbije 27. i 28. oktobra 2025. godine u Beogradu organizuje 19. Regionalnu konferenciju posvećenu prevenciji zloupotreba  platnih kartica. Do 11. avgusta prijava radova za Regionalnu konferenciju posvećenu prevenciji zloupotreba platnih kartica
Otvorena prijava za Inženjerku godine u Srbiji
Srpska ekonomija
Privredna komora Srbije, kompanija Simens Srbija i udruženje „Inženjerka godine“ raspisali su izbor za inženjerku 2025. godine kako bi inspirisali i motivisali mlade žene u Srbiji za studije i kasniju karijeru u inženjerskoj struci i oblasti STEM-a (nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike) generalno. Prijava je otvorena do 7. septembra
Čadež: Više od 100 B2B sastanaka prvog dana na sajmu u Pekingu
Srpska ekonomija
Već prvog dana nastupa Srbije i naših kompanija na 3. Kineskom međunarodnom sajmu lanaca dobavljača u Pekingu, interesovanje za naš paviljon je ogromno, a ostvareno je preko 100 B2B sastanaka srpskih i kineskih firmi. Posebno je značajan sastanak sa potpredsednikom Alibaba klauda Jangom Jiangbom na kojem se razgovaralo o strateškoj saradnji
Vojska Srbije u misiji očuvanja mira: Redovna zamena snaga u Libanu
Srpska ekonomija
U skladu sa Godišnjim planom realizacije učešća Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama, u mirovnoj operaciji Ujedinjenih nacija u Libanu je izvršena redovna zamena kontingenta Vojske Srbije koji je raspoređen u sektoru „Istok“
Kako Beč brine o mladim stablima?
Srpska ekonomija
Za više od 500.000 stabala u Beču tokom cele godine brine 70 specijalno obučenih zaposlenih Gradskog zelenila. Leti je 150 zaposlenih zaduženo isključivo za zalivanje. Oni svakog dana zalivaju mlada stabla sa oko 400.000 litara vode
Promet robe na Veletržnici
Srpska ekonomija
Prethodne nedelje na „Veletržnici Beograd” na prvom mestu po obimu trgovanja našla se lubenica, a slede paradajz, dinja, krastavac, kupus i krompir. U odnosu na prethodni period za 40 odsto je porastao promet lubenice, zabeležen je duplo veći promet kupine i kukuruza, dok je primetan i porast prometa šljive i tikvice
Nova elektronska usluga za osobe sa invaliditetom
Srpska ekonomija
Direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Vlade Republike Srbije Mihailo Jovanović i ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski predstavili su novu elektronsku uslugu ostvarivanja prava na refundaciju PDV-a plaćenog pri uvozu motornih vozila od strane osoba sa invaliditetom
RGZ podržava sindikalne inicijative koje unapređuju standard zaposlenih
Srpska ekonomija
Kada život iznenadi – pravo je bogatstvo znati da niste sami. Upravo to je suština nove inicijative Geosindikata: Sindikalna kasa uzajamne pomoći – mehanizam solidarnosti koji vraća poverenje u zajedništvo