Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Počeli radovi na rekonstrukciji Hitne pomoći

Beograd
Foto: Beoinfo
Srpska ekonomija

Na adresi Bulevar Franše d'Eperea broj 5 počeli su radovi na rekonstrukciji postojećeg objekta, ali i na izgradnji novog dela Hitne pomoći koji će pružiti najsavremenije uslove za rad ovog veoma važnog medicinskog objekta u Beogradu. Kompleks Zavoda za urgentnu medicinu izgrađen je 1957. godine i do sada nije doživeo značajnija ulaganja. Sastoji se od tri zgrade sa pripadajućim parkingom, ukupne površine od 5.227 kvadratnih metara. Novim planom predviđeni su proširenje kapaciteta i modernizacija prostora, sa ukupnom bruto površinom od oko 11.000 kvadratnih metara, javlja Beoinfo.

– Modernizacija Zavoda za urgentnu medicinu u Beogradu predstavlja ključnu investiciju koja će značajno poboljšati zdravstvenu zaštitu naših građana. Ovaj projekat je primer kako naša politika stavlja građane na prvo mesto, osiguravajući im na taj način brz i efikasan odgovor u hitnim situacijama i unapređujući im kvalitet života boljom i dostupnijom medicinskom zaštitom. Ulaganja u zdravstvo danas jesu naša obaveza za stabilniji i sigurniji Beograd – izjavio je gradski sekretar za investicije Luka Petrović.

Iz Sekretarijata za investicije Grada Beograda najavili su da će projekat biti podeljen u tri faze. Prva faza obuhvata rušenje postojećeg Bloka A i izgradnju nove zgrade sa potrebnim sadržajima i 33 garažna mesta za sanitetska vozila. Druga faza podrazumeva rekonstrukciju i dogradnju Bloka B, kao i izgradnju nove nadstrešnice sa 10 parking-mesta za sanitetska vozila. Finalna faza, Faza 3 , fokusira se na rekonstrukciju Bloka C.

– Važna informacija za sve građane jeste da projekat izgradnje u tri faze ima za cilj neometano vršenje svih dosadašnjih aktivnosti u Hitnoj pomoći. Planirane faze će osigurati kontinuitet rada i neometano izlaženje na teren za sve zaposlene u Hitnoj medicinskoj službi, čime će se garantovati brza i efikasna reakcija u svim hitnim situacijama – dodao je Petrović.

Kada projekat bude završen, očekuje se znatno povećanje kapaciteta i prostora za oko 800 zaposlenih, koji će raditi u smenama. Osim toga, nakon implementacije projekta očekuje se da će objekat Hitne pomoći ostvariti konačnu uštedu energije od 49 odsto, kao i uštedu primarne energije od 16 procenata.

Sa ugovorenom vrednošću od 1.591.489.168,68 dinara, bez PDV- a, i rokom izvođenja od 730 dana, ovaj projekat predstavlja ključni korak ka unapređenju medicinskih usluga u našoj prestonici.

Ostali naslovi

Energetska sanacija bečkog stambenog giganta „Alt Erlaa”
Srpska ekonomija
Povodom 50-godišnjeg jubileja čuvenog bečkog stambenog kompleksa „Alt-Erlaa“ započinje jedan od najvećih projekata energetske sanacije u Austriji. U narednim godinama čitav kompleks biće iz osnova modernizovan. Između ostalog, biće zamenjene desetine hiljada prozora i vrata
Bezbednosni propusti ugrožavaju bezbednost automobila
Srpska ekonomija
Na konferenciji Security Analyst Summit 2025, kompanija Kaspersky predstavila je rezultate bezbednosne provere kojom je otkriven ozbiljan bezbednosni propust koji omogućava neovlašćeni pristup svim povezanim vozilima jednog proizvođača automobila
Popularni sajt za preuzimanje PC alata distribuirao malver tokom 19 sati
Srpska ekonomija
Zvanični sajt za preuzimanje CPU-Z i HWMonitor — besplatnih alata koje koriste desetine miliona korisnika računara širom sveta kako bi pratili performanse hardvera — kompromitovan je 9. aprila
Otvoren konkurs za prijem kandidata na Kurs za podoficire
Srpska ekonomija
Na konkurs se mogu prijaviti punoletni državljani Republike Srbije koji imaju najmanje četvorogodišnje srednje obrazovanje, koji su rođeni 1990. godine ili kasnije i koji su zdravstveno i psihofizički sposobni, bez obzira na to da li su odslužili vojni rok sa oružjem ili ne
Državni i industrijski sektor primarne mete sajber kriminalaca
Srpska ekonomija
Prema globalnom izveštaju kompanije Kaspersky Security Services pod nazivom „Anatomija sajber sveta“, državni sektor se drugu godinu zaredom izdvojio kao najčešća meta napada, čineći 19% svih incidenata visokog stepena ozbiljnosti u 2025. godini. Industrijski sektor je odmah iza sa 17%, dok je IT sektor zauzeo treće mesto sa 15%
Nedostatak kvalifikovanog kadra u oblasti sajber-bezbednosti
Srpska ekonomija
Novo globalno istraživanje kompanije Kaspersky pokazalo je da su nedostatak kvalifikovanih stručnjaka za IT bezbednost i potreba da globalne organizacije postavljaju prioritete među različitim bezbednosnim zadacima među glavnim faktorima koji otežavaju ublažavanje rizika od napada na lanac snabdevanja i napada putem odnosa poverenja (trusted relationship attacks)
Srbija ubrzava klimatsku otpornost kroz EXPO 2027
Srpska ekonomija
Na konferenciji „Adaptacija na klimatske promene – Igraj za vodu“, u okviru panela o uticaju EXPO 2027 na razvoj infrastrukture i klimatsku otpornost Srbije, okupili su se predstavnici ključnih državnih institucija, uključujući resorna ministarstva, stručne organizacije i javne službe koje imaju važnu ulogu u planiranju i upravljanju infrastrukturom i rizicima
Potražnja za AI stručnjacima u Srbiji udvostručena u godinu dana
Srpska ekonomija
Dok se debate o tome hoće li veštačka inteligencija ukinuti radna mesta, srpsko tržište rada šalje drugačiju poruku. Podaci HelloWorld sajta pokazuju da je potražnja za AI stručnjacima u 2025. godini porasla za više od 80% u poređenju sa 2024
Pokloni i osmesi za gotovo 1.000 dece
Srpska ekonomija
Povodom Uskršnjih praznika, Fondacija Nj.K.V. Princeze Katarine organizovala je tradicionalni humanitarni događaj tokom kojeg je gotovo 1.000 dece iz Srbije i Republike Srpske dobilo praznične poklone. Među njima su bila deca bez roditeljskog staranja, deca sa intelektualnim teškoćama u razvoju, kao i mališani iz socijalno ugroženih porodica, domova, udruženja i škola
Milioni za zdravstveni i digitalni sektor
Srpska ekonomija
Kako bi podržali mala i srednja preduzeća, Grad Beč i Raiffeisen-Holding „Donja Austrija–Beč“ planiraju da putem posebnog finansijskog instrumenta obezbede vlasnički kapital. U fondu se nalazi sedam miliona evra