U Srbiji je, uz podršku Privredne komore Srbije, usluge EEN mreže koristilo više od 25.000 malih i srednjih preduzeća a na b2b susretima učestvovalo više od 10.000 preduzeća, što jasno govori o značaju ove mreže za jačanje konkurentnosti naših kompanija. Ipak, pristup finansiranju i dalje ostaje jedan od ključnih izazova za mala i srednja preduzeća u regionu, kao i administrativne prepreke u poslovanju sa EU. Brža integracija kompanija Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU i lakši pristup finansiranju ostaju ključni faktori za unapređenje konkurentnosti kompanija u regionu ZB, poručio je Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, na otvaranju regionalne konferencije „Open4Business: Osnaživanje MMSP u Zapadnom Balkanu – Put ka EU“.
„Svet se promenio, ali problemi kao što je otežan pristup finansijama za MSP i dalje su prisutni, naročito u našem regionu”, istakao je Čadež i dodao da su programi finansijske podrške poput WBIF, važni za razvoj poslovanja malih i srednjih preduzeća. Bitno je, ističe Čadež, da se pristup fondovima menja i iz ugla komercijalnih banaka.
“Komercijalne banke se sada sve više uključuju ne samo kao posrednici, već i kao investitori u kapitalne fondove, što predstavlja pozitivan pomak za ceo region”.
Jednako je važno i uklanjanje regulatornih barijera koje ograničavaju poslovanje kompanija na Zapadnom Balkanu. „Novac jeste važan, ali nije sve u novcu. Ako imate pristup finansiranju, a suočeni ste s velikim administrativnim preprekama, onda se i pored sredstava teško razvijate. Novac vam tada ne koristi ako vas ograničava regulatorni okvir. Vidimo šta se dešava u svetu i u EU, koja je naš najveći trgovinski partner. Zato je važno da kompanije iz regiona dobiju potpuni pristup jedinstvenom tržištu EU i pre formalnog članstva – i to je upravo ono što je prepoznato u Planu rasta za Zapadni Balkan: izjednačavanje uslova poslovanja kompanija iz regiona sa konkurentima iz istih sektora u EU“, naglasio je Čadež, objavila je PKS.
Predsednik PKS podseća da je pre osam godina osnovan Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana (CIF WB), sa ciljem otvaranja novih prilika za kompanije i jačanja dijaloga sa institucijama Evropske unije. Najavio je i da će privredne komore regiona nastaviti da razvijaju nove alate i servise kako bi blagovremeno informisale kompanije o dostupnim finansijskim programima podrške.
Ambasador i šef Delegacije Evropske unije u Srbiji, Emanuele Žiofre, izjavio je da je EU najveći trgovinski partner svih zemalja Zapadnog Balkana i da će nastaviti da podstiče konkurentnost i održivi razvoj u regionu. Takođe je naglasio da EU ostaje najveća podrška privatnom sektoru.
„Mnoge zemlje iz regiona do sada su imale pristup fondovima u iznosu od 600 miliona evra, dok su ukupne investicije dostigle sedam milijardi evra“, naveo je Žiofre. Prema njegovim rečima, EU podržava ne samo poslovno okruženje, već i inovacije. „Imamo novi paket podrške za privatni sektor, s obzirom na to da se EU ponovo širi. Ideja je da se države Zapadnog Balkana u narednim godinama, sve do 2027, što više približe EU“, rekao je Žiofre. Istakao je da je cilj da se ekonomije regiona usklade s evropskim standardima i vrednostima, podstiče prekogranična trgovina i zajednička budućnost, kao i da reforme koje su vlade regiona preuzele doprinose stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja, jačanju konkurentnosti i vladavine prava.
Ministarka privrede u tehničkom mandatu, Adrijana Mesarović, podvukla je da sektor MSP čini okosnicu srpske privrede, sa više od 110.000 aktivnih subjekata koji zapošljavaju preko dve trećine radno sposobnog stanovništva.
„Ovaj sektor je stub ekonomije i nosilac društvenog razvoja. Srbija je u prethodnim godinama očuvala makroekonomsku stabilnost i prepoznata je kao pouzdan partner za dugoročna ulaganja. Ipak, globalna geopolitička nestabilnost utiče i na lokalne ekonomije, pa ni Srbija nije izuzetak. Zato je važan kontinuiran dijalog između države i privrede, kako bismo zajedno odgovorili na izazove“, poručila je Mesarović. Naglasila je da je Evropska unija ključan partner u razvoju MSP sektora i najavila da će u septembru biti pokrenut novi projekat koji će koordinirati Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, s ciljem jačanja saradnje između privrede i akademske zajednice. „Preduzetnici Zapadnog Balkana pokazali su otpornost, snagu i kreativnost. Sada je vreme da tu energiju podržimo – kroz bolji pristup finansiranju, digitalnu i zelenu transformaciju, kao i internacionalizaciju“, zaključila je Mesarović.