U okviru projekta „Održiva poljoprivreda kroz upotrebu dronova – transfer znanja i tehnologije za zaštitu biljaka u vinogradarstvu u Srbiji“, koji se realizuje uz podršku Nemačke razvojne saradnje, prošle nedelje organizovana su dva događaja na kojima su srpski poljoprivrednici i stručnjaci mogli da vide kako u praksi izgleda korišćenje dronova za nadziranje, mapiranje i analizu vinograda, kao i da se upoznaju sa najnovijim dostignućima iz ove oblasti.
Tokom Demo dana primene dronova u vinogradarstvu, u Vinariji Đurđić u Sremskim Karlovcima, predstavljena je primena dronova DJI Mavic M3M za mapiranje zasada vinove loze i DJI Agras T50 za precizne tretmane zasada. Posetioci su imali priliku da vide tehnologiju na delu, postave pitanja i razmene iskustva sa stručnjacima iz Agrodrona i Saveza poljoprivrednih inženjera i tehničara Srbije (SPICA).
U okviru Poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, održana je i specijalistička konferencija o inovacijama u vinogradarstvu i preciznoj poljoprivredi pod nazivom „Dronovi u zaštiti bilja“, na kojoj su učestvovali domaći i inostrani stručnjaci iz referentnih naučnih i stručnih institucija (Srbija, Nemačka, Mađarska, USA, Kina). Na konferenciji su predstavljena najnovija dostignuća, izazovi i perspektive primene dronova u zaštiti bilja.
Događaji su realizovani u okviru projekta „Održiva poljoprivreda kroz upotrebu dronova – transfer znanja i tehnologije za zaštitu biljaka u vinogradarstvu u Srbiji“, čiji su nosioci Centralni savet Srba u Nemačkoj (ZDS) iz dijaspore i parterska institucija u Srbiji - SPICA.
Digitalizacija omogućuje veću produktivnost u poljoprivredi
Digitalizacija poljoprivrede je u velikom delu Evrope već kročila na poljoprivredna gazdinstva. Prema istraživanju Nemačkog seljačkog saveza (DBV) osam od deset poljoprivrednika u Nemačkoj već standardno koristi neke od visoko tehnoloških poljoprivrednih mašina, aplikacije za poljoprivredu, robote ili dronove.
„Nemački poljoprivrednici i stočari rado prihvataju digitalizaciju, zato što im je kroz nju i veća produktivnost. Njih 79% u digitalizaciji vidi i mogućnost da se fizički lično rastereti i da sebi olakša rad. Čak 57% smatra da im digitalizacija pomaže i u harmonizaciji poslovnog i privatnog života. Takođe 64% tvrdi da digitalizacija njima dugoročno pomaže i u smanjenju troškova“, navodi predsednik ZSD iz Berlina dr Milan Čobanov.
Dodaje da je korišćenje digitalizacije ujedno i veliki izazov za poljoprivrednike i stočare, posebno u nedostatku saradnika koji raspolažu znanjem o korišćenju digitalnih tehnologija. Zato je i pokrenut ovaj projekat.
„Ideja nam je da pospešimo razvoj u srpskoj poljoprivredi kroz korišćenje dronova, u ovom slučaju korišćenju u vinogradima. U okviru projekta kupljen je dron sa pratećom opremom, a koji će da ostane u vlasništvu SPITS-a. Takođe je obeybeđena profesionalna obuka pet pilota drona, koji su u međuvremenu i položili ispit u Direktoratu civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije. S ponosom ističem, da smo konkursom za pilote drona osposobili i četiri koleginice“, navodi predsednik SPITS-a prof. dr Miladin Ševarlić.
SPITS nakon završetka ovog projekta želi da proširi servis za svoje članove i za srpske poljoprivrednike koji bi želeli da koriste dron za nadziranje, mapiranje i analizu svojih polja, voćnjaka ili vinograda. U planu je da novopečeni piloti drona u svojim matičnim sredinama osmisle ponude za zainteresovane.
Projekat je realizovan uz podršku Deutsche Gesellschaft für internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.
“Kroz Nemačku razvojnu saradnju koju sprovodi GIZ finansijski podržavamo projekte Dijaspora udruženja iz Nemačke koji u saradnji sa partnerskom organizacijom iz Srbije sprovode projekte na lokalu. Globalni program Nemačke razvojne saradnje time podržava projekat ne samo kroz bespovratna sredstava, takođe pružamo savete u fazama planiranja i realizacije projekta. Program teži da ojača dijasporu kao ključnog partnera u prenosu znanja. Veoma se radujemo što nivo i kvalitet projekta koji podržavamo ima dalekosežni uticaj i važan je za održivi razvoj Srbije posebno poljoprivrede u ovom kontekstu”, navodi Snežana Antonijević iz GIZ-a.