Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Tržište zlata u 2025: Rekordi, rizici i prilike za investitore

Plemeniti metali
Srpska ekonomija

Prema najnovijim podacima Svetskog saveta za zlato, globalna tražnja za zlatom u prvom kvartalu 2025. godine dostigla je 1.206 tona, što predstavlja rast od 1% u odnosu na isti period prethodne godine. U tom periodu cena zlata je porasla za čak 38%, a 2024. godina se pokazala kao šesta najuspešnija godina po rastu cene zlata u 21. veku. Ovaj nagli skok cena rezultat je značajnih promena na globalnom planu, kako u ponašanju investitora, tako i u strategijama centralnih banaka.

Kada govorimo o pojedinačnim investitorima – koji najčešće kupuju zlatne poluge i zlatnike, ali i ETF-ove zasnovane na zlatu – vidimo da je tražnja za investicionim zlatom porasla za čak 170% u poslednjih godinu dana. Najveći doprinos ovom rastu dolazi iz Evrope i Azije. Nakon što su tokom prethodne godine Evropljani bili više fokusirani na prodaju zlata zbog političkih i ekonomskih neizvesnosti, posebno u vezi sa trgovinskim ratom SAD-a, sada smo svedoci promene u investicionom ponašanju.

Konstantan rast tražnje je zabeležen i u Srbiji, a najveći skok desio se u prethodnih godinu dana. Trgovci zlatom potvrđuju da se tražnja za ovim plemenitim metalom udvostručila u ovom periodu. Po podacima Republičkog zavoda za statistiku uvoz se povećao, a njegova vrednnost iznosi preko 110 miliona eura, što je 13 puta više nego pre pet godina.

Istovremeno, globalni investitori ponovo se okreću ulaganjima u zlato putem ETF-ova. Ovi instrumenti omogućavaju kupovinu zlata bez njegovog fizičkog posedovanja – takozvano „papirno zlato“, gde investitor ima dokument koji potvrđuje da poseduje određenu količinu zlata. Aktiva ovih fondova porasla je za 333% u protekloj godini, a najznačajnije investicije došle su iz Severne Amerike (pre svega SAD) i Azije.

U Aziji, Kina prednjači kao najveće tržište ETF-ova na zlato, pri čemu kineski fondovi čine 80% ukupnih azijskih ETF-ova u ovoj kategoriji.

Ipak, čak i sa ovim rastom, ETF-ovi zasnovani na zlatu čine samo 8% ukupne imovine svih globalnih ETF-ova. Za poređenje, tokom 2010–2011. godine, kada je cena zlata dostigla rekordnih skoro 2.000 dolara po unci, zlatni ETF-ovi činili su preko 11% ukupne ETF imovine na globalnom nivou.

Podaci kažu da je tažnja za većim zlatnim proizvodima izraženija nego za manjim. Glavni razlog za to su niže marže kod većih proizvoda – zbog fiksnih troškova proizvodnje, oni zauzimaju manji procenat u ukupnoj ceni većih zlatnih jedinica (npr. preko 20 grama) u poređenju sa onima od jednog grama.

Sve u svemu, globalni trend je jasno usmeren ka proizvodima sa većim stepenom čistoće i nižim maržama. Prednost takvih proizvoda je brža i veća isplativost pri preprodaji, jer je njihova otkupna cena znatno bliža tržišnoj, upravo zbog nižih dodatnih troškova.

Kada su u pitanju centralne banke, one nastavljaju sa kupovinom zlata širom sveta. U prva tri meseca 2025. godine, centralne banke su neto kupile 243,7 tona zlata. Iako je to smanjenje od 21% u odnosu na prvi kvartal 2024, ako se ovaj nivo kupovine zadrži, 2025. bi takođe mogla postati rekordna godina po akumulaciji zlata od strane centralnih banaka.

Među ostalim značajnijim kupcima nalaze se Kina (12,8 tona), Kazahstan (6,5 tona), Češka (5 tona), Turska (4,1 tona) i Indija (3,4 tone).

Što se tiče Srbije, zlatne rezerve trenutno iznose 48.8 tona, što je više od rezervi ostalih zemalja na Balkanu.

Kako vidi razvoj tržišta zlata u Srbiji, pitali smo Georgija Hristova, direktora kompanije „Tavex zlato&srebro“: „Verujem da tržište zlata u Srbiji još nije dostiglo svoj maksimum. Trgovina investicionim zlatom u Srbiji započela je 2018. godine, kada je ukinut PDV, tako da je tržište još uvek mlado. Prema našim procenama, ono će nastaviti da raste, kao što raste svuda u svetu, posebno zbog trenutne političke i geopolitičke situacije. Cena zlata od 3.900–4.000 evra po unci je realna za period pred nama, a prema dosadašnjem iskustvu, videli smo da čim berza krene da raste, građani krenu da kupuju više“, navodi Hristov.

Cena investicionog zlata na svetskim berzama je u maju 2025. godine dostigla rekordnih 2.430 dolara po unci, što predstavlja rast od gotovo 20% u odnosu na početak godine i čak 38% u odnosu na isti period 2024. Ključni pokretači ovog rasta su intenzivna kupovina od strane centralnih banaka (posebno Kine i Indije), eskalacija tenzija na Bliskom istoku i pad poverenja u američki dolar usled prolongirane politike niskih realnih kamatnih stopa. Takođe, rast ulaganja u ETF-ove dodatno je pritisnuo tražnju, pri čemu je fizičko isporučivo zlato na COMEX-u palo na višegodišnji minimum. Tehnička analiza ukazuje na formiranje snažnog uzlaznog kanala, sa potencijalnim otporom na 2.500 dolara, dok su investitori sve oprezniji zbog prenapregnutih RSI pokazatelja (iznad 70), što signalizira moguću kratkoročnu korekciju. Ipak, investitori u Srbiji, koji su do sada mahom reagovali sa zadrškom, ulaze u zlatnu zonu rasta — gde se cena više ne posmatra kao visoka, već kao referentna.

Ostali naslovi

Preduzeća sa jednim zaposlenim kroje privredu Beča
Srpska ekonomija
Koliko je preduzetnički duh u glavnom gradu Austrije jak pokazuje podatak da 20,1 odsto austrijskih preduzeća sa jednim zaposlenim ima sedište u Beču. Ljude koji osnivaju preduzeće sa jednim zaposlenim vodi želja za nezavisnošću (80 odsto), samoostvarenjem (76 odsto) i fleksibilnijom raspodelom vremena (70 odsto)
Besplatna aplikacija pomaže najugroženijima da steknu znanje i pronađu posao
Srpska ekonomija
U partnerstvu sa Republičkim zavodom za socijalnu zaštitu, HELP NET je razvio mobilnu aplikaciju „Obuka na klik“ – jednostavan, besplatan i intuitivan alat koji povezuje ljude sa edukacijama u oblasti socijalne zaštite i otvara vrata zapošljavanju u ovom važnom sektoru. Razvoj aplikacije podržan je kroz saradnju Nemačke i Srbije, koju sprovodi GIZ
Nezaboravno košarkaško putovanje
Srpska ekonomija
Final 4 turnir u Abu Dabiju pružio je dobitnicima Max izazova priliku da dožive košarku na potpuno nov način – kroz ekskluzivni MAXperience program koji je osmišljen da spoji sport, zabavu i nezaboravne uspomene
Održan 9. UNECE Međunarodni forum o javno-privatnom partnerstvu i infrastrukturi
Srpska ekonomija
Deveti UNECE Međunarodni forum o javno-privatnom partnerstvu i infrastrukturi, u Beogradu pratilo je više od 136 miliona ljudi u svetskim medijima i na digitalnim kanalima, na 7 jezika sveta
Radna odeća u prehrambenoj industriji
Srpska ekonomija
U skorašnjoj studiji koju je sprovela kompanija za istraživanje tržišta Norstat u ime dobavljača tekstilnih usluga, kompanije Lindström, anketirano je 940 korisnika radne odeće u prehrambenoj industriji u 11 evropskih zemalja. Rezultati pokazuju da higijenske prakse u prehrambenoj industriji možda nisu toliko robusne koliko se pretpostavlja, što predstavlja potencijalni rizik za bezbednost hrane
Koncert letnje noći 2025. – klasika na otvorenom
Srpska ekonomija
Ovogodišnji „Koncert letnje noći“ koji Bečka filharmonija svake godine organizuje u parku dvorca Šenbrun, planiran je za 13. jun, u 20.45 časova. Ideja bečkog „Koncerta letnje noći“ jeste da se klasična muzika učini dostupnom svima
Održana Memorijalna 26. jedriličarska regata Zoran Radosavljević
Srpska ekonomija
Tradicionalno, više od dve i po decenije, Manifestacija „Zokijeva regata“ održava se u čast pasioniranog jedriličara, majora pilota Zorana Radosavljevića, pripadnika elitne 127. lovačke avijacijske eskadrile Ratnog vazduhoplovstva i PVO Vojske Jugoslavije, koji je herojski poginuo braneći otadžbinu tokom NATO agresije 1999. godine
Vodič kroz svet kafe
Srpska ekonomija
Iako na prvi pogled čin ispijanja kafe deluje jednostavno, iza svakog gutljaja krije se kompleksan i pažljivo kontrolisan proces, od izbora sirovine i načina prženja, preko razlike u ukusima kao što je razlika između arabike i robuste, do načina mlevenja i tehnologije pakovanja
Srpske kompanije na vodećim svetskim sajmovima
Srpska ekonomija
Srpska privreda, uz podršku Privredne komore Srbije i Razvojne agencije Srbije, predstavlja se ove nedelje na čak tri vodeća međunarodna sajma u Londonu, Amsterdamu, i Berlinu. Svoje proizvode i usluge srpske kompanije promovišu na sajmu robnih marki PLMA u Amsterdamu, izložbi vina London Wine Fair i na prestižnoj tehnološkoj manifestaciji GITEX Europe u Berlinu
U Užicu 34 poljoprivrednih gazdinstava dobija plastenike
Srpska ekonomija
Na nedavno završenom konkursu za dodelu plastenika poljoprivrednim gazdinstvima sa teritorije Grada Užica, koji je ranije ove godine bio raspisan u okviru nastavka saradnje između Fondacije Ana i Vlade Divac i Grada Užica, 34 poljoprivrednika/poljoprivrednica je odabrano