U četvrtom kvartalu 2022. godine vrednost tržišta nepokretnosti u Srbiji ukupno je iznosila 2,3 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 27,3 odsto u odnosu na isti period 2021. godine, pokazuju najnoviji podaci Republičkog geodetskog zavoda. Srpsko tržište nepokretnosti je stabilno, uprkos globalnoj nestabilnosti, što pokazuje značaj ovog sektora za privredu Srbije.
Najveći skok tražnje u četvrtom kvartalu bio je u Beogradu, dok je u drugim većim gradovima u Srbiji došlo do neznatnog pada. Međutim, kada je reč o tržištu stanova grad Beograd i region Vojvodine beleže porast prodaje stanova, izjavila je Ivana Štrbac, načelnica Odeljenja za procenu i vođenje vrednosti nepokretnosti RGZ-a gostujući na Studiju B. Ona je objasnila da je i na osnovu izveštaja o RGZ indeksu cena stanova došlo do rasta cene stanova na teritoriji Srbije i to za 13,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je taj indeks u odnosu na prethodni kvartal prošle godine uvećan za 3,3 procenta.
Najviše su se u oktobru, novembru i decembru kupovali stanovi koji su činili čak 55 odsto ukupnog novca uloženog u nepokretnosti. Po prometu stanovi takođe prednjače, sledi građevinsko i poljoprivredno zemljište, kuće i garažni prostor.
- Garažni prostor je vrsta nepokretnosti koja je imala najveći porast tražnje i to ne samo u četvrtom kvartalu već tokom cele godine. Vrednost garažnog prostora je porasla u prethodnom periodu za čak 75 procenata.
Sagovornica je rekla da je u Srbiji dominantan način plaćanja u kešu. Tokom cele godine evidentan je pad učešća kreditnog plaćanja nepokretnosti. U četvrtom kvartalu 9 odsto nepokretnosti plaćeno je iz kreditnih sredstava, što predstavlja pad od 4 odsto, naglasila je Ivana Štrbac.