Na osnovu registrovanih ugovora u Registru cena nepokretnosti koji vodi Republički geodetski zavod (RGZ) ukupan obim novčanih sredstava na tržištu nepokretnosti Srbije u 2020. godini bio je blizu 4.2 milijarde evra.
Radi poređenja, RGZ podseća na podatke iz 2019., 2018. i 2017. godine: ukupan obim novčanih sredstava u 2019. godini bio je oko 4.1 milijardu evra, u 2018. godini bio je 3.6 milijardi evra i u 2017. godini bio je 2.97 milijardi evra.
Gledano u celini, tržište nepokretnosti u 2020. godini zabeležilo je uticaj epidemije Kovid - 19 na prelazu iz prvog u drugi kvartal, da bi u drugoj polovini godine zabeležilo nagli oporavak.
Gledano kumulativno, tržište nepokretnosti u 2020. godini je po svim parametrima zabeležilo bolje rezultate nego u 2019. godini. Sve to govori da tržište nepokretnosti u Srbiji nije u tolikoj meri osetljivo kao što je to slučaj sa tržištima u zemljama u regionu i u evropskim zemljama.
Najveći udeo u ukupnom broju registrovanih ugovora odnosio se na kupoprodaje - 97 odsto, dok su ostale vrste pravnog posla činile tri odsto ugovora. Broj kupoprodaja u 2020. godini bio je za dva odsto veći u odnosu na 2019. godinu. Najmanji broj ugovora registrovano je u aprilu i to 2.150 ugovora za celu državu.
Nagli skok na tržištu nepokretnosti zabeležen je u junu mesecu, sa 10.774 registrovana ugovora. S obzirom na to da je u drugoj polovini godine na mesečnom nivou registovano više od 10.000 ugovora, utisak je da epidemija nije imala uticaj na kretanja na tržištu. Tržište nepokretnosti je bilo najaktivnije u oktobru, kada je registrovano 13.097 ugovora, što je za 22,3 odsto više od broja registrovanih ugovora u oktobru 2019. godine.
U 2020. godini u septembru, oktobru i decembru, nadmašen je apsolutni rekord u broju registrovanih ugovora koji je bio ostvaren u decembru 2019. godine i iznosio je 11.224 ugovora.
Ukupan broj ugovora koji je RGZ-u dostavljen u 2020. godini je 143.154 i može se zaključiti da je broj dostavljenih ugovora po opštinama usaglašen sa njihovim stepenom razvijenosti. Oko 21 odsto dostavljenih ugovora su ugovori o poklonu i razmeni, dva odsto su ugovori koji se ne mogu registrovati, što odgovara višegodišnjem proseku.
Gotovo četvrtina registrovanih ugovora odnosi se na promet na teritoriji 17 opština Grada Beograda.
Najskuplji kvadrat stana u Srbiji i u 2020. godini prometovan je na ekskluzivnoj lokaciji Beograd na vodi i koštao je 9.632 evra po metru kvadratnom. Najskuplji 71 stan, po jediničnoj ceni (po metru kvadratnom), prodat je u Beogradu na vodi.
Kada je reč o starogradnji, najviša cena po kvadratu plaćena je 4.452 evra za stan u beogradskoj opštini Stari grad, u Ulici Kralja Petra. Stan za koji je u 2020. godini izdvojeno najviše novca – 1.461.000 evra, površine je 431 metara kvadratnih i nalazi se na teritoriji opštine Stari grad, u Ulici Strahinjića bana.
Kod prometa kuća najviše ugovorne cene ostvarene su na teritoriji opštine Savski venac, u elitnom naselju Dedinje.
Najskuplji kvadrat poslovnog prostora prometovan je u Novom Sadu – 11.026 evra po metru kvadratnom, a najviša ugovorna cena poslovnog prostora takođe je ostvarena u Novom Sadu.
Isto prometovano garažno mesto u novogradnji na Kopaoniku imalo je najviše postignute cene u obe kategorije.
Naselja u okolini Novog Sada beleže najvišu ostvarenu cenu zemljišta namenjenog za industrijsku gradnju, kao i najvišu cenu po metru kvadratnom poljoprivrednog zemljišta.