Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma

Beč
Srpska ekonomija

Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta.

„Prvi put ćemo na kraju projekta moći da proizvedemo bateriju od recikliranih materijala“, izjavio je vođa projekta Damian Kupid.

Za ovu bateriju budućnosti prerađivaće se stari akumulatori, koji se trenutno recikliraju samo oko 40 odsto, a inače spaljuju. Takođe se eksperimentiše sa alternativnim sirovinama: „Rudarski otpaci sadrže mnogo kobalta, nikla i mangana. Imamo fotonaponske panele koji sadrže silicijum. To možemo takođe ponovo iskoristiti“, objasnio je Kupid.

„Veliki cilj je postati što nezavisniji u Evropi sa proizvodnjom. Masovna proizvodnja je nešto što ponovo moramo da naučimo u Evropi, posebno u oblasti baterija“, rekao je šef istraživačke jedinice za baterije u AIT-u, Markus Jan. Ono što se gradi u istraživačkom centru moglo bi se odmah koristiti u vozilima. Ovde se ne vodi računa samo o održivosti materijala, već i o proizvodnji. „Kako smanjiti upotrebu rastvarača u proizvodnji, kako možemo generalno trošiti manje struje i gasa pri proizvodnji?“, rekao je Jan. Da li će se baterije razvijene ovde moći proizvoditi u velikim količinama i koji će konkretni tipovi baterija prevladati, trenutno nije moguće predvideti. To takođe zavisi od kasnije primene, rekao je Jan. „Određena vozila, na primer, zahtevaju određeni tip baterije, dok bi možda električni trotineti mogli zahtevati drugačiji tip. To je upravo ono što proučavamo: koji materijal ima smisla za koju primenu?“

Predviđeno vreme trajanja projekta je tri godine. Prema stručnjacima, ovo je veoma otvoren, ali obećavajući put ka „zelenoj bateriji“. EU finansira bečki projekat sa milion evra.

Ostali naslovi

Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima
Kako prženje kafe budi arome
Srpska ekonomija
Iza svake šoljice kafe krije se složen i precizan proces u kojem se susreću znanje, iskustvo i tehnologija. Posebno mesto u tom lancu zauzima prženje kafe – kratak, ali intenzivan trenutak u kojem se oblikuju miris, boja i ukus zrna. Upravo tada ona dobija svoj prepoznatljiv karakter, nastao kao rezultat pažljivo kontrolisanih faza i stručnosti pržioničara
Ljubimci mogu imati ključnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja!
Srpska ekonomija
Novo globalno istraživanje, sprovedeno 2025. godine na uzorku od više od 30.000 vlasnika kućnih ljubimaca, pokazuje da većina ispitanika (58%) u trenucima stresa radije provodi vreme sa svojim ljubimcem nego sa partnerom (32%), porodicom (23%) ili čak decom i prijateljima (po 18%)