Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Najtraženija zanimanja u svetu sajber kriminala

Istraživanje
Srpska ekonomija

Digital Footprint Intelligence tim kompanije Kaspersky proučavao je tržište rada na darknetu. Analiza 227.000 oglasa za posao od 2020. do 2022. pokazala je da su programeri, izvršioci napada i dizajneri najtraženije profesije u zajednici sajber kriminalaca. Zadaci koji se od njih traže uključuju kreiranje malvera i fišing stranica za krađu identiteta, ugrožavanje korporativne infrastrukture, kao i hakovanje web i mobilnih aplikacija. Prosečan opseg ponuđenih plata za IT profile varira između 1.300 i 4.000 dolara mesečno.

Stručnjaci kompanije Kaspersky pregledali su oglase za posao i biografije na preko 150 darknet foruma u protekle dve godine, analizirajući one koji sadrže informacije o dugoročnim poslovima ili poslovima sa punim radnim vremenom. Četrdeset jedan odsto oglasa je postavljeno 2020. godine, a aktivnost je dostigla vrhunac u martu – verovatno usled pada prihoda koji je deo stanovništva iskusio zbog pandemije.

U 160 oglasa eksplicitno se pominje plata, iako poslodavci na darknetu obično navode samo okvirne sume1. Prosečna zarada koja se nudi IT profesionalcima varira između 1.300 i 4.000 dolara mesečno. Najveća prosečna plata od 4.000 dolara može se naći u oglasima za reverzni inženjering.

Prosečne mesečne IT plate na darknetu

Najviša mesečna plata koju su stručnjaci kompanije Kaspersky videli u oglasima iznosila je 20.000 dolara za poziciju programera. Najniža ponuđena naknada je bila svega 200 dolara. Neki oglasi za posao uključivali su bonuse i provizije od uspešnih projekata, kao što je iznuda otkupa od kompromitovane organizacije.

Programeri su najtraženiji stručnjaci na darknetu: traženi su u 61 odsto svih oglasa. U okviru ove specijalnosti, najviše se traže web developeri (60 odsto ovih oglasa), koji kreiraju razne internet proizvode poput fišing stranica. Takođe su cenjeni kreatori malvera, kojima je u opisu posla razvoj trojanaca, ucenjivačkog softvera (ransomware), stealer-a, backdoor ranjivosti, botneta i drugih vrsta malvera, pored kreiranja i modifikacije alata za napad.

Presek oglasa za posao na mračnom vebu po specijalizacijama

Drugo najtraženije zanimanje u svetu sajber kriminala su izvršioci napada – IT stručnjaci koji sprovode napade na mreže, web aplikacije i mobilne uređaje – sa 16 odsto svih oglasa. Najbliži legitimni posao ovome je etički haker. Od njih se u oglasima mahom traže akcije koje bi kompromitovale korporativnu infrastrukturu sa ciljem ubacivanja ransomware-a, krađe podataka ili gotovine direktno sa računa. Neke grupe sajber kriminalaca su nameravale da ukradene podatke prodaju drugim sajber kriminalcima.

Dizajneri su treća najtraženija struka sa 10 odsto oglasa. Od njih se uglavnom traži da naprave zlonamerni proizvod, poput fišing stranice ili pisma koje bi bilo teško razlikovati od pravog.

Poslodavci takođe traže i IT administratore, stručnjake za reverzni inženjering, analitičare, testere i druge manje uobičajene IT poslove – razne vrste inženjera i arhitekata, specijaliste za podršku, pisce tekstova iz oblasti tehnologije, moderatore foruma, pa čak i direktore i projekt menadžere.

Primer oglasa za stručnjaka za reverzno inženjerstvo

„Lov na IT talente je jedna od brojnih tema o kojima se stalno raspravlja na darknetu. Praćenje interesovanja sajber kriminalaca i kontinuirana analiza njihovih aktivnosti danas su od suštinskog značaja za kompanije koje žele da proaktivno reaguju na sajber napade i zadrže informacionu bezbednost na najvišem nivou. Što više znate o svom protivniku to ste spremniji“, rekla je Polina Bočkareva, analitičarka Bezbednosnih servisa u kompaniji Kaspersky.

U cilju zaštitite od pretnji kojima su meta kompanije, istraživači kompanije Kaspersky preporučuju sledeće mere:

Kontinuirano praćenje darkneta značajno poboljšava pokrivenost različitih izvora potencijalnih pretnji i omogućava korisnicima da prate planove napadača i trendove u njihovim aktivnostima. Ova vrsta nadzora deo je Kaspersky usluge Digital Footprint Intelligence.

Koristite širok spektar informacija o pretnjama na portalu Threat Intelligence (pokrivaju površinski, duboki i dark web) da biste bili u toku sa tehnikama i taktikama koje koriste napadači.

Specijalizovane usluge mogu biti korisne u borbi protiv napada visokog profila. Usluga Kaspersky Managed Detection and Response može pomoći u identifikaciji i zaustavljanju upada u ranim fazama, pre nego što počinioci ostvare svoje ciljeve. Ako se suočite sa incidentom, usluga Kaspersky Incident Response pomoći će vam da reagujete i svedete posledice na minimum. Na primer, ona može da identifikuje kompromitovane čvorove i zaštiti infrastrukturu od sličnih napada u budućnosti.

Ostali naslovi

Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo
Mitovi o alternativnim investicionim fondovima
Srpska ekonomija
Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist