Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zagađenje vazduha i energetska kriza su dve strane istog problema

Za vedro nebo
Srpska ekonomija

Na Svetski dan čistog vazduha (za vedro nebo), 7. septembra, Ujedinjene nacije u Srbiji pozvale su na urgiranje aktivnosti u borbi protiv svih oblika zagađenja vazduha i podsticanje zajedničkih napora Vlade Republike Srbije, građana, civilnog društva i aktivista, u izgradnji sigurnije i zdravije životne sredine za sve.

Zagađenje vazduha je najveća pretnja po zdravu životnu sredinu. Globalno, 7 miliona ljudi prevremeno umre svake godine. Tokom 2021. zdravstveni troškovi vezani za zagađenje vazduha iznosili su 8,1 triliona dolara, ili 6,1% globalnog BDP-a (Svetska banka). Zagađenje vazduha nesrazmerno utiče na najugroženije i marginalizovane zajednice, one sa najmanje resursa da se zaštite. Takođe, više pogađa decu i starije osobe, dok zagađenje vazduha u domaćinstvima najviše pogađa žene i decu.

Zagađenje vazduha nije izolovan problem, ono je direktno povezano sa klimatskim promenama, gubitkom biodiverziteta i drugim oblicima zagađenja. Neki zagađivači vazduha takođe utiču na klimatske promene, koje dalje podstiču zagađenje vazduha, na primer u slučaju šumskih požara ili viših nivoa ozona tokom toplotnih talasa. Zagađenje vazduha u Srbiji ima više uzroka: proizvodnja energije pomoću fosilnih goriva, neefikasni uređaji i mreže za grejanje, transport, poljoprivredna praksa, sagorevanje otpada na nekontrolisanim deponijama. Potrebno je da se pozabavimo osnovnim uzrocima i njihovim uticajima u okviru šire borbe protiv klimatskih promena, kako bismo u potpunosti realizovali zelenu transformaciju.

Zagađenje putuje bez granica. Zagađivač vazduha može da pređe veći deo kontinenta u roku od 3-4 dana. Zato zagađenje mora biti rešavano kao regionalno i prekogranično pitanje, kroz koalicije i saradnju između država, regiona i gradova. Dok zimsko zagađenje vazduha u Beogradu ponekad brzo nestane sa zimskim vetrom, zagađivači nastavljaju da putuju u druga područja i utiču na druge zajednice, useve i biodiverzitet. Dodatni problem je to što se neki zagađivači vazduha formiraju hemijskim reakcijama u atmosferi. To znači da nam je za efikasno upravljanje kvalitetom vazduha potreban multisektorski pristup, koji se istovremeno bavi različitim zagađivačima i sarađuje sa svim zainteresovanim stranama.

U Srbiji je tokom poslednje dve godine svest javnosti naglo porasla, a građani zahtevaju brže i odlučnije delovanje lokalnih i nacionalnih institucija. U ovom periodu je izrađen nacrt Integrisanog nacionalnog plana za klimu i energetiku do 2030. godine, podeljen za javne konsultacije, usvojen je Nacionalno utvrđen doprinos smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, koji je dostavljen i usvojen od strane Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama u avgustu 2022. godine; Nacionalna koalicija za smanjenje energetskog siromaštva je počela sa radom i što je najvažnije, na konsultacijama je predstavljen nacrt i akcioni plan Programa za zaštitu vazduha 2020-2030. Ovaj sveobuhvatni strateški okvir je dobar početak za dalje reforme i napredak. Pozivamo zakonodavna i regulatorna tela da daju prioritet usvajanju i sprovođenju svih neophodnih zakona i planova, a gradove da rade na usvajanju podzakonskih akata, lokalnih planova i šema subvencija i da se bave zagađenjem kao kritičnim prioritetom, a preduzeća da investiraju u energetsku efikasnost, infrastrukturu čistih proizvodnih alata i transportne sisteme. Takva posvećenost rukovodstva i institucija omogućiće mnogobrojne prilike građanima da postanu akteri promena, a privatnom sektoru da razvije inovativna rešenja i otvori niz novih radnih mesta.

"Zagađenje vazduha je kompleksno pitanje koje će se rešavati na više nivoa (nacionalnom, lokalnom, pojedinačnom), kroz delovanje u svim društveno-ekonomskim sektorima. To je odlična prilika za uvođenje društvenih, administrativnih i tehnoloških inovacija koje će podstaći ulaganja za dobrobit svih, za bolji kvalitet života“, smatra Fransoaz Žakob, stalna koordinatorka UN u Srbiji.

„Moramo brzo da proširimo dobre prakse koje su uspešno testirane u Srbiji, radeći na dugoročnim strukturnim promenama. Ujedinjene nacije obezbeđuju podršku u oblastima u kojima se ukrštaju zdravstvena, socijalna, rodna, klimatska, energetska i ekološka politika. Kao odgovor na zagađenje vazduha, UN u Srbiji nastavljaju da rade na inicijativama za poboljšanje kvaliteta vazduha, energetskoj efikasnosti, dekarbonizaciji, zelenom finansiranju, podizanju svesti javnosti, upravljaju podacima, osiguravajući da su sva rešenja inkluzivna i da dopiru do ranjivijih grupa i naselja. Radimo sa krajnjim ciljem postizanja pozitivne promene za ljude i planetu – što je jedna od najvažnijih ambicija Agende 2030.“

Aktuelna energetska kriza je izazov koji je potrebno blagovremeno rešiti, ali i podsticaj da se ubrza transformacija i nadogradnja toplotne, energetske i transportne infrastrukture, ubrza energetska obnova javnih i privatnih zgrada širom zemlje, prelazak na održivi transport, promovisanje meke mobilnosti u urbanim sredinama i modifikovanje poljoprivrednih praksi kao što je spaljivanje useva. Ove promene mogu drastično smanjiti zagađenje vazduha i predstavljaju jedinstvenu priliku za zemlju da razvije nove poslovne mogućnosti i za građane da promovišu i usvoje zdravije stilove života i odgovorno ponašanje u odnosu na potrošnju energije. Potrebno je da odmah preduzmemo akciju i zajedno radimo za vazduh koji delimo.

Ostali naslovi

Sumnjive Chrome ekstenzije
Srpska ekonomija
Stručnjaci za sajber bezbednost kompanije Kaspersky identifikovali su 57 sumnjivih ekstenzija u zvaničnoj Chrome Web prodavnici, koje koristi više od šest miliona korisnika. Ove ekstenzije su izazvale sumnju jer dozvole koje zahtevaju ne odgovaraju njihovom opisu
Poklon koji raste s bebom
Srpska ekonomija
Rođenje deteta uvek je ispunjeno radošću, a roditelji i najbliži kupuju poklone s velikom pažnjom i sa puno ljubavi. Uobičajeni darovi, poput igračaka, odeće ili opreme koja bebi pomaže da lepše otkriva svet oko sebe jesu dragoceni, ali - umesto klasičnih poklona sve je popularnija ideja da prvo darovanje deteta ima dugoročniju svrhu
Beč na prvom mestu svetskih kongresnih metropola
Srpska ekonomija
Na najnovijoj rang-listi kongresnih metropola (ICCA-Međunarodna kongresna asocijacija) za 2024. godinu glavni grad Austrije zauzeo je 1. mesto u svetu, ispred Lisabona i Singapura. Sa 154 održana kongresa Beč se vratio na svetski vrh nakon što je prethodne godine bio na četvrtom mestu
Barbados – ostrvo najpismenijih ljudi na svetu
Srpska ekonomija
Ukoliko ste pomislili da je Barbados samo još jedno karipsko ostrvo, poznato po prelepim plažama, zaraznim ritmovima i gostoljubivom narodu, samo ste do pola u pravu. Zapravo, Barbados je najistočnije ostrvo Karipskih ostrva, deo je Malih Antila i okruženo je Atlantskim okeanom
Grad Beč testira nove vrste asfalta
Srpska ekonomija
Asfalt se leti brzo zagreva, usled čega posebno u gradskim sredinama nastaju velike toplotne zone. Zato Grad Beč u okviru pilot-projekta testira nove mogućnosti asfaltiranja. U okolini potoka Lizing (Liesingbach) ugrađene su četiri nove mešavine asfalta. Istraživački projekat trajaće naredne tri godine
Czechoslovak Group slavi 30 godina uspeha, inovacija i posvećenosti
Srpska ekonomija
Czechoslovak Group, ove godine slavi 30 godina uspešnog poslovanja i razvoja. Deo kompanije Czechoslovak Group je i fabrika „14. oktobar” iz Kruševca, čiji zaposleni svakodnevno napreduju u radu usvajajući novine i potrebe svetskog tržišta
Malver uzrok curenja podataka sa više od dva miliona bankovnih kartica
Srpska ekonomija
Kaspersky Digital Footprint Intelligence procenjuje je došlo do curenja podataka sa više od 2,3 miliona bankovnih kartica na dark veb, na osnovu analize log fajlova malvera za krađu podataka u periodu od 2023. do 2024 godine
Krađa bankarskih podataka na pametnim telefonima utrostručila se u 2024. godini
Srpska ekonomija
Broj napada bankarskim trojancima na pametne telefone porastao je za 196% u 2024. godini u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci menjaju taktiku, oslanjajući se na masovnu distribuciju malvera. Tokom protekle godine otkriveno je više od 33,3 miliona napada na korisnike pametnih telefona širom sveta
Zlato na putu do 3.300 dolara za uncu
Srpska ekonomija
Cena zlata je u poslednjih godinu dana zabeležila značajan porast, dostigavši vrednost blizu 3.000 dolara po unci, što je za trećinu više nego pre samo godinu dana. Ovaj nagli skok izazvan je nizom faktora, uključujući inflaciju, smanjenje kamatnih stopa, geopolitičke tenzije, ali i trgovinske politike, poput tarifa koje je uveo američki predsednik Donald Trump
Registrovano skoro 900 miliona pokušaja fišinga u 2024. godini
Srpska ekonomija
U 2024. godini, broj fišing napada koje je kompanija Kaspersky blokirala na globalnom nivou porastao je za 26% u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci su nastavili da iskorišćavaju poznate brendove kao što su Booking, Airbnb, TikTok i Telegram kako bi ukrali akreditive ili instalirali malver