Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zagađenje vazduha i energetska kriza su dve strane istog problema

Za vedro nebo
Srpska ekonomija

Na Svetski dan čistog vazduha (za vedro nebo), 7. septembra, Ujedinjene nacije u Srbiji pozvale su na urgiranje aktivnosti u borbi protiv svih oblika zagađenja vazduha i podsticanje zajedničkih napora Vlade Republike Srbije, građana, civilnog društva i aktivista, u izgradnji sigurnije i zdravije životne sredine za sve.

Zagađenje vazduha je najveća pretnja po zdravu životnu sredinu. Globalno, 7 miliona ljudi prevremeno umre svake godine. Tokom 2021. zdravstveni troškovi vezani za zagađenje vazduha iznosili su 8,1 triliona dolara, ili 6,1% globalnog BDP-a (Svetska banka). Zagađenje vazduha nesrazmerno utiče na najugroženije i marginalizovane zajednice, one sa najmanje resursa da se zaštite. Takođe, više pogađa decu i starije osobe, dok zagađenje vazduha u domaćinstvima najviše pogađa žene i decu.

Zagađenje vazduha nije izolovan problem, ono je direktno povezano sa klimatskim promenama, gubitkom biodiverziteta i drugim oblicima zagađenja. Neki zagađivači vazduha takođe utiču na klimatske promene, koje dalje podstiču zagađenje vazduha, na primer u slučaju šumskih požara ili viših nivoa ozona tokom toplotnih talasa. Zagađenje vazduha u Srbiji ima više uzroka: proizvodnja energije pomoću fosilnih goriva, neefikasni uređaji i mreže za grejanje, transport, poljoprivredna praksa, sagorevanje otpada na nekontrolisanim deponijama. Potrebno je da se pozabavimo osnovnim uzrocima i njihovim uticajima u okviru šire borbe protiv klimatskih promena, kako bismo u potpunosti realizovali zelenu transformaciju.

Zagađenje putuje bez granica. Zagađivač vazduha može da pređe veći deo kontinenta u roku od 3-4 dana. Zato zagađenje mora biti rešavano kao regionalno i prekogranično pitanje, kroz koalicije i saradnju između država, regiona i gradova. Dok zimsko zagađenje vazduha u Beogradu ponekad brzo nestane sa zimskim vetrom, zagađivači nastavljaju da putuju u druga područja i utiču na druge zajednice, useve i biodiverzitet. Dodatni problem je to što se neki zagađivači vazduha formiraju hemijskim reakcijama u atmosferi. To znači da nam je za efikasno upravljanje kvalitetom vazduha potreban multisektorski pristup, koji se istovremeno bavi različitim zagađivačima i sarađuje sa svim zainteresovanim stranama.

U Srbiji je tokom poslednje dve godine svest javnosti naglo porasla, a građani zahtevaju brže i odlučnije delovanje lokalnih i nacionalnih institucija. U ovom periodu je izrađen nacrt Integrisanog nacionalnog plana za klimu i energetiku do 2030. godine, podeljen za javne konsultacije, usvojen je Nacionalno utvrđen doprinos smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, koji je dostavljen i usvojen od strane Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama u avgustu 2022. godine; Nacionalna koalicija za smanjenje energetskog siromaštva je počela sa radom i što je najvažnije, na konsultacijama je predstavljen nacrt i akcioni plan Programa za zaštitu vazduha 2020-2030. Ovaj sveobuhvatni strateški okvir je dobar početak za dalje reforme i napredak. Pozivamo zakonodavna i regulatorna tela da daju prioritet usvajanju i sprovođenju svih neophodnih zakona i planova, a gradove da rade na usvajanju podzakonskih akata, lokalnih planova i šema subvencija i da se bave zagađenjem kao kritičnim prioritetom, a preduzeća da investiraju u energetsku efikasnost, infrastrukturu čistih proizvodnih alata i transportne sisteme. Takva posvećenost rukovodstva i institucija omogućiće mnogobrojne prilike građanima da postanu akteri promena, a privatnom sektoru da razvije inovativna rešenja i otvori niz novih radnih mesta.

"Zagađenje vazduha je kompleksno pitanje koje će se rešavati na više nivoa (nacionalnom, lokalnom, pojedinačnom), kroz delovanje u svim društveno-ekonomskim sektorima. To je odlična prilika za uvođenje društvenih, administrativnih i tehnoloških inovacija koje će podstaći ulaganja za dobrobit svih, za bolji kvalitet života“, smatra Fransoaz Žakob, stalna koordinatorka UN u Srbiji.

„Moramo brzo da proširimo dobre prakse koje su uspešno testirane u Srbiji, radeći na dugoročnim strukturnim promenama. Ujedinjene nacije obezbeđuju podršku u oblastima u kojima se ukrštaju zdravstvena, socijalna, rodna, klimatska, energetska i ekološka politika. Kao odgovor na zagađenje vazduha, UN u Srbiji nastavljaju da rade na inicijativama za poboljšanje kvaliteta vazduha, energetskoj efikasnosti, dekarbonizaciji, zelenom finansiranju, podizanju svesti javnosti, upravljaju podacima, osiguravajući da su sva rešenja inkluzivna i da dopiru do ranjivijih grupa i naselja. Radimo sa krajnjim ciljem postizanja pozitivne promene za ljude i planetu – što je jedna od najvažnijih ambicija Agende 2030.“

Aktuelna energetska kriza je izazov koji je potrebno blagovremeno rešiti, ali i podsticaj da se ubrza transformacija i nadogradnja toplotne, energetske i transportne infrastrukture, ubrza energetska obnova javnih i privatnih zgrada širom zemlje, prelazak na održivi transport, promovisanje meke mobilnosti u urbanim sredinama i modifikovanje poljoprivrednih praksi kao što je spaljivanje useva. Ove promene mogu drastično smanjiti zagađenje vazduha i predstavljaju jedinstvenu priliku za zemlju da razvije nove poslovne mogućnosti i za građane da promovišu i usvoje zdravije stilove života i odgovorno ponašanje u odnosu na potrošnju energije. Potrebno je da odmah preduzmemo akciju i zajedno radimo za vazduh koji delimo.

Ostali naslovi

Czechoslovak Group slavi 30 godina uspeha, inovacija i posvećenosti
Srpska ekonomija
Czechoslovak Group, ove godine slavi 30 godina uspešnog poslovanja i razvoja. Deo kompanije Czechoslovak Group je i fabrika „14. oktobar” iz Kruševca, čiji zaposleni svakodnevno napreduju u radu usvajajući novine i potrebe svetskog tržišta
Malver uzrok curenja podataka sa više od dva miliona bankovnih kartica
Srpska ekonomija
Kaspersky Digital Footprint Intelligence procenjuje je došlo do curenja podataka sa više od 2,3 miliona bankovnih kartica na dark veb, na osnovu analize log fajlova malvera za krađu podataka u periodu od 2023. do 2024 godine
Krađa bankarskih podataka na pametnim telefonima utrostručila se u 2024. godini
Srpska ekonomija
Broj napada bankarskim trojancima na pametne telefone porastao je za 196% u 2024. godini u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci menjaju taktiku, oslanjajući se na masovnu distribuciju malvera. Tokom protekle godine otkriveno je više od 33,3 miliona napada na korisnike pametnih telefona širom sveta
Zlato na putu do 3.300 dolara za uncu
Srpska ekonomija
Cena zlata je u poslednjih godinu dana zabeležila značajan porast, dostigavši vrednost blizu 3.000 dolara po unci, što je za trećinu više nego pre samo godinu dana. Ovaj nagli skok izazvan je nizom faktora, uključujući inflaciju, smanjenje kamatnih stopa, geopolitičke tenzije, ali i trgovinske politike, poput tarifa koje je uveo američki predsednik Donald Trump
Registrovano skoro 900 miliona pokušaja fišinga u 2024. godini
Srpska ekonomija
U 2024. godini, broj fišing napada koje je kompanija Kaspersky blokirala na globalnom nivou porastao je za 26% u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci su nastavili da iskorišćavaju poznate brendove kao što su Booking, Airbnb, TikTok i Telegram kako bi ukrali akreditive ili instalirali malver
Kako deca zarađuju u digitalnoj ekonomiji
Srpska ekonomija
Današnja deca često se opisuju kao „digitalni urođenici“. Generacija Alfa (rođeni 2010. i kasnije) odrasla je okružena tehnologijom povezanom na internet, pa ne čudi što aktivno koriste sve prednosti digitalne ere. Već oko treće godine, većina njih redovno igra onlajn igre i gleda video sadržaje
Istine i zablude o zlatu
Srpska ekonomija
Zlato je vekovima smatrano simbolom bogatstva i sigurnosti. Poslednjih godina kada je svet potreslo nekoliko kriza kao što su pandemija korona virusa, pa ratovi u Ukrajini i Izraelu, vrednost zlata je vrtoglavo porasla i dosegla rekordne iznose, premašivši 2.100 dolara za uncu. Ipak, o njemu kruže mnogi mitovi koji mogu da odvrate potencijalne investitore
Kako energiju vetra učiniti društveno prihvatljivom
Srpska ekonomija
Međunarodni tim istraživača uz učešće bečkog Univerziteta za prirodne resurse i bionauku (BOKU) istražio je uticaje energije vetra na životnu sredinu, društvo, ekonomiju i pravo, sažeo ih u 14 kategorija i pružio osnovu za političke odluke
Evo zašto treba da odvojite vreme za jutarnju kafu
Srpska ekonomija
Da li ste znali da određeno vreme kada pijete kafu može imati direktan uticaj na vaše zdravlje? Istraživanje koje je nedavno objavljeno, a koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu pokazuje da uživanje u kafi u jutarnjim satima može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti, a čak i od preuranjene smrti!
Kako veštačka inteligencija (AI) podstiče novi talas sajber prevara
Srpska ekonomija
Iako četbotovi i algoritmi poboljšavaju korisničko iskustvo i izuzetno su prilagodljivi različitim primenama, oni su takođe otvorili naše lične i poslovne živote za nove – i mračnije – napade socijalnog inženjeringa