Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Bakino pojedi nešto na kašiku može i za doručak

Ishrana
Srpska ekonomija

Međunarodni dan integralnih žitarica, 19. novembar, podseća nas na značaj uvođenja zdravijih izbora u svakodnevnu ishranu i ukazuje na posebne dobrobiti koje nam integralne žitarice donose. Proizvodi od celog zrna su bogati vlaknima, esencijalnim nutrijentima i doprinose očuvanju zdravlja, od smanjenja rizika od srčanih bolesti do dijabetesa i određenih vrsta kancera. Međutim, uprkos ovim prednostima, istraživanja pokazuju da unos integralnih žitarica širom sveta, pa i u Srbiji, nije na zadovoljavajućem nivou.

Prema istraživanju sprovedenom 2022. godine, građani Srbije uglavnom prepoznaju zdravstvene koristi integralnih žitarica, ali jedan deo njih (oko 22%) još uvek ne uživa u ukusu ovih proizvoda ili ih izbegava zbog cene koja je često viša u odnosu na proizvode od rafinisanog brašna. U porodicama sa decom do 16 godina, integralne žitarice se konzumiraju u proseku dva do tri puta nedeljno. Kako bi se dodatno podržao unos zdravih namirnica, važnost planiranja obroka ne može se dovoljno naglasiti – dobar spisak za kupovinu, naročito za porodice sa decom, treba da sadrži obilje sezonskog voća i povrća, proizvoda od integralnih žitarica, kvalitetnih proteina, kao i zdravih masti iz orašastih plodova i maslinovog ulja.

Zanimljivo je da je čak 80% učenika u Srbiji uzrasta od 13 godina steklo naviku redovnog doručka, što predstavlja izuzetan potencijal za promovisanje zdravijih prehrambenih navika, uključujući i unos integralnih žitarica kao neizostavnog dela doručka. Na taj način, kroz edukaciju i podizanje svesti, možemo pomoći mladima da donesu zdravije odluke koje će im koristiti tokom celog života.

Iako potrošači ponekad percipiraju prerađene proizvode kao manje hranljive, važno je istaći da proizvodi od integralnih žitarica, poput hleba i žitarica za doručak, zapravo doprinose smanjenju rizika od hroničnih bolesti i smrtnosti. Pored toga, prelazak na integralne žitarice ima značajan pozitivan uticaj na životnu sredinu – podaci pokazuju da upotreba integralnih zrna može smanjiti ekološki uticaj za 20% u poređenju sa rafinisanim žitaricama.

Podršku Međunarodnom danu integralnih žitarica pružaju mnoge organizacije, uključujući Nestlé i Cereal Partners Worldwide, koji u svom asortimanu nude raznovrsne proizvode od integralnih žitarica, prilagođene svakodnevnim potrebama potrošača. Ova inicijativa poziva porodice, zajednice i donosioce odluka da prepoznaju značaj integralnih žitarica za dugoročno zdravlje i održivost.

Ostali naslovi

Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima
Kako prženje kafe budi arome
Srpska ekonomija
Iza svake šoljice kafe krije se složen i precizan proces u kojem se susreću znanje, iskustvo i tehnologija. Posebno mesto u tom lancu zauzima prženje kafe – kratak, ali intenzivan trenutak u kojem se oblikuju miris, boja i ukus zrna. Upravo tada ona dobija svoj prepoznatljiv karakter, nastao kao rezultat pažljivo kontrolisanih faza i stručnosti pržioničara
Ljubimci mogu imati ključnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja!
Srpska ekonomija
Novo globalno istraživanje, sprovedeno 2025. godine na uzorku od više od 30.000 vlasnika kućnih ljubimaca, pokazuje da većina ispitanika (58%) u trenucima stresa radije provodi vreme sa svojim ljubimcem nego sa partnerom (32%), porodicom (23%) ili čak decom i prijateljima (po 18%)